U Istri od 2013. s popisa ''nestalo'' čak 19 tisuća birača

U Istri od 2013. s popisa ''nestalo'' čak 19 tisuća birača

14.9.2016. // iPress // Objavljeno u kategoriji Društvo

Jedan od zanimljivijih podataka koji su mogu izvući iz upravo održanih izbora za Hrvatski sabor je drastično, čak 10-postotno, smanjenje broja birača u Istri u odnosu na lokalne izbore održane u svibnju 2013. godine, što je čak 19.336 birača.

Također, to je 2368 birača manje nego na redovnim parlamentarnim izborima održanim u studenom prošle godine, kada je u Istri bilo registrirano 171.423 birača, što ukazuje na daljnje čišćenje biračkih popisa.

Prije dva dana, naime, na popisu birača u Istri bilo je 169.055 osoba, a na svim se dosadašnjim izborima, izuzev navedenim parlamentarnima prije deset mjeseci, broj birača u Istri kretao blizu ili čak i preko 200 tisuća, gotovo koliko je i stanovnika u Istri.

Primjerice, za lokalne izbore 2005. godine u Istri je bilo registrirano 193.599 birača, 2009. godine 200.072, a za lokalne izbore u svibnju 2013. godine 188.391 birača. Istovremeno, prema popisima stanovništva, u Istri je 2001. godine živjelo 206 tisuća stanovnika, a 2011. godine 208 tisuća stanovnika. Ako se zna da je udio osoba mlađih od 18 godina 20-ak posto, jasno je da je broj birača godinama bio apsurdno visok.

Realnijem smo se broju ipak približili prije deset mjeseci, kada je u Istri bilo registrirano 171.423 birača, a može se izračunati da je nedjeljni broj od 169.055 birača prilično blizak pravom stanju. Prije čišćenja biračkih popisa, na kojima se nered predugo vukao, dolazilo je i do nevjerojatnih situacija po pojedinim općinama i gradovima da je birača bilo i više od broja stanovnika.

Uspoređujući podatke od nedjelje s podacima s lokalnih izbora 2013. godine, uočava se, nadalje, prilična neravnomjernost pri smanjenju broja birača, jer je u nekim općinama i gradovima razlika u odnosu na stanje iz 2013. zanemariva (od 0 do 3 ili 4 posto), dok se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave razlika penje i na 47 posto, kako je u Grožnjanu ili 29 posto, kako je u Bujama. No, kako je dobar dio općina i gradova u Istri zapravo mali po broju stanovnika, 19 tisuća ''nedostajućih duša'' ipak čine razlike po većim gradovima, počevši od Pule. U Puli je na nedjeljnim izborima bilo registrirano 45,5 tisuća birača, 2015. 46,4 tisuće, a 2013. 51 tisuća, odnosno čak 5.637 osoba više. U Rovinju je u nedjelju pravo glasa imalo 11,6 tisuća građana, 2015. njih 11,8 tisuća, a 2013. čak 13,5 tisuća. U Umagu je na popisu u nedjelju bilo 10.592 birača, a 2013. čak 12.947.

U Labinu je prije dva dana glasovati moglo 9.904 građana, nasuprot 10.051 krajem 2015. godine, odnosno 10.689 na prošlim lokalnim izborima, itd.

 

Od manjih mjesta s velikom razlikom možemo, pored već spomenutog Grožnjana, izdvojiti Bale (1049-809), Brtoniglu (1584-1167) ili Oprtalj (799-649).

Teško je tvrditi zbog čega su se još donedavno popisi birača toliko drastično razlikovali od stvarnog stanja, odakle je potekao višak birača i što se s tim viškom na izborima događalo. Kako nas, međutim, za osam mjeseci ponovo čekaju lokalni izbori, razliku od 19 tisuća ljudi s pravom glasa političke opcije koje će na njih izaći trebat će uzeti u obzir. (MBM)

društvo demografija birači izbori