U Plominu Amerikancima zapečaćen apartman zbog iznajmljivanja "na crno"
4.8.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Crna kronika
Dvije žene sjednu na terasu restorana - žedne su, sparno je i vruće poslijepodne prvoga dana u kolovozu. Konobar recitira što nude od bezalkoholnih pića i one odluče popiti tonik. Konobar donosi dvije čaše na stalku ispunjene ledom, s pola kriške limuna i prozirnim pićem koje bi trebalo biti tonik, ali nema baš puno mjehurića. Žene se pogledaju. Prva se okrene i traži od konobara cjenik pića, pogleda ga i kaže: »Ja ovo neću piti, ni platiti«. Druga se s njom složi. Tonik se toči iz boce od litre, koja u restoranu košta 55 kuna, što znači da bi za doneseno piće svaka platila 11 kuna.
Zatvoreno gazirano piće u istom restoranu košta 15 kuna za 2,5 decilitra, dakle, jednako kao i ono rastočeno iz litre, koje sigurno nije jednake kvalitete, osim ako je boca upravo otvorena. Zovu konobara, kažu mu da neće popiti to piće i naručuju drugo, zatvoreno. Konobaru je, čini se, malo neugodno, pokušava se opravdati, ali mu ne pada na pamet ne zamijeniti pića. Izgleda da mu je bilo jasno da žene nisu tek turistkinje. I bio je u pravu: žene iz priče bile su inspektorica iz riječke Područne jedinice Državnog inspektorata i vaša novinarka - i nije im bilo ni na kraj pameti inscenirati napetu situaciju jer ona, izgleda, dolazi sama u ljetnim mjesecima.
Od riječkog pročelnika Elija Vagaje saznajemo da je to drugi put ovoga ljeta da provode akciju u Novigradu, a na terenu je u petak poslijepodne bilo 14 gospodarskih i sedam inspektora rada. Zadatak im je bio provjeriti zakonitost poslovanja iznajmljivača, ugostiteljskih objekata, putničkih agencija, subjekata koji pružaju turističke usluge na plaži, mesnica, ribarnica, pekara, benzinskih postaja i štandova. Inspektori rada fokusirali su se na kontrolu radnih odnosa u uslužnoj i ugostiteljskoj djelatnosti. Od pročelnika smo dobili iznimno zanimljive rezultate inspekcijske aktivnosti u Istri tijekom srpnja.
U mjesec dana na zapadnoj obali Istre i u Plominu zapečaćeno je 49 objekata u kojima se pružala usluga smještaja. U 30 slučajeva iznajmljivači su bili građani, od kojih polovica stranci (Nijemci, Austrijanci, Slovenci, u Puli tri Danca, a u Plominu Amerikanci).
Pečaćenje kuća i stanova slijedi nakon što inspektori utvrde da je usluga smještaja pružana na crno, odnosno da apartmani nisu kategorizirani niti su vlasnici registrirani za tu djelatnost. U ostalih 19 slučajeva vlasnici nisu fizičke osobe, nego trgovačka društva, a redom su im osnivači stranci.
Pročelnik Vagaja kaže da je uglavnom riječ o strancima koji kupe nekretnine osnivajući upravo zbog njih u Hrvatskoj poduzeća, ali nemaju rješenje o kategorizaciji, što znači da rade na crno. Pečati se na 30 dana, a u tom roku vlasnici mogu legalizirati svoju djelatnost ili im se pečat uklanja ako izjave da će nekretninu koristiti samo osobno. Slijede, naravno, prekršajne prijave i novčane kazne. U srpnju su zapečaćene četiri putničke agencije u Poreču, Puli i Pazinu te tri ugostiteljska objekta u Puli i Taru.
U isto vrijeme, inspektori rada su donijeli 10 rješenja (za pet ugostiteljskih objekata i pet prodavaonica) o zabrani rada jer su u objektima utvrdili rad na crno. U dva slučaja riječ je bila o radu stranaca bez radnih dozvola, a oba poslodavca su otkupila pečaćenje s po 30.000 kuna po strancu. I ti su ugostiteljski objekti zapečaćeni na 30 dana, što je dovoljno vremena da vlasnici prijave radnike, a i njima slijedi prijava prekršajnom sucu i novčana kazna između 30 i 120 tisuća kuna.
- Premda nadziremo djelatnosti u kojima se javljaju najteže povrede zakona, nadzor nelegalnog poslovanja iznajmljivača najteži je dio posla za inspektore. U privatne kuće i stanove možemo ući samo temeljem sudskih naloga prekršajnih sudova, a zahtjevi moraju biti argumentirani. Pečaćenje u pravilu ne obavljamo isti dan, nego proces traje tri do četiri dana, a često su inspektori izloženi uvredama. U ekstremnim situacijama tražimo i pomoć policije, a u tom slučaju se i troškovi prekršitelju povećavaju jer novčane kazne za ometanje inspektora u radu kreću od 30.000 kuna, kaže pročelnik Vagaja.
U petak u Novigradu nije bilo ekscesnih situacija, a prvi rezultati akcije već su poznati. Inspektori rada provjerili su 15 poslodavaca (ugostitelja i trgovaca), jednom je izrečena zabrana noćnog rada maloljetnoj osobi, a upućeno je 10 zahtjeva prekršajnom sudu jer je pet poslodavaca imalo šest radnika bez ikakvih ugovora o radu. Svi su radnici, navodno, pokušali uvjeriti inspektore da rade tek dan-dva. Ovi poslodavci imaju dva tjedna vremena prijaviti svoje radnike, a utvrdi li se da neki radnik ne može biti prijavljen (umirovljen je, već zaposlen na nekom drugom radnom mjestu i slično), slijedi pečaćenje poslovnog prostora. U nadzoru su utvrđeni i prekršaji poslodavca koji nije radnicima osigurao dnevni ili tjedni odmor prema odredbama Zakona o radu.
Gospodarski inspektori su toga poslijepodneva provjerili osam prodavaonica (pekara, mesnica, benzinskih crpki i štandova) i napisali pet optužnih prijedloga sucima za prekršaje, uglavnom zbog neispravno deklariranih prehrambenih proizvoda, a s jednog štanda su oduzeta 72 para naočala koje su imale lažni zaštićeni žig. Nakon pregleda 21 iznajmljivača napisano je sedam optužnih prijedloga, a u devet putničkih agencija i sedam ugostiteljskih objekata nadzor se nastavlja.
Naime, vlasnicima je ostavljeno nekoliko dana vremena da predoče potrebne dokumente. Inspektori kažu da im nije posao raditi cirkus u sezoni, nego natjerati poslovne subjekte da poštuju zakone. Napisali su u Novigradu tri kazne ukupnog iznosa 5.000 kuna i dva optužna prijedloga za slastičarnice u kojima su prodavali sladoled na kuglice pod imenom zaštićene marke Red Bull.
Iz razgovora s inspektorima saznajemo da, kada uđu u putničku agenciju, na primjer, kontroliraju sve, do licenci kompjutorskih programa koje koriste, a posebno je kompleksan nadzor u onim agencijama koje su registrirane i za promet nekretnina, što je sve češći slučaj. Prema novim propisima, turističke agencije čine prekršaj ako nude smještaj u nelegalnim objektima - onima bez uporabne dozvole, ali nije lako utvrditi takve slučajeve. Naime, inspektori kažu da bi za učinkovit nadzor bilo važno imati unaprijed informaciju o nelegalnim objektima, a tu bi velik dio posla mogle obaviti upravo gradske/općinske uprave koje, nažalost, uopće nemaju takvu bazu podataka.
U takvim slučajevima nadzori apartmanskih zgrada i naselja mogu nalikovati noćnim morama jer je teško pronaći vlasnike. S druge strane, inspekcija u pravilu odlično surađuje s komunalnim poduzećima, preko čijih baza podataka mogu ući u trag iznajmljivačima na crno.
Materijalni uvjeti rada inspektora u Istri
Pročelnik riječke Područne jedinice Državnog inspektorata Elio Vagaja ne slaže se s ocjenom nekolicine istarskih gradonačelnika iznesenih u tekstu »Inspektori nevidljivi, ali učinkoviti« o tome da su inspektori među najslabije plaćenim državnim službenicima i da rade u lošim uvjetima. To nije točno kada je riječ o inspektorima Državnog inspektorata, kaže Vagaja, jer oni rade u otežanim uvjetima za što dobivaju dodatak na plaću pa je već za taj iznos plaća inspektora veća nego ostalih državnih službenika istog ranga.
U ljetnim mjesecima, kaže pročelnik, inspektori imaju pravo na prekovremeni rad, a kada su na terenu i na dnevnice, pa u to vrijeme mogu imati i do 5.000 kuna veću plaću od redovne. »Odlični su im i radni uvjeti jer su sve tri ispostave u Istri smještene u adekvatnim prostorima, s tim da se pulska prije isteka godine seli u nove prostorije. U Istri je zaposlen 41 inspektor Državnog inspektorata (u koji ne spadaju sanitarna, porezna i građevinska inspekcija) koji tijekom čitave godine raspolažu s 13 službenih automobila, od kojih je pet novih, a u srpnju i kolovozu na raspolaganju su im tri dodatna vozila rent-a-cara. Svaki inspektor ima svoje računalo, a 13 je prijenosnih, koji se koriste na terenu«, kaže Vagaja.
pečatiranje kapaciteti Zakon o radu . državni inspektorat inspektori sezona smještaj zakoni