Prvo "iskrčiti" prostorni plan, a potom šikaru
14.1.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
Uređenje Raške drage donijelo bi gospodarske i ekološke koristi, pa je stoga dobrodošla i izgradnja agroturističkog kompleksa, u što planira investirati zagrebačka tvrtka Raška draga. Ali taj ili neki sličan projekt morat će se suočiti sa zaprekama na administrativnom i zakonskom planu. Naime, za izgradnju kompleksa potrebno je prilagoditi Prostorni plan općine, a iako su trenutno aktualne njegove izmjene i dopune, nema naznake da bi se poljoprivredno zemljište moglo prenamijeniti za gradnju.
Oko Nove godine u medijima se pojavila vijest da je tvrtka Raška draga oglasila prodaju 162 hektara poljoprivrednog zemljišta u Raškoj dragi za 29,9 milijuna kuna. Direktor tvrtke Siniša Jelovčić kasnije je objasnio, a nama u telefonskom razgovoru i potvrdio, da se zapravo nije radilo o novosti jer je prodaja oglašena prije više godina, samo što agencije za prodaju nekretnina povremeno podsjećaju javnost da ponuda stoji. Istovremeno, tvrtka ne odustaje od svog projekta uređenja agroturističkog kompleksa u dragi.
Stancija usred divljine
Napis je ipak zainteresirao javnost jer mnogi nisu znali u čijem je vlasništvu zemlja niti da postoje planovi za njeno korištenje. Raška draga ili jednostavno Lug prostire se uz središnji tok rijeke Raše, od mosta kod Potpićna do Mosta Raša, u dužini od oko 17 kilometara. Duboka je 100-tinjak metara, a široka između 300 i 400 metara. Kroz nju vodi željeznička pruga Lupoglav - Štalije i makadamska cesta. Zemlja se obrađuje samo na sjevernom ulazu, u središnjem dijelu bilo je neuspješnih pokušaja stočarstva, a južni dio važan je kao izvorište pitke vode - ovdje se nalaze izvori Rakonek, glavni izvor za opskrbu Pule, i Mutvica, uključena u sustav Vodovoda Labin. Zbog zapuštenosti i zbog toga što brda na pojedinim dionicama zaklanjaju pogled na naselja, izletnik može imati osjećaj da se nalazi u potpunoj divljini.
Taj čar tvrtka Raška draga želi turistički valorizirati. Njezino zemljište prostire se na većem dijelu drage, od odvojka Kraj drage i istoimenog sela iznad nje, pa do izvora Rakonek. U središnjem dijelu, ispod Sv. Martina na labinskoj i Sutivanca na barbanskoj strani, namjeravaju izgraditi stanciju kao središnji objekt s funkcijom recepcije. Gosti bi se smještali u bungalove koji bi bili izgrađeni južno od nje, a oko njih bi se nalazili rekreacijski sadržaji. Područje sjeverno od stancije namijenjeno je ekološkoj zemljoradnji, a južno stočarstvu. Gosti bi mogli aktivno sudjelovati u tim djelatnostima, a uz to bi im na raspolaganju bile pješačke, biciklističke, jahačke i penjačke staze, vježbalište za golf, sportski ribolov u rijeci i jezercima, tzv. pučima te branje tartufa.
Ni patke ni šljuke
No, ako želi projekt ostvariti, tvrtka Raška draga će morati "krčiti" i na administrativno-zakonskom polju. Zahtjev za uvrštenje u Prostorni plan poslan Općini Sv. Nedelja prije više godina bit će razmatran u sklopu predstojećih izmjena i dopuna, čije se donošenje očekuje do proljeća, ali, doznajemo od načelnika Srećka Mohorovića, za to pozitivno rješenje nema velikih izgleda jer se radi o zahtjevu za prenamjenu u građevinsko zemljište, a općina ga ionako ima previše, pa će ga morati smanjivati.
Tartufari, lovci i izletnici osobe su na koje se u dragi može naići. Tijekom našeg posjeta ispred nas je vozio terenac, a prošli smo i pored dva auta čiji su se vlasnici, po svemu sudeći, nalazili u šikari. Imali smo sreće što smo pored auta zatekli Ivana i Valtera Zulijanija, oca i sina, članove Lovačkog društva "Balotin" Vinež.
- Napravili smo đir da vidimo ima li koja divlja patka ili šljuka i - ništa! Ali, barem smo prošetali. Ovo je "mrtva priroda", kakav kos ili šojka, možda vepar. U biti se ovo lovište ne razlikuje od drugih, kaže Ivan Zulijani.
Problem vide u tome što je zemljište zaraslo u šikaru, a prisustvo poljoprivrednih kultura i stoke privuklo bi zečeve, fazane, lisice i ostalu divljač. Stoga na ideju o agroturizmu gledaju pozitivno. Nema dvojbe da bi od te djelatnosti profitirala i naselja na rubovima drage, pogotovo Sv. Martin, poznat po proizvodnji vina i Sutivanac, među ostalim, poznat po proizvodnji pršuta.
Između Sv. Martina i Sutivanca predviđena je izgradnja vijadukta ceste na koju bi se Labinština spojila s Istarskim ipsilonom, što znači i noseće stupove u dragi. Također, poznato je da je Tvornica kamene vune Rockwool osim korištenja željeznice za transport, razmišljala i o mogućnosti izgradnje ceste kroz Lug. (Napisao i snimio Robi SELAN)
raša
lug
raška draga