Stršljena je u Istri sve više, ali još uvijek samo domaćih
29.6.2014. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo
LABIN -Istrom se počela širiti priča o pojavi azijskih stršljena. Navodno se opasni kukac pojavio i na Labinštini. U to su uvjereni Ratko i Rozeta Zupičić iz Ripende, koji su do sada ulovili sedamdeset i dva komada! Ovakav ulov posljedica je njihove višegodišnje borbe s domaćim stršljenima, koji napadaju njihovo voće.
Prvi primjerci uočeni početkom svibnja
- Pojave se kada grožđe počinje zreti i traju sve dok ima smokava. Mi smo se dizali rano ujutro da bismo na miru pobrali grožđe, ali već onda ih je bilo. Zato sam odlučio boriti se protiv njih vješanjem bočica s vodom, pločama premazanim ljepilom za miševe, sprejem i muhomlatom, objašnjava Ratko.
Ove godine je prve stršljene uočio već početkom svibnja. "Imamo kantu u koju bacamo otpatke voća za kompostiranje i tu sam ugledao prve primjerke. Čudio sam se kako tako rano. Pomislio sam da su to možda oni lanjski, koji zbog blage zime nisu pomrli, ali kada sam ih nekoliko ubio muhomlatom, njihova veličina mi je dala povoda da razmislim", ispričao nam kako je posumnjao da ima posla s nekom novom vrstom.
No, nema mjesta za paniku. Azijski stršljen, prema svemu sudeći, još nije doletio do Istre. Naime, fotografije "sumnjivih" stršljena poslali smo Nediljku Landeki, voditelju Službe za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
"Uvidom u priložene fotografije te nakon konzultacija s kolegom Tonijem Koren, biologom iz Pazina, utvrđeno je da se ipak radi o našoj europskoj vrsti stršljena, vespa crabro. Najvjerojatnije se radi o matici, sudeći po veličini. Veliki broj matica koje ljudi primjećuju u zadnje vrijeme rezultat je prošlogodišnje pojave visoke brojnosti populacija na području Istre i velikog broja preživjelih jedinki uslijed blage zime.
Tome doprinosi i velika medijska pozornost koju je izazvala pojava azijske vrste u nekim zemljama te su ljudi olako posumnjali na dolazak ove vrste i u našu zemlju, što ne znači da se neće uskoro pojaviti i kod nas, ističe Landeka.
Osim što naraste veći, azijski stršljen u odnosu na autohtone ima narančastu glavu i crnji trbuh te jači otrov, koji razjeda kožu na mjestu uboda. Leti brzinom do 60 kilometara na sat, a udalji se i do stotinu kilometara od gnijezda koje mogu sagraditi i pod zemljom, a ne samo na zgradama. Uz to, i neugodno zvuče.
- Već sam ih počeo prepoznavati na daljinu: njihovo zujanje je jače od domaćih i ima tupi prizvuk, čini vam se da je ubojito, opisuje Ratko stršljene za koje je posumnjao da su azijski.
Ipak, ima i jedna dobra vijest! "Nisu okretni, lakše ih je ubiti muhomlatom ili sprejem nego naše. Ako neki i umakne, neće se nastaviti vrtjeti oko vas u namjeri da se osveti, to mogu potvrditi sto posto", iznio je Ratko svoje iskustvo.Dakle, rječnikom ratnog zrakoplovstva, možda lete brže i dalje i bolje su naoružani, ali imaju slabije manevarske sposobnosti.
Nadležne službe uklonile gnijezdo
Obitelj Zupičić trenutačno najviše brine pitanje odakle dolaze, odnosno gdje im je gnijezdo. Lani su otkrili gnijezdo domaćih na šufitu njihove stare kuće. Ratko je mre-žicama zatvorio sve izlaze pa najvjerojatnije ni jedan nije izašao da bi osnovao novo gnijezdo. Također, njihov je susjed imao gnijezdo u staroj murvi u svom dvorištu, što su uklonile nadležne službe.
Kada smo započinjali naš razgovor na terasi oko njihovih krizantema je zujao jedan stršljen, koji se potom digao do bočice obješene za barac. Zavirio je u nju i činilo se da ga voda u njoj neodoljivo privlači, ali ne, nije postao sedamdeset i treći likvidirani.
R. Selan
nediljko landeka zavod za javno zdravstvo stršljen deratizacija azijski stršljen ratko zupičić