U pripremi projekti za vjetroelektrane na području Labina i Raše
27.6.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Interes investitora za energiju vjetra u Hrvatskoj je iznimno velik, a komplicirana procedura znatno usporava postupak. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dosad je zaprimilo zahtjeve za 113 projekata, a odobrena su 43 zahtjeva za vjetroelektrane u Hrvatskoj. Do kada će u Istri vjetar puhati uzalud?
»U tijeku je složen postupak raščišćavanja svih zatečenih projekata. Čak se njih 17 preklapa, odnosno za isto je područje zainteresirano više investitora, pa je u postupku dokazivanje reda prvenstva. Najviše je interesa za izgradnju na području Splitsko- dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske, a tri su zahtjeva za projekte u Istarskoj županiji«, doznajemo u resornom ministarstvu.
Na području Istarske županije u pripremi su vjetroelektrane na području općine Lanišće, Labina i Raše. Splitsko-španjolska tvrtka EHN zatražila je odobrenje za izgradnju vjetroelektrane na području grada Labina.
Ukupno 28 stupova postavili bi iznad Rapca prema Plominu, na hrbatu vjetrovite visoravni na području katastarske općine Ripenda. Kako doznajemo iz Grada Labina, prostornim je planom spomenuto područje i predviđeno za vjetroelektranu. S
plitska je tvrtka još prije godinu dana zatražila očitovanje Grada i zamolila za izbor člana komisije za procjenu projekta. Naredni bi korak bio izrada studije utjecaja na okoliš koju naručuje investitor. Što se tiče druge lokacije na području između Labina i Rapca, tu još nisu usklađeni prostorni planovi.
Procedura je očito jako dugotrajna o čemu nam svjedoče i iz tvrtke Valalta. Rovinjski je investitor još u listopadu prošle godine podnio zahtjev za izdavanje prethodnog energetskog odobrenja za izgradnju vjetroelektrane na području općine Lanišće. Upravni je postupak još uvijek u tijeku. Izgleda da ima više od jednog zainteresiranog investitora za »hvatanje« energije vjetra na području Trstenika, Rašpora i Račje Vasi na Ćićariji. Prema izračunu, na Ćićariji je moguće instalirati snagu veću od 80 megavata (MW), trećinu snage TE Plomin 2. S obzirom na velik interes investitora, ne zna se za koliki će kapacitet dobiti odobrenja. U Valalti se nadaju da će u Ministarstvu gospodarstva znati vrednovati činjenicu da su oni nosioci programa u cjelini od projekta do gospodarenja objektom, veli Davorin Flego, rukovoditelj razvoja Valalte.
Za usporedbu njihov projekt vjetrenjača iznad Senja provodi se već više od pet godina s tim da do lani nije postojala sva zakonska regulativa. Očekuje se da će vjetroelektrana Vrataruša iznad Senja biti u fazi probne proizvodnje koncem ove godine, doznajemo od Flega, koji je i voditelj projekta. Četrnaest vjetrogeneratora ukupne snage 42 megavata razvija se na lokalitetu Podbilo, zona Vrataruša, katastarska općina Krivi Put, a pripada području grada Senja, u Ličko-senjskoj županiji.
Završeni su radovi niskogradnje na svim pristupnim cestama i servisnim platoima za sve vjetrogeneratore, a u svibnju je počelo betoniranje temelja. Sve radove dosad su izvodile te obavljale nadzor hrvatske tvrtke. Iznos uloženih sredstava do ove faze realizacije projekta je 10 milijuna eura. Već nakon prve faze izgradnje bit će to jedna od najvećih vjetroelektrana u Europi, odnosno planirane godišnje proizvodnje električne energije od 125.000.000 kWh neto. Ugradit će se vjetrogeneratori tipa Vestas, njemačkog proizvođača. Podzemnim elektrovodom vjetroelektrana Vrataruša bit će spojena na sustav dalekovoda s trafostanicom 30/110 kV, a ista se radi uz reviziju i u suradnji sa stručnjacima HEP-a. Ukupna investicija iznosi 420 milijuna kuna ili 57 milijuna eura.
Upravljanje i gospodarenje izgrađenom vjetroelektranom Vrataruša preuzet će tvrtka čiji će osnivači biti Valalta i njemačka tvrtka Wallenborn s učešćem u vlasništvu 50:50 posto. Na projektu surađuju projektanti Brodarskog instituta Zagreb, osječkog Građevinskog fakulteta i AS-Inženjeringa d.o.o. iz Senja. Radove niskogradnje izvodi Stuba-projekt iz Splita, a opreme i montaže Vestas iz Njemačke.
Do sada su u Hrvatskoj u pogonu tek dvije vjetroelektrane ukupne snage 17 MW, jedna na Pagu i jedna kod Šibenika. Iznad Senja zavrtjet će se 14 vjetrenjača.
Jasna ORLIĆ
Iz obnovljivih izvora 5,8 posto struje
Iz resornog ministarstva doznajemo da se do 2010. godine iz obnovljivih izvora energije predviđa proizvesti 1.139 gigavatsati (GWh) godišnje ili 5,8 posto od ukupno očekivane potrošnje struje. Od toga bi najviše, četiri posto, proizvele vjetroelektrane. S obzirom na velik interes investitora, izgleda da će se odobriti predviđeni maksimum od 360 MW ukupno instalirane snage. Za usporedbu, od NE Krško dobivamo oko 600 MW snage ili nešto preko pet tisuća GWh godišnje, ako bi radila cijele godine.
Predviđena se razina proizvodnje za Hrvatsku smatra opravdanom s gledišta izbjegavanja troškova lokalnih šteta u okolišu i s obzirom na skupoću. Za proizvodnju struje putem vjetra, sunca, bioplina i drugih obnovljivih izvora građani plaćaju naknadu od 0,89 lipa po potrošenom kilovatsatu jer je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora skuplja od konvencionalnih tehnologija.
Foto: Vjetrovita visoravan između Ripende i Plomina gdje bi splitska tvrtka gradila vjetroelektranu
vjetroelektrane energetija obnovljivi izvori energija Ripenda Plomin Labin Lanišće EHN TE Plomin Davorin Flego Valalta