Potpisani ugovori između Zaklade i labinskih udruga: U DESET GODINA LABINSKE UDRUGE POVUKLE 208 TISUĆA KUNA

Potpisani ugovori između Zaklade i labinskih udruga: U DESET GODINA LABINSKE UDRUGE POVUKLE 208 TISUĆA KUNA

3.1.2020. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

U Maloj vijećnici Grada Labina svečano je potpisan Ugovor između Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva s Gradskim društvom Crvenog križa i Mediteranskim kiparskim simpozijem koji su ostvarili potporu na drugom natječaju "Mali projekti za bolje sutra". Ove je godine Zaklada za razne projekte izdvojila 319 tisuća kuna, koliko planira i iduće godine. Grad Labin je u deset godina Zakladu financirao sa 180 tisuća kuna, dok su udruge sa sjedištem u Labinu povukle 208,9 tisuća kuna pa je na činu potpisivanja labinski gradonačelnik Valter Glavičić to ocijenio primjerom dobrog gospodarenja.

Obuhvaćeno 20 tisuća korisnika


- Volio bih da u Labinu ima više aktivnih udruga koje su voljne uložiti dodatni trud i kandidirati svoje projekte, jer se i s tako malim projektima unaprjeđuje društvo i jača suradnja između lokalne zajednice i civilnog društva, rekao je Glavičić i podsjetio da je upravo prvog radnog dana na mjestu gradonačelnika prije dvije i pol godine prvi akt koji je potpisan bio upravo ovakav ugovor sa Zakladom.

Upraviteljica Zaklade Helga Može podsjetila je da je cilj natječaja pridonijeti razvoju lokalnih zajednica, rješavanju konkretnih problema građana te poboljšanju same kvalitete življenja u toj zajednici.

- Putem natječaja građani imaju priliku ostvariti sredstva kojima će prepoznati problem riješiti volonterskim radom na korist cjelokupne lokalne zajednice. Ovo možda jesu mali projekti, ali ono što se zbiva je jako važno. Time se radi društveni kapital i podiže kvaliteta života u lokalnoj zajednici što je vrlo bitno. Važno je i da udruge civilnog društva ne ovise o samo jednom izvoru financiranja, lokalnoj samoupravi. U Labinu djeluje 146 udruga, a u deset godina djelovanja poduprli smo 17 projekata. Obuhvatili smo 20.887 korisnika, što direktno što indirektno, a u projekte je bio uključen 291 volonter. Grad Labin je odmah prepoznao projekt i partneri smo već deset godina, što se vidi i po broju projekata, istaknula je Može.

Zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada tom je prigodom napomenula da Grad godišnje izdvaja tri milijuna kuna za udruge.

- Od 146 udruga, 90 ih je aktivno, a od tih 90, šezdesetak ih dobiva sredstva Grada putem natječaja. Pozvala bih i ovom prilikom udruge da se jače angažiraju. Gradski natječaj bit će raspisan u siječnju, ali neka prate i druge natječaje gdje mogu povući sredstva, rekla je Mohorović Čekada te podsjetila da je još uvijek otvoren natječaj za volontera godine.


Dobrobit čitave zajednice

Morin Hukić, voditeljica Gradskog društva Crvenog križa, poručila je kako će sredstva utrošiti za zamjenu dotrajalih prozora u nekadašnjem skladišnom prostoru, koji s vremenom postaje multifunkcionalni prostor za provedbu aktivnosti usmjerenih mladima i darivateljima krvi.

- Stvara se društveni kapital za dobrobit čitave zajednice. Mladi se korisnici upoznaju s dobrobiti darivanja krvi i potiču na aktivnosti u svezi prevencije vršnjačkog nasilja. Stvorit ćemo i nove volonterske aktivnosti u cilju stvaranja inovativnog pristupa akcijama darivanja krvi, na način da će članovi Kluba mladih pričuvati djecu koja su došla u pratnji roditelja na akciju darivanja te će se ponovno započeti praksa dijeljenja obroka nakon akcije, rekla je Hukić.

Renata Kiršić, voditeljica Mediteranskog kiparskog simpozija, rekla je kako im je ovo drugi projekt.

- Zajednički smo realizirali više projekata koji su doprinijeli, u prethodnim projektima, adaptaciji prostora koji je za posljedicu imao omasovljenje broja korisnika i znatno bolju iskorištenost prostorije. Započeli smo sa sanacijom i očuvanjem skulptura te smo do sada očistili 45 skulptura, a kroz dvije godine nadamo se da će sve biti očišćene. Novim projektom gradimo park. Namjeravamo educirati zainteresirane, u suradnji s partnerima, i pozvati na gradnju suhozida. Djecu i mlade namjeravamo uključiti na način da kroz igru i boravak u prirodi nauče što je to suhozid i kako ga graditi. Aktivnosti će doprinijeti zaštiti okoliša Parka korištenjem prirodnih materijala karakterističnim za istarsko podneblje, istaknula je Kiršić.


Autor: Branko BIOČIĆ



civilno društvo zaklada helga može udruge financiranje renata kiršić