Pogledajte gdje su dosad ulagali mirovinski fondovi

Pogledajte gdje su dosad ulagali mirovinski fondovi

13.8.2014. // T - portal // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Nakon neslavne epizode u kojoj su svi zaposleni trebali odabrati kategoriju ulaganja svojih mirovinskih fondova, četiri mirovinca - AZ, PBZ-Croatia osiguranje, Erste plavi i Raiffeisen - nalaze se pred novim izazovom. Naime, novim zakonskim izmjenama, koje u praksi startaju 20. kolovoza, omogućen im je znatno aktivniji pristup ulaganju na dioničkom tržištu: povećava im se prag ulaganja u dionice s 10 na 20 posto vlasničkog udjela u kompanijama. Iako iz samih fondova u svojim odgovorima tportalu nisu htjeli dati više detalja o tome hoće li i kako mijenjati dosadašnju izrazito konzervativnu ulagačku praksu, može se očekivati da će ih ubrzani proces privatizacije ipak natjerati na prihvaćanje većeg rizik.

Pokušaj da se unaprijedi upravljanje 60 milijardi kuna teškom mirovinskom štednjom uvođenjem potportfelja u drugom mirovinskom stupu doživio je fijasko. Samo 7.021 građana iskoristilo je zakonsku mogućnost i samostalno izabralo kategoriju mirovinskog fonda. Za rizičniju strategiju ulaganja odnosno potportfelj A odlučilo se 4.704 osiguranika, a za konzervativnu kategoriju C njih 2.317. Preostali pasivni promatrači, koji čine veliku većinu osiguranika, automatski su svrstani u umjerenu kategoriju B u kojoj su i dosad bili.

Nakon formiranja potportfelja svaki od četiri postojeća mirovinska fonda pretvorit će se u tri nova fonda – jedan normalne veličine (kategorija B) i dva patuljasta (kategorija A i C). Svaki od tih fondova imat će različitu ulagačku strategiju ovisno o horizontu štednje, spremnosti na rizik i očekivanim prinosima.

Međutim, neovisno o uvođenju triju novih kategorija mirovinskih fondova, nova zakonska regulativa (dizanje ograničenja za stjecanje maksimalnog vlasničkog udjela sa 10 na 20 posto u kompanijama čije su dionice uvrštene na službeno tržište Zagrebačke burze odnosno 15 posto u dionice koje su izvan njega) omogućuje fondovima kategorije A i B pojačano ulaganje u dionice, koje su uvijek bile slabo zastupljene u portfeljima.

Dosad su mirovinci gajili izrazito konzervativan pristup ulaganju: više od 70 posto kapitala plasirali su u državne obveznice. I to primarno u obveznice RH, ali i nešto malo u slovenske - primjerice Erste plavi je u obveznice susjedne države dosad uložio 450 milijuna kuna ili 5,7 posto svog kapitala, dok je AZ fond u strane obveznice uložio oko 1,28 posto svog kapitala.

Samo 17,7 posto naši mirovinci uložili su u dionice kompanija.

U njihovim dioničkim portfeljima dominiraju domaće ''blue chip'' dionice (HT, Ina, Podravka, Adris), a od stranih najzastupljenije su dionice slovenskih tvrtki (Krka, Mercator).

Najveći dio portfelja, 21,3 posto, u dionicama ima fond PBZ-Croatia osiguranje, pri čemu je glavnina plasirana u dionice hrvatskih kompanija - Inu, HT, Podravku, Končar, Adris i Ledo. Međutim, pojedinačno je najviše kapitala, 440,3 milijuna kuna, fond PBZ-CO uložio u dionice slovenske farmaceutske kompanije Krka. 

 AZ fond u dionicama drži 20 posto portfelja, pri čemu je veći dio (60 posto) plasiran u inozemstvo. I AZ-u je omiljena inozemna dionica Krka u koju je plasirao 486 milijuna kuna, a značajan dio kapitala (441,6 milijuna kuna) uložio je u vlasnika Plive, izraelsku Tevu. Ipak, najveći pojedinačni udjel, vrijedan 808 milijuna kuna, drži u domaćoj Ini.



I Erste plavi u dioničkom dijelu, koji čini 15 posto portfelja, najviše je izložen prema Ini u koju je plasirao 163,6 milijuna kuna. Od ostalih dionica više od jedan posto imovine investirao je u dionice Adrisa, HT-a, Končara, Leda i Podravke.


Najmanje je u dionice, svega 14 posto ukupnog kapitala, plasirao Raiffeisen fond, čija omiljena dionica je Hrvatski Telekom. Raiffeisen je u HT uložio 1,1 milijardu kuna odnosno 6,3 posto ukupne imovine fonda. Od ostalih dioničkih ulaganja značajnije udjele drži u Ini, Atlantic grupi i Ericssonu Nikola Tesla.

Na naš upit o tome planiraju li povećavati udjel dionica u portfelju, mirovinski fondovi nisu se željeli decidirano izjasniti, ali za očekivati je da će ih ukidanje ograničenja i najavljena privatizacija pogurati u tom smjeru. Ograničavajući faktori u jačanju dioničkih portfelja i dalje će biti slaba ponuda dionica na Zagrebačkoj burzi, niska likvidnost i nedostatak drugih velikih igrača. U takvim uvjetima mirovinci su i uz dosadašnja ograničenja zajednički stekli značajne udjele u pojedinim kompanijama.

Tako u svojim portfeljima već imaju oko trećinu Podravke, četvrtinu Končara, 20 posto Dalekovoda i više od 11 posto HT-a.

Vladin ambiciozni plan privatizacije omogućit će mirovincima i stjecanje većinskih udjela u pojedinim kompanijama. Jedan od prvih kandidata je Končar elektroindustrija. Vlada je odlučila prodati udio od 22,8 posto kako bi spasila Petrokemiju, a upravo su mirovinci najizgledniji kupci. Kupnjom državnog paketa udjel fondova u Končaru popeo bi se na 46 posto.


Uz Podravku i Končar, mirovinci bi mogli uskoro postati dominantni dioničari i u Đuro Đaković holdingu i Luci Ploče, koji se spremaju za dokapitalizaciju. Jačanje vlasničkih pozicija u kompanijama podrazumijeva i znatno aktivniju ulogu mirovinskih fondova u upravljanju kompanijama.



Angažman mirovinaca mogao bi dovesti do unapređenja korporativnog upravljanja u određenoj mjeri, ali upitan je kapacitet mirovinaca za kvalitetno obavljanje menadžerskih i nadzorničkih poslova u većem broju kompanija. Usto, oko ulaganja mirovinaca uvijek je u sjeni i politika (primjerice portfelji u Ini i Podravci) koja već godinama propitkuje treba li uopće ukinuti drugi mirovinski stup.



Na smanjenje prekomjernog udjela obveznica u mirovinskim portfeljima mogla bi utjecati i monetizacija autocesta, budući da su sva četiri fonda sa stranim partnerima predala neobvezujuće ponude. Očekuje se da bi cijena davanja autocesta u koncesiju mogla doseći oko tri milijarde eura, a u slučaju sudjelovanja mirovinaca dobar dio njihove vrijedne imovine prelio bi se u taj projekt.

Zoran Korada

 

 

investiranje mirovinski fondovi gospodarstvo reklama