U Labinu nedostaje konobara
16.4.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje
Osmaši iz Pule koji ove godine završavaju osnovnu školu trebali bi, prema preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nastaviti školovanje za zidara, kuhara, pekara i brodomehaničara. Upravo su to tražena zanimanja pa bi mladi koji završe ove školske programe trebali pronaći posao u struci vrlo brzo nakon mature. Proizlazi to iz analize HZZ-a čija je područna služba u Puli vrlo detaljno obradila cijelu Istru te u obzir uzela potrebe poslodavaca i strukturu nezaposlenih u svakom gradu i općini, kao i broj već upisanih učenika po različitim programima.
Ispada da se učenicima koji žive u Labinu preporuča upis u školu za konobare, a tako je i na Poreštini, gdje se uz ovu ugostiteljsku struku prednost daje i kuharima, a taj program bi trebao biti češći izbor i za buduće srednjoškolce iz Umaga, Buja i Novigrada. U Rovinju
i okolnim općinama osim ovih turističkih struka prvenstvo pri upisu bi trebao imati i program za elektroinstalatere. Učenici iz središnje Istre trebali bi se pak u većem broju školovati za medicinske sestre i tehničare zdravstvene njege.
Ne idite u ekonomiste i poslovne tajnike
S druge strane, škole bi trebale reducirati broj učenika u razredima za elektromehaničara, automehaničara, a upravo su to najpopularniji školski programi za učenike te za prodavača, frizera i kozmetičara koje najčešće upisuju učenice. Također, za veći dio Istre mladima se ne preporuča da završe srednju školu za ekonomista i poslovnog tajnika te za hotelijersko-turističkog tehničara, ali bi se, i to u Puli, trebali smanjiti upisi za krojača, elektroničara mehaničara, instalatera grijanja i klimatizacije, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tehničara nutricionista, komercijalista, elektrotehničara, strojarskog tehničara, tehničara za mehatroniku.
U preporukama nije navedena brojka idealne upisne kvote, već je riječ o trendu po kojem bi škole trebale prilagoditi programe potrebama tržišta rada, ističu u HZZ-u, koji analizu izrađuje drugu godinu zaredom, ali je dosad ostala samo na papiru. Ravnatelji su skeptični hoće li se preporuke implementirati do ovoga ljeta, kad počinju upisi.
- Škole su slabo prilagodljive tržištu rada jer ovise o Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, bez kojeg ne možemo mijenjati programe i donositi nove.
Za promjene u školi trebalo bi omogućiti nova zapošljavanja kadrova koji bi trebali predavati nove programe, ali sve to bez sredstava Ministarstva i našeg osnivača, Županije, ne možemo. Škole nemaju novca ni za osnovne potrebe, nažalost u obrazovanje se malo ulaže, a mi sami ne možemo mijenjati sustav, kazala je Ana Zubčić Kuhar, ravnateljica Sred-nje škole Vladimira Gortana u Bujama, gdje bi se, prema preporuci HZZ-a, trebao smanjiti broj učenika za razredna odjeljenja ekonomista i hotelijersko-turističkih tehničara.
Premda, prema preporuci HZZ-a, u Puli treba povećati broj upisa za smjer zidara, apsurdno je da upravo ovaj obrazovni program već dvije godine ne može dobiti zeleno svjetlo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Mali interes za zidare, baš se oni traže
- Svake godine objavimo natječaj, ali je uvjet da upišemo najmanje šest učenika po školskom programu, u protivnom ga ne možemo provoditi, a za zidara nam se javilo manje učenika, veli Petar Gavrić, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole u Puli, jedine u južnoj Istri koja obrazuje za ovo zanimanje. Zbog malog broja učenika u trogodišnjim strukovnim školama, u jednom razredu sjede polaznici i do tri različite grupe školskih programa, jer je minimalan broj učenika po razrednom odjeljenju 24.
Iz Istarske županije odgovaraju da su zaprimili uputu Ministarstva o upisu učenika u srednje škole, upravo izrađuju prijedlog plana upisa te nam još ne mogu dostaviti podatke o tome na koji će način prilagoditi upisne kvote. Od ravnatelja pak saznajemo da će upisna politika ostati nepromjenjiva, a to znači da će i ove godine broj upisnih mjesta u srednjim školama biti prenapuhan u odnosu na realni broj đaka koji napušta osnovne škole. Njih je ove godine 1.865, a škole su prijavile700 mjesta za upis više nego što ima učenika.
Taj višak najviše će pogoditi upravo strukovne trogodišnje škole jer se većina učenika prvo slije u gimnazije, a zatim u četverogodišnje strukovne škole tehničkih i ekonomskih usmjerenja, dok ono što preostane odlazi najmanje u one programe koje bi, po preporuci HZZ-a, trebali povećati upise!
Razredi s 24 učenika
Da bi se povećao broj učenika u strukovnim školama, čime bi se dijelom odgovorilo na preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ideja je nekih ravnatelja bila da Istarska županija odredi da 24 učenika bude maksimalan broj po razredu. Time bi se smanjio broj učenika u gimnazijama i ekonomskim školama te bi više đaka ostalo za ove manje popunjene programe.
Prijedlog nije prošao, a u državnom odsjeku za prosvjetu vele da smanjivanje upisa u gimnazijama nije opcija jer Istra još uvijek nije dostigla optimalan broj gimnazijalaca koji će kasnije nastaviti studirati. Istina, HZZ ne preporuča da se smanji upis u gimnazijama, budući da broj visokoobrazovanih u Hrvatskoj još nije dostigao prosjek Europske unije od 30 posto.
Tko će u kuhare i konobare kad zimi nema plaće?
Iako je na čitavoj zapadnoj obali Istre potražnja za turističkim kadrom velika, škole teško mogu same popularizirati upis za konobara i kuhara. Naime, sve dok je ovo zanimanje pretežito sezonskog karaktera, a radnicima se ne nudi financijska sigurnost tijekom duge zime, ove trogodišnje škole ne mogu privući više đaka.
U Istri su krajem veljače nezaposlene bile 3.103 osobe s četverogodišnjom i 3.453 s
trogodišnjom školom administrativni službenik 370
hotelijersko-turistički tehničari /
turističko-hotelijerski komercijalist 347
ekonomski službenik 152
elektrotehničar 59
strojarski tehničar 43
medicinska sestra 43
građevinski tehničar 39
računalni tehničar 22
tehničar cestovnog prometa 20
tehničar za mehatroniku 19
prodavač 834
konobar 642
kuhar 363
frizer 88
automehaničar 60
soboslikar i ličilac 54
bravar 53
elektroinstalater 4
Piše Maša JERIN
obrazovanje škola konobari zapošljavanje nezaposlenost