Rok za legalizaciju ističe - Arhitekti upozoravaju: To što je objekt u katastru, ne znači nužno da je »čist«
25.6.2013. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Još je svega nekoliko dana ostalo do isteka roka za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, pri čemu je većina županijskih ureda za izdavanje dozvola i legalizaciju odlučila raditi i preko vikenda, 29. i 30. lipnja, neki čak sve do nedjelje u ponoć. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja za sada još uvijek raspolaže samo s podatkom o preko 200.000 zahtjeva pristiglih do kraja svibnja, no nesumnjivo će ih se do isteka roka skupiti i 300.000.
Koje su i kakve »papire« bespravni graditelji priložili svojim zahtjevima, a koliko je pristiglo samo golih zahtjeva, bez popratne dokumentacije, vidjet će se nakon što županije zatvore svoje šaltere i punom parom prionu na posao legalizacije. A kako se može čuti od arhitekata koji su snimali stanje na terenu, bit će svakakvih iznenađenja.
Tko je čist?
»Jedan od problema je što mnogi zahtjev neće niti predati jer barataju pogrešnim informacijama. Šokirana sam onim što čujem i slušam od ljudi zadnjih dana«, povjerila nam se, uz uvjet anonimnosti, jedna zagrebačka arhitektica. Mnogi su, kaže, uvjereni da je, s objektom ucrtanim u katastar/gruntovnicu, kod njih sve »čisto«, makar im se govori da objekt upisan u katastar i gruntovnicu nipošto ne znači da je zakonit. Mnogo je gradnji tamo upisano, spojeni su na komunalnu infrastrukturu, ali nisu zakoniti jer su građeni bez odgovarajuće dozvole ili van gabarita te dozvole.
Nadalje, upozoravaju arhitekti, mnogi zahtjev neće predati jer građevinsku dozvolu imaju, i misle da kasnija nadogradnja tog objekta nije sporna, dok je velik broj i onih koji misle da svoju gradnju ne trebaju legalizirati zato što nitko od njih nije tražio da to učine.
»Ne biste vjerovali koliko ljudi misli da nitko ne zna, niti će znati da je njihova kuća nelegalna, a ima i onih koji su neku potvrdu dobili na katastru, primjerice da je njihov objekt sagrađen prije 1968., koji se svi redom smatraju legalnima, pa misle da je njihov posao završen, odnosno da su time predali i zahtjev za legalizaciju«, priča zagrebačka arhitektica.
Kako još jednom upozorava struka, uporabna dozvola je dokument kojim se nedvojbeno potvrđuje legalnost objekta, pod uvjetom da ništa nije naknadno nezakonito nadograđivano. Kako, međutim, većina objekata u Hrvatskoj uporabnu dozvolu nema, objekt se smatra legalnim samo ako ima građevinsku dozvolu, rješenje o uvjetima građenja i slično, dokumente koji će pokazati da je objekt sagrađen u skladu s tim dokumentom.
Rekonstrukcija
Što će, međutim – a ima i takvih slučajeva – stanari zgrade koji su stanove kupili nakon izdavanja uporabne dozvole, ali je uporabna »nekim čudom« izdana još za vrijeme gradnje, da bi naknadno građevinar na zgradi izveo neke preinake? Stan su kupili s građevinskom i uporabnom dozvolom, i niti ne znaju da je njihova zgrada zapravo – nelegalna. Kako se može čuti od arhitekata, nepravedan je u mnogim slučajevima i način obračuna naknade za zadržavanje nelegalne građevine u prostoru.
Ukoliko se radi o rekonstrukciji građevine, naknada bi se trebala naplaćivati samo na tu rekonstrukciju, no to u praksi baš i nije tako. Obujam, naime, može biti nepromijenjen, ali ako zgrada nije izgrađena prema dozvoli (promijenjena konstrukcija, pročelje i slično), plaća se naknada za obujam cijele zgrade, a za dio građevine samo u slučaju nadogradnje, prenamjene.
Prema primjeru arhitekata, stambena zgrada građena 90-tih, s građevinskom dozvolom, ostala je potpuno u gabaritima te dozvole, ali je unutra povećan broj stambenih jedinica – naknada koju bi, prema razlici u obujmu zgrade, stanari trebali platiti 500 kuna, iznosit će gotovo 100.000 kuna! Ili, terasu i ljetnu kuhnju dograđene na kuću građenu 80-tih s građevinskom dozvolom, u kojoj je podrum sagrađen manji od onog iz građevinske dozvole, referent ne priznaje kao rekonstrukciju, uz napomenu da je kuća odmah, zbog podruma, sagrađena drugačije, i zaračunava naknadu za cijelu kuću – šest tisuća kuna umjesto 500. Tako će oni s plaćenom građevinskom dozvolom naknadu platiti koliko i oni bez nje.
Autor: Bojana Mrvoš Pavić
legalizacija nekretnine arhitekti