Raški izvori još uvijek pitki
11.11.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ekologija
»Prema našim mjerenjima zaslanjenje u kanalima u Raškoj dolini još uvijek ne utječe na izvore pitke vode Fonte Gaja i Kokoti koji osiguravaju opskrbu za gotovo cijelu Labinštinu«, izjavio nam je Dino Škopac nakon što je na zasjedanju raškog poglavarstva najavljen nastavak sanacije nasipa koji bi trebao zaštiti vrela, ali i poljoprivredne površine. Prema njegovim riječima, voda po filtriranju UV-zrakama i kloriranju udovoljava propisanim zakonskim normama, a posljednje zaslanjenje zabilježeno je prije 15 godina za velike poplave.
Vitomir Skandul, voditelj ovdašnje Vodno-gospodarske ispostave Hrvatskih voda, očekuje da bi dva kilometra dug nasip, oko rezervata magaraca u Donišnici te od prvog mosta prema izvorima, mogli riješiti do kraja iduće godine. Taj će projekt na kanalu uz magistralnu prometnicu Pula - Rijeka stajati oko sedam milijuna kuna.
- Kanal je praktički u razini s morem pa otud i njegovo uobičajeno zaslanjenje, koje bi, pak, izvorima prijetilo za dužih sušnih razdoblja jer su tada podzemne vode niže razine. S druge strane, potencijalna su opasnost i duži ciklonski utjecaji koji bi mogli uzrokovati poplave, kaže Skandul i napominje da su potreban materijal već osigurali, i to pri širenju korita rijeke Raše u srednjem i gornjem toku.
Podsjeća da je dosad povišen najkritičniji dio nasipa, od drugog mosta prema Mostu Raša do utoka kanala u rijeku. Na to da su se nasipi, izgrađeni još tridesetih godina prošlog stoljeća prilikom melioracije Krapanskog jezera, bili ulegnuli za čak 60 centimetara, ukazivala je izrađena studija.
Skandul poručuje da je cjelokupni projekt iniciralo njegovo poduzeće. Dosad uloženih 9,6 milijuna kuna osigurano je podjednako iz naknada za uređenje voda te državnih kapitalnih investicija. Procjenjuje da bi se nakon izgradnje cjelokupnog nasipa i postavljanja zapornice na spoju ovog kanala s onim koji ide uz Vlašku osigurala gotovo potpuna zaštita od zaslanjenja i u slučaju ekstremnih situacija.
- Ta svojevrsna brana pratila bi razinu mora - u kanalu bi ostajala samo slatka voda koja bi se, prema procjeni glavnog projektanta Gianantonija Santina, mogla koristiti i za navodnjavanje. Šteta što se uz ovakva ulaganja na tamošnjih 460 hektara ništa ne obrađuje. Poljoprivreda bi svakako ovaj projekt ubrzala, poentira Skandul.
Josip Knapić, raški načelnik, veli da ne može shvatiti da u kanalu ima brancina - to je, smatra, dovoljan dokaz dobranog zaslanjenja. U Općini nisu zadovoljni suženjem kanala, i to za tri-četiri metra, na saniranoj dionici, pa su od Hrvatskih voda tražili da u nastavku ostavljaju širi i dublji gaz, za što je neophodno odmuljivanje.
- Smanjena je protočnost, što je uzrokovalo propadanje, u međuvremenu saniranog, drugog mosta, a sada je očigledno ugrožen i onaj prvi. Zatražili smo stoga hitno očitovanje stručnjaka iz Hrvatskih cesta jer želimo na vrijeme otkloniti opasnost i izbjeći novu prometnu odcijepljenost od Pule, kaže Knapić.
U Općini su odbacili opciju s tzv. premosnicom između dva mosta, po kojoj bi iz sanacije obuhvatnog kanala bio izuzet dio koji ulazi dublje u Donišnicu jer žele »zaštititi i tamošnji rezervat magaraca, odnosno zemljište koje je nekad bilo najplodnije«. Poručivši da će preko istarskih saborskih zastupnika pokušati progurati izmjene zakona koji joj zasad ostavlja tek trećinu ukupno prikupljenih sredstava na račun naknade za koncesije na javno-vodovodnom dobru, Knapić zaključuje: »Dosad smo prihodovali svega 30-ak tisuća kuna. Ostatak ide državi, a mi ne možemo osigurati ni kvalitetnu vodoopskrbu za selo Kokoti nadomak kojeg je istoimeni izvor pitke vode«.
I. RADIĆ
Raša Pino Knapić izvori nasip Vitomir Skandul Dino Škopac Kokoti Fonte Gaj