Stampar M - Stampar

Posljednji vlak za istarske željeznice

Posljednji vlak za istarske željeznice

24.1.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

 

Od silnih programa listi koje su se kandidirale na nedavnim parlamentarnim izborima u 8. izbornoj jedinici, ni u jednom nije spomenuta mogućnost revitalizacije zapuštenih istarskih željeznica. Tek nakon izbora, s najavama gradnje nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, spominje se mogućnost probijanja tunela kroz Učku i spajanje Istre u sustav željezničke mreže Hrvatske.

O tunelu se govori desetljećima pa je mala mogućnost da će se graditi baš sada, u recesiji, posebno zato što će se novi željeznički pravci dati u koncesiju. Postoji, međutim, jeftiniji način aktiviranja mrtvog kapitala u istarskim prugama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukinut će se granica sa Slovenijom pa će se opet bez graničnih barijera moći željeznicom do Zagreba i u srednju Europu.

Povijesna prilika za Istru

Josip Orbanić iz Žminja, jedan od naših najvećih stručnjaka za željeznice, donedavno član uprave Slovenskih željeznica, profesor na mariborskom Fakultetu za logistiku, smatra da je to povijesna prigoda za istarske željeznice i njihovu budućnost.

- Slovenske željeznice su sredstvima EU-a modernizirale svoje pruge, na kojima nagibni vlakovi danas putuju brzinom i do 140 kilometara na sat. Potom je u glavne europske željezničke koridore ušla veza Kopra i Divače, koja će većim dijelom biti ukopana pa će se u nju uložiti čak milijardu eura. I Hrvatska bi trebala zatražiti pretpristupna sredstva za rekonstrukciju istarskih željeznica, povećanje brzine barem na 80 kilometara na sat i priključenje na europsku željezničku mrežu, a preko Divače i Rijeke, Ljubljane i Zagreba i na onu hrvatsku, kaže Orbanić.

Kako bi se zatražila sredstva, potrebno je pripremiti dokumentaciju i usuglasiti je s jedinicama lokalne samouprave pa na tome treba ubrzano raditi. Zanimljivo je da je inicijativu za revitalizaciju istarskih željeznica pokrenulo Društvo za pograničnu suradnju Hrvatske i Slovenije, čiji je predsjednik Valter Miklavčič.

Nakon bezuspješnog animiranja županijskih čelnika, koji su kao prepreku navodili činjenicu da se o istarskim željeznicama odlučuje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, delegacija društva, u kojoj je bio i gradonačelnik Buzeta Valter Flego, u srpnju 2011. posjetila je slovensko Ministarstvo za promet. U Ljubljani su predložili osnivanje zajedničke radne grupe koja će djelovati u cilju dobivanja europskih sredstava za istarske željeznice. Slovenci su predložili svoja tri člana povjerenstva, ali to nije naišlo na odjek našeg ministarstva.

 

- Posljednji stalni vlak između Hrvatske i Slovenije prometovao je do prosinca 2010. Nakon toga vlakovi putuju samo od Pule do Buzeta, a slovenski do Rakitovca. Tek se ljeti uspostavlja sezonska linija od Pule do Maribora. Podsjećam da su nekadašnja Arena i Zeleni vlak stizali od Pule do Zagreba preko Ljubljane za nešto više od četiri sata, a sada bi mogli i brže, pa bi ta linija itekako bila konkurentna i u današnje vrijeme, ističe Orbanić.

 


Bršica najperspektivnija luka sjevernog Jadrana

Ističe da bi se preko Slovenije, koja ima razvijeniji željeznički promet od Hrvatske, Istra mogla povezati s važnim brzim linijama prema srednjoj Europi - Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Italiji. Željeznica danas u Europi prevozi puno putnika, posebno mladih.

Značajna je zbog manjeg utroška energije i bitno manjeg zagađivanja prirode. Posebno su važni noćni vlakovi s vagonima za spavanje, kojima bi se u Istru moglo na produženi vikend. Kao perspektivnu ističe prugu Lupoglav - Štalije, koja je već tri godine zatvorena zbog odrona. Ova pruga, naime, vodi do Bršice, jedne od najperspektivnijih luka sjevernog Jadrana.

- Za udruženje najvećih sjevernojadranskih luka NAPA najveći je problem nedostatak lučkog obalnog prostora. Rijeka, Kopar, Trst, Venecija i Ravena dolaze do novih prostora nasipavanjem mora, a u Bršici stoji neiskorišten terminal. Uz to, Bršica je u Raškom zaljevu prirodno zaštićena te joj ne trebaju lukobrani pa je u startu itekako konkurentna, kaže Orbanić.

Smatra da bi Istarska županija, Hrvatska gospodarska komora i IDA trebali pokrenuti inicijativu za revitalizaciju željeznica u Istri. Nada se da će na tome raditi i novi istarski zastupnici u Saboru. Za početak bi trebalo izraditi stručnu studiju koja bi dokazala isplativost ulaganja u željeznicu, a potom se njome kandidirati za pretpristupna sredstva. 

- Specifičan položaj željeznica u Istri zahtijeva i specifičnu organizaciju. Sadašnji model, u kojem su istarske željeznice dio riječke jedinice Hrvatskih željeznica, nije se pokazao dobrim pa bi trebalo razmišljati o boljem. Jedan je od njih osamostaljenje, što bi pridonijelo većoj brizi za infrastrukturu i okretanju tržištu. U svakom slučaju, nešto treba napraviti, i to upravo sada, kada se mogu koristiti sredstva EU-a. Ako se nešto ne pokrene u sljedećih nekoliko godina, više nećemo imati ovakvu prigodu i bit će prekasno, smatra Orbanić.

 

Najprije osposobiti prugu Lupoglav - Štalije


Po njemu bi najprije trebalo osposobiti prugu Lupoglav - Štalije, a potom početi s modernizacijom kolosijeka, putnih prijelaza, objekata, signalnih i telekomunikacijskih uređaja. Treba nadalje modernizirati i organizirati jeftiniji sustav vođenja prometa. Za sve to bi u prvoj fazi trebalo osigurati oko sto milijuna eura, što nije puno u usporedbi s ulaganjima u autoceste. Istovremeno bi trebalo pojačati marketing, ne bi li se uz ulaganja povećao promet i tako vraćala investicija.

- Željeznica je ponovno postala atraktivna. U Istri prolazi najljepšim predjelima u unutrašnjosti našeg poluotoka pa bi zasigurno bile zanimljive izletničke ture s obilaskom starih gradića i posjetima agroturističkim imanjima, posebno u pred i posezoni. To je ranije već eksperimentalno započelo, ali nije bilo sustavnog rada da se takav selektivni oblik turizma promovira i postane dio stalne ponude.

Željeznica je danas zanimljiva i za bicikliste, koji obilaze destinacije i u njima organiziraju mountain bike ture. Za njih su jako zanimljive trase starih napuštenih pruga, ne samo Parenzane, već i pruge Kanfanar - Rovinj, na kojoj su još pragovi, preko kojih vole pedalirati,  smatra Josip Orbanić. (Piše Aldo POKRAJAC)

vlakovi zeljeznica istra brsica stalije prijevoz promet tunel ucka