Porez na nekretnine ovisit će o namjeni i stanju kuća i stanova

Porez na nekretnine ovisit će o namjeni i stanju kuća i stanova

24.10.2016. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Ovaj tjedan Vlada bi trebala javnosti predstaviti svoju poreznu reformu, pa tako i promjene u porezu na dohodak. Osim podizanja neoporezivog dijela plaće i smanjenja najveće stope od 40 posto, najvažniji dijelovi koji se tiču poreznih razreda u okviru kojih će se naplaćivati niže stope i o čemu će ovisiti visina neto plaća većine građana, još uvijek su tajna. Njih bi Vlada trebala usuglasiti na današnjem sastanku, a nakon toga, ovisno i o tome što će se događati s olakšicama za uzdržavane članove obitelji, bit će poznato i koliko će novca tim izmjenama poreza izgubiti lokalne vlasti.

Fond izravnanja

Prošla reforma poreza na dohodak značila je oko 1,8 milijardi kuna manje prihode lokalnim vlastima, s tim da im je Vlada kroz kompenzacijske mjere nadoknadila oko pola tog iznosa. Sad se pak procjenjuje, ovisno o tome s koje strane stižu procjene, da bi nova reforma mogla smanjiti prihode lokalnih vlasti od dvije do četiri milijarde kuna, o kojima govore pojedini dužnosnici oporbe i lokalnih zajednica. Međutim, iz Vladinih krugova uvjeravaju da će gubitak biti znatno manji od te četiri milijarde kuna i najavljuju da će većinu tog gubitka država nadoknaditi lokalnim vlastima kompenzacijskim mjerama.

Tako se spominje da bi porez na prihod od kamata na štednju postao u potpunosti prihod lokalnih vlasti. Kako je prilično uobičajeno da su imovinski porezi lokalni prihodi, takva odluka ne čudi, no teško će to pokriti i djelić gubitka koji će se izgubiti na porezu na dohodak. Naime, u prošloj je godini država od poreza na prihod od kamata na štednju ubrala 232,6 milijuna kuna, stoji u odgovoru koji smo dobili na naš upit iz Ministarstva financija. Od tog poreza Vlada Zorana Milanovića očekivala je kad je on uvođen oko 300 milijuna kuna, a prihod je čak za 20 posto manji. Razlog je pad kamata na štednju koji smanjuje zaradu od kamata, a time i poreznu osnovicu, ali i demotivira građane u oročavanju novca.

Ideja je i da lokalne vlasti dobiju cijeli prihod od poreza na promet nekretninama, dok im trenutno pripada 80 posto, no ni to neće puno više podebljati njihove proračune. Zato će se morati jače zagrabiti u Fond izravnanja i dodatno će se morati povećati transferi iz središnjeg proračuna prema lokalnim vlastima. Kako je riječ o istom konsolidiranom proračunu u konačnici će nova porezna pravila imati utjecaj na povećanje deficita u državnom proračunu.

Dugoročno je jedino rješenje za takvu situaciju potpuno uvođenje poreza na imovinu koji bi bio prihod lokalnih zajednica, odnosno oporezivanje nekretnina onako kako se trenutno oporezuje prihod od kamata na štednju ili prihod od kapitalne dobiti, primjerice prodaje dionica.

Politička odluka

Vladin je plan u prvoj fazi samo zamijeniti komunalnu naknadu porezom na nekretnine, i to bi uvođenje jednostavnog poreza na nekretnine za većinu građana značilo otprilike isto godišnje opterećenje kao što je sadašnja komunalna naknada koju plaćaju. Međutim, i tu će ipak biti »sitnih« promjena koje bi za dio građana mogle značiti nešto veće godišnje izdatke na ime nekretnina. Naime, komunalna naknada trenutno ovisi o kvadraturi stana, namjeni i zoni u kojoj se nalazi. Ubuduće bi se dodala još dva kriterija, a to je starost nekretnine i njezino stanje. Iako o tome kako će se odrediti koeficijeniti i utjecaj pojedinog kriterija nitko ne želi govoriti, logično je da će noviji stanovi i oni u boljem stanju značiti i nešto veći porez na nekretnine. U taj porez uključit će se i porez za kuće za odmor, no što bi on u svom razvoju od jednostavnog do pravog poreza na imovinu još trebao značiti, nitko u Vladi ne želi govoriti, jer o tome politička odluka nije donesena. Tako je između ostaloga i zato što će u konačnici trebati odrediti kako će se, kad je u pitanju porez na nekretnine, tretirati sva imovina Crkve, osim sakralnih objekata, što će biti s tisućama neprodanih stanova u vlasništvu banaka i kakva će biti porezna obveza središnje države. Ta su tri pitanja dobrim dijelom i 2013. srušila namjeru tadašnjeg ministra financija Slavka Linića da se uvede porez, iako je on trebao građanima jamčiti da na tri nekretnine u svojem vlasništvu plaćaju porez koji će biti gotovo jednak komunalnoj naknadi. Uvođenje jednostavnog poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018. pokazat će je li otpor građana, ali još više dijela interesnih skupina takav da ni Vlada Andreja Plenkovića neće uvesti porez na nekretnine u njegovom punom značenju. (Jagoda MARIĆ)

 

 

porez na nekretnine nekretnine porez