[VIDEO] Labinski srednjoškolci s projektom "Rudarski sretno!" na 3. festivalu zavičajnosti u Puli
14.5.2019. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje
„Rudarski sretno!“ projekt je zavičajne nastave koji se
ove školske godine provodi u Srednjoj školi Mate Blažina - Labin. Sve
školske aktivnosti provodile su se od rujna 2018. do travnja 2019., a
10. svibnja 2019. učenici su svoj projekt predstavili na 3. festivalu
zavičajnosti u Puli. Festival se održao pod pokroviteljstvom Istarske
županije i domaćinstvom Gimnazije Pula. Ove su se godine na županijski
projekt "Implementacija zavičajne nastave u srednjim školama Istarske
županije" uključile sve srednje škole. Sam festival zamišljen je kao
predstavljanje škole na štandu i kasnije u obliku videa, prezentacije
ili neke druge multimedije.
Cilj je ovog županijskog projekta u Srednjoj školi Mate Blažine bio
međupredmetno na temu rudarstva povezati učenike različitih razrednih
odjela i smjerova. Projekt je stoga i zamišljen kao korelacija među
različitim predmetima i smjerovima koja je povezala učenike u
istraživačkom radu na jedan inovativni i kreativni način rada. Na
projektu je sudjelovalo 10 nastavnika i oko 60 učenika. Svaka radna
skupina imala je i svoje učenike koordinatore koji su imali ulogu
izlagača na festivalu.
Rudarstvo je nekada bilo na području Labinštine izrazito važno i kao
takvo je odigralo ključnu ulogu u razvoju i stvaranju rudarskog
identiteta. Na različitim predmetima i smjerovima učenici su uvidjeli
moguću prenamjenu rudarske baštine u kulturno-turističko-gospodarske
prilike. Naučiti o povijesti rudarstva, upoznati rudare kao i rudarska
okna Labinštine te terenskim radom uvidjeti značaj rudarstva i na koji
način se baština danas može valorizirati. Sve naučeno biolo je prikazano
video uratkom i brošurom te zajedničkim rudarskim ručkom kojeg su
pripremiti naši ugostitelji. Projekt je uključio osim učenika i
nastavnika i lokalnu zajednicu i javne ustanove, a podignut je i na
međunarodnu razinu gdje su pod pokroviteljstvom Grada Labina i
međunarodne udruge ATRIUM učenici imali prilike upoznati i testirati
kulturnu rutu ATRIUM te sudjelovali na brojnim radionicama i
predavanjima sa učenicima iz Barija i Forlija te na koncu otišli i na
studijsko putovanje u Italiju u Forli.
Rudarstvo je imalo veliki utjecaj na razvoj Labinštine, a valorizacija
rudarske baštine danas predstavlja osnovu za razvoj kulturnog turizma.
Stoga su učenici na satima Osnove turizma pod mentorstvom profesorice
Orijane Tenčić imali zadatak obraditi temu "Pjacal – turistički resurs
danas, turistička atrakcija sutra". U sklopu aktivnosti učenici su
posjetili Turističku zajednicu Grada Labina. Direktorica TZ grada Labina
Radmila Paliska Kos upoznala je učenike sa sustavom e-visitora,
aktualnim kretanjima na turističkom tržištu, obilježjima turističke
ponude i turističke potražnje, turističkom proizvodu Grada Labina,
aktivnostima kojima se nastoji obogatiti turistička ponuda Labina i
povećati turistički promet u pred i posezoni. Također, učenici su
dobili smo podatke o dolascima i noćenjima turista po zemljama dolaska
za 2016., 2017. i 2018. godinu, dolascima i noćenjima po vrstama
smještaja i mjesecima za navedene te o Kapacitetu na području Grada
Labina prema vrstama objekata i broju kreveta za navedene godine. Rad na
dobivenim materijalima rezultirao je brošurom koja sadrži nove
činjenice i određene zaključke.
Kod profesora Danijela Mohorovića, učenici su pod predmetom Uvod u
poslovno upravljanje obradili podatke o količini iskopanog ugljena
tijekom rada rudnika, o plaćama rudara te o samom školovanju rudara.
Rudarski odjel nalazio se i u našoj školi gdje se danas čuvaju i neki
strojevi i uređaji koji su se koristili u rudarskom praktikumu. U sklopu
toga učenici su s profesorom intervjuirali i gospodina Josipa
Štemberga učenika rudarske škole, ali i posljednjeg tehničkog
upravitelja Istarskih ugljenokopa Tupljak koji je u jami radio 23
godine.
Same rudarske uređaje koji se čuvaju u školi pokazao je učenicima i
umirovljeni profesor fizike Željko Brenčić na satu povijesti kod
profesorice Dijane Muškardin, a učenici su ujedno mogli pogledati i kako
je izgledala svjedodžba za zanimanje rudara-kopača te koji su se
predmeti tada učili kao i koji su se predmeti učili za vrijeme fašizma,
prema postojećoj srednjoškolskoj svjedodžbi. Na satu povijesti osmišljen
je i logo projekta. Logo je dizajnirao učenik Erik Franković, učenik
2.d razreda, te smo logo otisnuli na majice. Svi učenici dobili su crnu
majicu sa zelenim otiskom koju smo nosili i na studijskom putovanju u
Forliju, gdje smo u sklopu međunarodnog projekta testirali kulturnu rutu
Forli. Iste majice koristili smo i na 3. festivalu zavičajnosti gdje su
učenici prezentirali svoj rad.
Rudnik na području Labinštine u prošlosti nije samo zapošljavao većinu
stanovništva, nego je bio i glavni izvor socijalnog blagostanja i
dominantni nositelj kulturnog identiteta i samosvijesti lokalne
zajednice. Na satu povijesti učenici su analizirali sprovedene ankete o
percepciji lokalnog stanovništva na rudarsko nasljeđe. Ankete su
pokazale kako se lokalno stanovništvo Labinštine slaže da je bogata
kulturno povijesna baština i rudarsko naslijeđe poticajni faktor
razvoja, osnova razvoja kulturnog turizma te ujedno i prilika za
jedinstvenu promociju identiteta prostora.
Rudarska je baština temelj razvoja turizma na Labinštini te je to
prilika za promociju prostornog identiteta. Druga analizirana anketa
odnosila se na percepciju turista o rudarskoj baštini Labinštine.
Anketno je istraživanje pokazalo da su turisti zainteresiran za posjet
rudnicima i rudarskoj baštini, ali i da je rudarska baština slabo
valorizirana te su sami turisti o njoj slabo informirani. Ankete su se
analizirale na satu povijesti pod mentorstvom profesorice povijesti
Dijane Muškardin, a dio su rada profesorica geografije Jelene Gregov i
Ivane Višković. U sklopu projekta Atrium plus, učenici su također s
profesoricom sudjelovali na testiranju kulturne rute Podlabin te
europskoj konferenciji mladih “Young Europeans: future ambassadors of
responsible and sustainable cultural tourism”, gdje je profesorica
izlagala o aktivnostima koje se provode u projektu Rudarski sretno! te
je u sklopu toga u ožjku 2019. održala i predavanje "Uloga rudarske
baštine u kulturnoj ruti Atrium-Podlabin". U studijskoj razmjeni za
učenike iz Barija održana je i radionica pod nazivom „Fašistička
propaganda u crtanim filmovima“. Cilj je same radionice bio ocijeniti
moć propagande u stvaranju nove vlasti, mijenjanju životnih stajališta, a
sve to na temelju ponuđenih povijesnih izvora.
Za učenike iz Barija na satu elektrotehnike osmišljena je i radionica
pod nazivom „Atrium ruta - Podlabin iz ptičje perspektive“ imala je za
cilj pomoću moderne tehnologije testirati rutu iz perspektive koja je
skrivena svakidašnjem pogledu. Učenici su se upoznali s načinima
korištenja drona i mogućnostima koje moderna tehnologija pruža. Učenici
su se upoznali sa uporabom termo kamere, učenik Martin Šverko izlagao je
o energetskoj učinkovitosti rasvjete i termo učinkovitosti. Zatim su
svi sudionici dobili priliku vidjeti mogućnosti korištenja drona
koristeći naočale s ugrađenim žiroskopom za praćenja pokreta glave.
Voditelj radionice bio je profesor Milivoj Crvak.
Dolaskom Mussolinija na vlast na prostorima Istre provodila se prisilna
talijanizacija. Talijanizirana su imena, službeni jezik, kao i onaj u
školama, postao je samo talijanski. Rezultat pobune je i poznata
Labinska Republika. Učenici su na izbornoj nastavi povijesti dobili
zadatke istražiti o povijesti Labinske republike i napisati esej.
Najbolji esej izašao je u e-novinama škole. Na dan Labinske republike
učenici su posjetili šoht i raspravljali o rudarskoj baštini i važnosti
očuvanja iste. O povijesti rudarstva učenici su imali prilike upoznati
se u nizu predavanja koje su za njih organizirali profesori. Tako je
profesorica povijesti Sanja Gregorinić Trumić u goste pozvala gospodina
Željka Radeljevića bivšeg inženjera u Istarskim ugljenokopima Raša koji
je uz pomoć brojnih karti i skica slikovito dočarao način rada rudnika.
Jedan od najzanimljivijih dijelova sata bio je analiza popisa
proizvodnje ugljena i zaposlenih osoba po godinama od 1914. do 1990.,
uvjeti rada u rudniku te kako je izgledao radni dan jednog rudara.
Učenici su također s profesoricom posjetili KUC Lamparnu, odnosno imali
su predavanje na temu Podzemnog grada Labina, rudarstva te
rekonstrukcije inauguracije Labina, odnosno Podlabina.
Školska knjižničarka Majda Milevoj Klapčić organizirala je predavanje
koje je održao prof. Andrea Matošević, sa Sveučilišta Jurja Dobrile u
Puli. Predavanje je bilo zanimljivo i korisno jer su učenici sa
sociološke strane dobili uvid u život rudara i značenju rudarstva. Zbog
jako velike zainteresiranosti za rad u rudniku, nastale su i takozvane
kovarice koje su bile zadužene za prijevoz rudara iz udaljenijih
područja, ali su isto tako često prevozile i učenike do škola pa su
predstavljale i prvi oblik javnog prijevoza. Govorilo se da su kovarice
zaustavljale kod svakog malo većeg hrasta. Ruta kojom su vozile kovarice
bila je: Raša-Pula-Vodnjan-Sv. Lovreč Pazenatički-Sv. Petar u
Šumi-Gračišće-Šušnjevica-Kršan. Nisu dakle svima bile dostupne, brojni
rudari pješačili su 20-ak km dnevno da bi došli do posla. Školska
knjižničarka je također pripremila i literaturu te je sa učenicima
posjetila Sveučilišnu knjižnicu u Puli gdje su učenici sakupljali
potrebnu građu.
Na satu kemije pod mentorstvom profesorice Olivere Tadić učenici su
odradili niz aktivnosti. Profesorica je s učenicima 4. razreda
gimnazije odradila demonstracijski pokus – simulacija eksplozije metana.
Prisjećajući se najveće rudarske nesreće u povijesti Istarskih
ugljenokopa koja se dogodila u ranim jutarnjim satima 28. veljače 1940.
kada je u Oknu 1 na dubini 240 metara došlo do eksplozije metana i
ugljene prašine. U zapisima koji se čuvaju u Povijesnom arhivu Pazin, a
koji se smatraju vjerodostojnim, smrtno je stradalo od direktnog udara
ili gušenja plinom 186 rudara. Još jedna katastrofalna eksplozija
ugljene prašine dogodila se 14. ožujka 1948. u jami Labin.
Na kemiji je odrađena i aktivnost izrade „ugljenog kruha“. Učenici su
imali zadatak izraditi crni sladoled i za kraj uživati u njegovom
prekrasnom okusu. Osim što su se učenici sladili izvrsnom delicijom
usput su ponovili vrste tvari, vrste smjesa, agregatna stanja i udjele.
Radionicu „Rudarskog menija“ profesorica je s učenicima odradila i u
sklopu međunarodnog projekta Atrium plus u kojoj su sudjelovali i
učenici iz Barija. Radionica je imala za cilj prikazati lokalne
prehrambene navike u prošlosti, vezane za rudarsku baštinu. Učenici su u
kuhinji škole spremali crni sladoled i crni kruh. U pripremi Rudarske
marende sudjelovali su i naši ugostitelji. Maneštru i sam kasnije ručak
spremili su i poslužili naši ugostitelji učenici 1., 2., 3. razreda
kuhara i konobara pod vodstvom njihovih mentora Dorijana Mohorovića i
Nevija Gašparinija.
Na satu kemije odrađena je aktivnost izrade i aktivacije primitivne peći
za izradu drvenog ugljena u okviru nastave kemije, a bili su uključeni
učenici IV.f razreda. Ugljen je jedan od najzastupljenijih energenata u
svijetu. Uz njegovo korištenje vezani su i određeni problemi,
prvenstveno u svezi sa zaštitom okoliša, koji se rješavaju na različite
načine. Drveni ugljen je kruti ostatak pirolize (karbonizacije) drveta
pod kontroliranim uvjetima u zatvorenom prostoru. Proizvodi se najčešće
od drveta, međutim, moguća je proizvodnja iz gotovo svih biljnih i nekih
životinjskih materijala. Glavna razlika između drvenog ugljena i
fosilnog ugljena je ta što se drveni ugljen dobiva umjetnim putem a
fosilni nastaje prirodnim putem. Postoji više vrsta peći koje se koriste
za proizvodnju drvenog ugljena, od onih tradicionalnih koje se koriste u
ruralnim područjima, do onih modernih s većom efikasnošću. Učenici su
izradili jednu od tradicionalnih peći tzv. zemljanu jamu. Zemljane jame
koje se koriste u proizvodnji drvenog ugljena predstavljaju
najjednostavniju tehnologiju proizvodnje drvenog ugljena. Za početak
neophodno je iskopati jamu, zatim se slaže drvo, pali se drvo te pokriva
travom i zemljom. Ventilaciju je teško kontrolirati u što smo se i
uvjerili, a karbonizacija nije potpuna i ugljen je loše kvalitete
(poklapa se s literaturnim podacima).
Posjet TE Plomin, HEP Proizvodnja je zadnja aktivnost zavičajnog
projekta „Rudarski sretno“ Srednje škole Mate Blažine. U okviru nastave
kemije, izborne nastave kemije i izborne nastave povijesti pod vodstvom
nastavnice kemije Olivere Tadić i nastavnice povijesti Sanje Gregorinić
Trumić bili su uključeni učenici III.o i III.f razreda gimnazije. Kroz
vrlo interesantnu prezentaciju gospodina Ivice Vukelića učenici su
upoznali HEP d.o.o., povijest ugljena i energetike na lokaciji Plomin,
tehnici, tehnologiji, ekologiji te proizvodnim rezultatima.
(Tekst i foto: Dijana Muškardin)
ssmb.hr