U bolje sutra na krilima Podzemnog grada
3.3.2011. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Društvo
"Ako su rudnici stoljećima prehranjivali naše obitelji, mogu i ubuduće, i to kroz naš dugogodišnji san - projekt Podzemni grad. Njihovo bogatstvo nije iscrpljeno", poručio je gradonačelnik Labina Tulio Demetlika na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, općinskih vijeća Raše, Kršana, Sv. Nedelje i Pićna te Skupštine Istarske županije u srijedu.
U povodu 90. obljetnice Labinske republike upriličena je u tzv. mramornoj dvorani nekadašnje direkcije Istarskih ugljenokopa Raša, gdje se uređuje gradska knjižnica.
- Ovakvom obnovom kompleksa Pjacal rudnik ugljena pretvara se u rudnik kulture, urbani centar šire okolice. Na pravom smo putu - to je potvrdio ovotjedni međunarodni znanstveni simpozij "Podzemni grad XXI: utopija ili realnost?".
I prijatelji iz Europe spremni su nam pomoći u vrednovanju industrijske baštine, da ona postane naš razvojni zamašnjak, novi sadržaj u pozicioniranju turističkog Labina i Rapca, dodao je Demetlika, odjeven u kovarsku uniformu i praćen pogledima počasne rudarske straže grada Ivanca i Labina.
Požalio se da je priču usporila republička vlast u drugoj polovici 80-ih godina jer prilikom zatvaranja rudnika na Labinštini nije podržala inicijative za zaštitu takve baštine kroz Muzej rudarstva.
- U duhu Labinske republike pronašli smo snagu za novu razvojnu viziju Labinštine nakon krize početkom 90-ih. Ustrajat ćemo i u suočavanju s novom preprekom - svjetskom ekonomskom krizom jer nas vodi energija podzemnog, vječnog grada, tu pod našim nogama, nadahnut je bio Demetlika.
Po ulasku Hrvatske u EU simbolika Labinske republike bit će, naglasio je, doprinos Labinštine jedinstvu različitosti europske obitelji.
- Hrvati, Slovenci, Talijani, Nijemci, Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari, iako obespravljeni i izrabljivani rudari, jedinstveni i odlučni oduprli su se fašističkom divljanju po Istri. Nedvosmisleno su se usudili reći: "Kova je nasa!", podsjetio je Demetlika na povijesni rudarski štrajk 1921.
- Naš čovjek još je tada prepoznao antifašizam kao iskonsku europsku vrijednost. To je veliki razlog za ponos, to je naš grad upisalo u povijest. Ovaj jubilej potvrđuje da je Labin, ne samo geografski, već u Europi, prisnažio je gradonačelnik.
Dino Kozlevac, predsjednik Skupštine Istarske županije, dotaknuo se, kako reče, sve izraženije nezaposlenosti i zaoštravanja socijalne nejednakosti na Poluotoku, naglašavajući nužnost decentralizacije države.
- To će omogućiti da Istra više utječe na ideju socijalne pravde za koju su se zalagali sudionici Labinske republike; time bi njihov san bio ispunjen, zaključio je Kozlevac. Grubo centraliziranu državu kao uteg razvoja spomenuo je i dožupan Vedran Grubišić.
Ivan Bubić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poručio je: "Nadam se da ćemo uz vašu potporu uskoro krenuti s izgradnjom Termoelektrane Plomin 3 s po okoliš prihvatljivom tehnologijom". (Igor RADIĆ)
Kovarska sreća će vajka nad Labinštinon svetit
Među uzvanicima bili su predstavnici Labinu prijateljskih sredina - načelnik talijanske općine Sospirolo Renato Moro, gradonačelnica Carbonije Maria Marongiu i donačelnik slovenske općine Idrija Bojan Režun. Simpatije je osvojio Andrzej Zylak, predstavnik poljskog Rybnika, odjeven u svečanu rudarsku uniformu.
Uživio se u ulogu, kako reče, čovjeka koji je dijelio sreću poljskim rudarima te je izvornim rudarskim obilježjima darivao uzvanike i domaćine. Deanu Zahtili iz udruge LAE XXI uručio je statuu sv. Barbare, zaštitnice rudara. Kipić te svetice i rudarsku sablju Zylak je darovao gradonačelniku Tuliju Demetliki, a jednak poklon namijenio je i predsjedniku države Ivi Josipoviću, pokrovitelju obljetnice Labinske republike, koji je izostao zbog spriječenosti drugim obavezama.
U kulturnom programu oduševili su pulska sopranistica Mila Soldatić, pijanistica Roberta Prelčec i klarinetist Toni Kranjac iz labinske osnovne glazbene škole, te pjesnici Daniel Načinović i Rina Miletić (uz pratnju Klaudija Frankovića na usnoj harmonici). Potonja je pročitala stihove: "Kovarska sreća će vajka nad Labinštinon svetit".
Prosvjednici protiv Rockwoola ostali na buri
Pred bivšom direkcijom IUR-a nezadovoljstvo radom tvornice kamene vune Rockwool iz Potpićna iskazalo je desetak prosvjednika, zviždaljkama, već poznatim transparentima te majicama s natpisom "Ubija me Rockwool". Za isti su se outfit odlučile Matilda Ilić i Božena Sučić Floričić, vijećnice Kršana, odnosno Pićna, koje su prisustvovale sjednici.
Patrik Juričić, predstavnik labinske ekološke udruge Pineta, veli da su prosvjednici željeli u dvoranu bez transparenata, no zaustavilo ih je osiguranje pa im je preostalo prkositi buri i slabom snijegu.
rudnik labinska republika kova je nasa demetlika