Prihvaćena inicijativa Mladena Bastijanića na sjednici Gradskog vijeća: Labinština zaslužuje zavičajnu zbirku knjiga
14.12.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura
Grad treba pokrenuti projekt stvaranja zavičajne zbirke knjiga, odnosno prikupiti sve tiskovine u kojima se spominju Labin i Labinština, konsenzus je kojega je Gradsko vijeće iskazalo na svojoj u ponedjeljak održanoj sjednici prilikom rasprave o poslovnom izvješću Pučkog otvorenog učilišta za 2012. godinu.
Ideju je iznio nezavisni vijećnik Mladen Bastijanić. Pozvao se na Bibliografiju o Labinštini, koju je 1989. godine izdao Ratko Licul, tadašnji direktor Zavoda za društveno planiranje Općine Labin.
Knjiga, koju su izdali tadašnja lokalna novina Labinska komuna i Skupština Općine Labin, sadrži popis od 1.200 bibliografskih jedinica.
Ogromna građa
Svrha joj je bila poslužiti kao predradnja za "Analizu poslijeratnog razvija Općine Labin o 1946. do 1987. godine, s osvrtom na razvoj do 1945. godine", dokument koji je trebao biti temelj za "Dugoročni plan razvoja op-ćine Labin od 1986. do 2000. godine". Povijest je međutim krenula drugim tokom, ali bibliografija je ostala kao vrijedan dokument.
O njezinoj važnosti za kulturni identitet ovoga dijela Istre Licul je objasnio u njenom uvodu. Citirao je Matu Balotu, koji je na predstavljanju svoje knjige Tri znamenita Labinjana 1962. godine u Labinu istaknuo da "vjerojatno nema grada na području Jugoslavije, izuzimajući možda Dubrovnik, koji ima toliko dokumenta o svojoj prošlosti kao što ima Labin." Također navodi rije-či Jakova Jelinčića iz Historijskog arhiva Pazina napisane 1981. godine: - Nema, naime, istarske općine za čije je područje sačuvano toliko arhivske građe kao upravo za područje Labinštine.
Pred nama je gotovo 300 du-žinskih metara arhivske građe iz raznih vremena koja se posredno ili neposredno odnosi na Labin. Izuzetnog je značaja za povijest Labinštine 678 knjiga nastalih radom i djelovanje sedamdesetorice labinskih notara u razdoblju od 15. do 18. stoljeća.
Licul u svom pionirskom pothvatu piše i to da će bibliografiju u buduće trebati ispravljati i dopunjavati. Preminuo je 1997. godine, a do danas, praktički četvrt stoljeća nakon izdanja, njegovo djelo nije nastavljeno. U sastavljanu bibliografije pomogli su mu brojni labinski intelektualci, a među njima novinar i publicist Marijano Milevoj, kojemu su Labin i Labinština u fokusu interesa.
Enciklopedija
Zaslužan je za niz u međuvremenu nastalih naslova kojima bi trebalo nadopuniti bibliografiju, a isto tako, doznali smo u razgovoru s njim, radi na svojevrsnoj enciklopediji Labinštine, pa se na taj način nalazi na tragu nastavka bibliografije. Pravo rješenje bilo bi u sklopu kulturnog programa Grada angažirati osobu koja bi se bavila bibliografskim istraživanjem. Zahvaljujući informatizaciji, to je danas kudikamo jednostavnije nego krajem 80-tih godina. Dobro je što sa stvaranjem zbirke nismo na samom početku jer Gradska knjižnica broji više od tisuću naslova u zavičajnoj zbirci knjiga o Istri općenito. Istraživač bi, dakle, najprije trebao upotpuniti bibliografiju, zatim utvrditi s čime od toga knjižnica raspolaže i potom sačiniti projekt nabavke preostale građe. O tim stvarima za sada možemo razmišljati samo u okvirima projekcija budućih gradskih proračuna koje su navedene uz proračun za 2014. godinu.
Robi SELAN
mladen bastijanić gradsko vijeće vijeće zavičajna zbirka knjiga knjige povijest gradska knjižnica labinska komuna labinska enciklopedija ratko licul