[VIDEO] Labinski srednjoškolci s projektom "Rudarski sretno!" na 3. festivalu zavičajnosti u Puli

14.5.2019. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje

„Rudarski sretno!“ projekt je zavičajne nastave koji se ove školske godine provodi u Srednjoj školi Mate Blažina - Labin. Sve školske aktivnosti provodile su se od rujna 2018. do travnja 2019., a 10. svibnja 2019. učenici su svoj projekt predstavili na 3. festivalu zavičajnosti u Puli. Festival se održao pod pokroviteljstvom Istarske županije i domaćinstvom Gimnazije Pula. Ove su se godine na županijski projekt "Implementacija zavičajne nastave u srednjim školama Istarske županije" uključile sve srednje škole. Sam festival zamišljen je kao predstavljanje škole na štandu i kasnije u obliku videa, prezentacije ili neke druge multimedije.
Cilj je ovog županijskog projekta u Srednjoj školi Mate Blažine bio međupredmetno na temu rudarstva povezati učenike različitih razrednih odjela i smjerova. Projekt je stoga i zamišljen kao korelacija među različitim predmetima i smjerovima koja je povezala učenike u istraživačkom radu na jedan inovativni i kreativni način rada. Na projektu je sudjelovalo 10 nastavnika i oko 60 učenika. Svaka radna skupina imala je i svoje učenike koordinatore koji su imali ulogu izlagača na festivalu.

Rudarstvo je nekada bilo na području Labinštine izrazito važno i kao takvo je odigralo ključnu ulogu u razvoju i stvaranju rudarskog identiteta. Na različitim predmetima i smjerovima učenici su uvidjeli moguću prenamjenu rudarske baštine u kulturno-turističko-gospodarske prilike. Naučiti o povijesti rudarstva, upoznati rudare kao i rudarska okna Labinštine te terenskim radom uvidjeti značaj rudarstva i na koji način se baština danas može valorizirati. Sve naučeno biolo je prikazano video uratkom i brošurom te zajedničkim rudarskim ručkom kojeg su pripremiti naši ugostitelji. Projekt je uključio osim učenika i nastavnika i lokalnu zajednicu i javne ustanove, a podignut je i na međunarodnu razinu gdje su pod pokroviteljstvom Grada Labina i međunarodne udruge ATRIUM učenici imali prilike upoznati i testirati kulturnu rutu ATRIUM te sudjelovali na brojnim radionicama i predavanjima sa učenicima iz Barija i Forlija te na koncu otišli i na studijsko putovanje u Italiju u Forli.
Rudarstvo je imalo veliki utjecaj na razvoj Labinštine, a valorizacija rudarske baštine danas predstavlja osnovu za razvoj kulturnog turizma. Stoga su učenici na satima Osnove turizma pod mentorstvom profesorice Orijane Tenčić imali zadatak obraditi temu "Pjacal – turistički resurs danas, turistička atrakcija sutra". U sklopu aktivnosti učenici su posjetili Turističku zajednicu Grada Labina. Direktorica TZ grada Labina Radmila Paliska Kos upoznala je učenike sa sustavom e-visitora, aktualnim kretanjima na turističkom tržištu, obilježjima turističke ponude i turističke potražnje, turističkom proizvodu Grada Labina, aktivnostima kojima se nastoji obogatiti turistička ponuda Labina i povećati turistički promet u pred i posezoni. Također, učenici su dobili smo podatke o dolascima i noćenjima turista po zemljama dolaska za 2016., 2017. i 2018. godinu, dolascima i noćenjima po vrstama smještaja i mjesecima za navedene te o Kapacitetu na području Grada Labina prema vrstama objekata i broju kreveta za navedene godine. Rad na dobivenim materijalima rezultirao je brošurom koja sadrži nove činjenice i određene zaključke.
Kod profesora Danijela Mohorovića, učenici su pod predmetom Uvod u poslovno upravljanje obradili podatke o količini iskopanog ugljena tijekom rada rudnika, o plaćama rudara te o samom školovanju rudara. Rudarski odjel nalazio se i u našoj školi gdje se danas čuvaju i neki strojevi i uređaji koji su se koristili u rudarskom praktikumu. U sklopu toga učenici su s profesorom intervjuirali i gospodina Josipa Štemberga učenika rudarske škole, ali i posljednjeg tehničkog upravitelja Istarskih ugljenokopa Tupljak koji je u jami radio 23 godine.
Same rudarske uređaje koji se čuvaju u školi pokazao je učenicima i umirovljeni profesor fizike Željko Brenčić na satu povijesti kod profesorice Dijane Muškardin, a učenici su ujedno mogli pogledati i kako je izgledala svjedodžba za zanimanje rudara-kopača te koji su se predmeti tada učili kao i koji su se predmeti učili za vrijeme fašizma, prema postojećoj srednjoškolskoj svjedodžbi. Na satu povijesti osmišljen je i logo projekta. Logo je dizajnirao učenik Erik Franković, učenik 2.d razreda, te smo logo otisnuli na majice. Svi učenici dobili su crnu majicu sa zelenim otiskom koju smo nosili i na studijskom putovanju u Forliju, gdje smo u sklopu međunarodnog projekta testirali kulturnu rutu Forli. Iste majice koristili smo i na 3. festivalu zavičajnosti gdje su učenici prezentirali svoj rad.
Rudnik na području Labinštine u prošlosti nije samo zapošljavao većinu stanovništva, nego je bio i glavni izvor socijalnog blagostanja i dominantni nositelj kulturnog identiteta i samosvijesti lokalne zajednice. Na satu povijesti učenici su analizirali sprovedene ankete o percepciji lokalnog stanovništva na rudarsko nasljeđe. Ankete su pokazale kako se lokalno stanovništvo Labinštine slaže da je bogata kulturno povijesna baština i rudarsko naslijeđe poticajni faktor razvoja, osnova razvoja kulturnog turizma te ujedno i prilika za jedinstvenu promociju identiteta prostora.
Rudarska je baština temelj razvoja turizma na Labinštini te je to prilika za promociju prostornog identiteta. Druga analizirana anketa odnosila se na percepciju turista o rudarskoj baštini Labinštine. Anketno je istraživanje pokazalo da su turisti zainteresiran za posjet rudnicima i rudarskoj baštini, ali i da je rudarska baština slabo valorizirana te su sami turisti o njoj slabo informirani. Ankete su se analizirale na satu povijesti pod mentorstvom profesorice povijesti Dijane Muškardin, a dio su rada profesorica geografije Jelene Gregov i Ivane Višković. U sklopu projekta Atrium plus, učenici su također s profesoricom sudjelovali na testiranju kulturne rute Podlabin te europskoj konferenciji mladih “Young Europeans: future ambassadors of responsible and sustainable cultural tourism”, gdje je profesorica izlagala o aktivnostima koje se provode u projektu Rudarski sretno! te je u sklopu toga u ožjku 2019. održala i predavanje "Uloga rudarske baštine u kulturnoj ruti Atrium-Podlabin". U studijskoj razmjeni za učenike iz Barija održana je i radionica pod nazivom „Fašistička propaganda u crtanim filmovima“. Cilj je same radionice bio ocijeniti moć propagande u stvaranju nove vlasti, mijenjanju životnih stajališta, a sve to na temelju ponuđenih povijesnih izvora.
Za učenike iz Barija na satu elektrotehnike osmišljena je i radionica pod nazivom „Atrium ruta - Podlabin iz ptičje perspektive“ imala je za cilj pomoću moderne tehnologije testirati rutu iz perspektive koja je skrivena svakidašnjem pogledu. Učenici su se upoznali s načinima korištenja drona i mogućnostima koje moderna tehnologija pruža. Učenici su se upoznali sa uporabom termo kamere, učenik Martin Šverko izlagao je o energetskoj učinkovitosti rasvjete i termo učinkovitosti. Zatim su svi sudionici dobili priliku vidjeti mogućnosti korištenja drona koristeći naočale s ugrađenim žiroskopom za praćenja pokreta glave. Voditelj radionice bio je profesor Milivoj Crvak.
Dolaskom Mussolinija na vlast na prostorima Istre provodila se prisilna talijanizacija. Talijanizirana su imena, službeni jezik, kao i onaj u školama, postao je samo talijanski. Rezultat pobune je i poznata Labinska Republika. Učenici su na izbornoj nastavi povijesti dobili zadatke istražiti o povijesti Labinske republike i napisati esej. Najbolji esej izašao je u e-novinama škole. Na dan Labinske republike učenici su posjetili šoht i raspravljali o rudarskoj baštini i važnosti očuvanja iste. O povijesti rudarstva učenici su imali prilike upoznati se u nizu predavanja koje su za njih organizirali profesori. Tako je profesorica povijesti Sanja Gregorinić Trumić u goste pozvala gospodina Željka Radeljevića bivšeg inženjera u Istarskim ugljenokopima Raša koji je uz pomoć brojnih karti i skica slikovito dočarao način rada rudnika. Jedan od najzanimljivijih dijelova sata bio je analiza popisa proizvodnje ugljena i zaposlenih osoba po godinama od 1914. do 1990., uvjeti rada u rudniku te kako je izgledao radni dan jednog rudara. Učenici su također s profesoricom posjetili KUC Lamparnu, odnosno imali su predavanje na temu Podzemnog grada Labina, rudarstva te rekonstrukcije inauguracije Labina, odnosno Podlabina.

Školska knjižničarka Majda Milevoj Klapčić organizirala je predavanje koje je održao prof. Andrea Matošević, sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Predavanje je bilo zanimljivo i korisno jer su učenici sa sociološke strane dobili uvid u život rudara i značenju rudarstva. Zbog jako velike zainteresiranosti za rad u rudniku, nastale su i takozvane kovarice koje su bile zadužene za prijevoz rudara iz udaljenijih područja, ali su isto tako često prevozile i učenike do škola pa su predstavljale i prvi oblik javnog prijevoza. Govorilo se da su kovarice zaustavljale kod svakog malo većeg hrasta. Ruta kojom su vozile kovarice bila je: Raša-Pula-Vodnjan-Sv. Lovreč Pazenatički-Sv. Petar u Šumi-Gračišće-Šušnjevica-Kršan. Nisu dakle svima bile dostupne, brojni rudari pješačili su 20-ak km dnevno da bi došli do posla. Školska knjižničarka je također pripremila i literaturu te je sa učenicima posjetila Sveučilišnu knjižnicu u Puli gdje su učenici sakupljali potrebnu građu.

Na satu kemije pod mentorstvom profesorice Olivere Tadić učenici su odradili niz aktivnosti. Profesorica je s učenicima 4. razreda gimnazije odradila demonstracijski pokus – simulacija eksplozije metana. Prisjećajući se najveće rudarske nesreće u povijesti Istarskih ugljenokopa koja se dogodila u ranim jutarnjim satima 28. veljače 1940. kada je u Oknu 1 na dubini 240 metara došlo do eksplozije metana i ugljene prašine. U zapisima koji se čuvaju u Povijesnom arhivu Pazin, a koji se smatraju vjerodostojnim, smrtno je stradalo od direktnog udara ili gušenja plinom 186 rudara. Još jedna katastrofalna eksplozija ugljene prašine dogodila se 14. ožujka 1948. u jami Labin.
Na kemiji je odrađena i aktivnost izrade „ugljenog kruha“. Učenici su imali zadatak izraditi crni sladoled i za kraj uživati u njegovom prekrasnom okusu. Osim što su se učenici sladili izvrsnom delicijom usput su ponovili vrste tvari, vrste smjesa, agregatna stanja i udjele. Radionicu „Rudarskog menija“ profesorica je s učenicima odradila i u sklopu međunarodnog projekta Atrium plus u kojoj su sudjelovali i učenici iz Barija. Radionica je imala za cilj prikazati lokalne prehrambene navike u prošlosti, vezane za rudarsku baštinu. Učenici su u kuhinji škole spremali crni sladoled i crni kruh. U pripremi Rudarske marende sudjelovali su i naši ugostitelji. Maneštru i sam kasnije ručak spremili su i poslužili naši ugostitelji učenici 1., 2., 3. razreda kuhara i konobara pod vodstvom njihovih mentora Dorijana Mohorovića i Nevija Gašparinija.

Na satu kemije odrađena je aktivnost izrade i aktivacije primitivne peći za izradu drvenog ugljena u okviru nastave kemije, a bili su uključeni učenici IV.f razreda. Ugljen je jedan od najzastupljenijih energenata u svijetu. Uz njegovo korištenje vezani su i određeni problemi, prvenstveno u svezi sa zaštitom okoliša, koji se rješavaju na različite načine. Drveni ugljen je kruti ostatak pirolize (karbonizacije) drveta pod kontroliranim uvjetima u zatvorenom prostoru. Proizvodi se najčešće od drveta, međutim, moguća je proizvodnja iz gotovo svih biljnih i nekih životinjskih materijala. Glavna razlika između drvenog ugljena i fosilnog ugljena je ta što se drveni ugljen dobiva umjetnim putem a fosilni nastaje prirodnim putem. Postoji više vrsta peći koje se koriste za proizvodnju drvenog ugljena, od onih tradicionalnih koje se koriste u ruralnim područjima, do onih modernih s većom efikasnošću. Učenici su izradili jednu od tradicionalnih peći tzv. zemljanu jamu. Zemljane jame koje se koriste u proizvodnji drvenog ugljena predstavljaju najjednostavniju tehnologiju proizvodnje drvenog ugljena. Za početak neophodno je iskopati jamu, zatim se slaže drvo, pali se drvo te pokriva travom i zemljom. Ventilaciju je teško kontrolirati u što smo se i uvjerili, a karbonizacija nije potpuna i ugljen je loše kvalitete (poklapa se s literaturnim podacima).

Posjet TE Plomin, HEP Proizvodnja je zadnja aktivnost zavičajnog projekta „Rudarski sretno“ Srednje škole Mate Blažine. U okviru nastave kemije, izborne nastave kemije i izborne nastave povijesti pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić i nastavnice povijesti Sanje Gregorinić Trumić bili su uključeni učenici III.o i III.f razreda gimnazije. Kroz vrlo interesantnu prezentaciju gospodina Ivice Vukelića učenici su upoznali HEP d.o.o., povijest ugljena i energetike na lokaciji Plomin, tehnici, tehnologiji, ekologiji te proizvodnim rezultatima.

(Tekst i foto: Dijana Muškardin)

ssmb.hr

srednja škola mate blažine labin zavičajna nastava istra zavičaj rudarski sretno