Stampar M - Stampar

Osvrt: „Mi Europi nekretnine, ona nama zagađivače“

Osvrt: „Mi Europi nekretnine, ona nama zagađivače“

23.11.2007. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Sto do dvjesto mještana Pićanštine, zavisno o benevolentnosti procjenitelja, okupilo se u subotu na prosvjednom skupu protiv Rockwoolove tvornice kamene vune, poručivši da ne mogu disati ni normalno živjeti. Prosvjedu su osim organizatora, predstavnika udruge Ekop-Istra, Odbora za referendum, Plavog foruma i Eko Kvarnera, prisustvovali i pojedini političari, s obećanjima da će pomoći stanovnicima u borbi protiv Rockwoola, no, bez konkretnih ideja. Mještani su, unatoč malobrojnosti, poslali jasnu poruku da ne žele Rockwool u svojoj dolini već sigurnu budućnost svoje djece. Pri tome nisu osudili samo investitore već i one koji su ih doveli u Istru te su na odgovornost pozvali Jakovčića, Ružića i Dropulić riječima „Sram ih bilo i oni bi trebali biti danas ovdje, jer su oni dozvolili gradnju ovoga. Hoće li njihova djeca ovdje živjeti?“. Vlasnicima Rockwoola Anton Celić iz Krbuna poručio je da „ki uništava tuđu zemlju, nima zemlju, ki zagađuje tuđu dicu, nima dicu“, a ispisane parole govorile su „Mi Europi nekretnine, ona nama zagađivače“, „Ne prodajite nam maglu, dok se iz Rockwoola dimi“, „Istra-Toscana = Istra-Černobil“, te „Neću Rockwool, neću rak, hoću opet čisti zrak“.

Studija ne navodi ukupnu količinu ispuštenog otrova

Stanovnici ostatka Istre nisu se pokazali solidarnima s Pićancima, ali nije na odmet ovom se prigodom podsjetiti analize sažetka Rockwoolove Studije procjene utjecaja na okoliš koju je svojedobno načinio prof. Stanko Uršić, fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. On je naveo da će, prema dostupnim podacima, godišnje ispuštanje dimnih i ostalih plinova biti najmanje 1, 2 milijarde kubičnih metara. Vjerojatnost je da će ono biti i mnogo više, i dvije milijarde kubika onečišćenih plinova/dima, što je za ovo relativno skučeno područje golema količina i dovoljno samo po sebi da se projekt dovede u pitanje. Nadalje, naveo je prof. Uršić, s tim će plinovima u pićanski okoliš dospjeti najmanje : 2.700 tona sumpornih oksida, najmanje 84 tone klorovodika, fluorovodika i sumporovodika, redom izvanredno toksičnih i agresivnih tvari, najmanje 600 tona ugljik monoksida, izvanredno otrovnog bezbojnog i bezmirisnog plina. Također, s tim će milijardama prostornih metara dima u pićanski okoliš dospjeti i nepoznate količine izvanredno otrovnih spojeva teških metala, dioksina i otrovnih spojeva (poput amonijaka) i kancerogenih organskih spojeva (poput formaldehida i fenola). Iz nedostatnih podataka u Studiji nije moguće procijeniti o kojim se količinama radi, i sama ta činjenica je ne samo alarmantna već i krajnje skandalozna i kriminalna, napominje dr. Uršić. Ističe i da su granice ispuštanja koje navodi Studija samo za fenol i formaldehid najmanje 200% iznad dopuštenih za spalionice otpada i cementare sa suspaljivanjem otpada prema europskim propisima, a da ispuštanje amonijaka ti propisi uopće ne predviđaju, što je moguće valjda samo u Hrvatskoj i u nekom Bananistanu. Granice za fluorovodik i sumporovodik su po 500% iznad standarda, za klorovodik 300% iznad, za sumporne okside iznad su za 3600%, a standarde za 70% probija i ispuštanje vjerojatno vrlo toksične prašine iz većeg dijela postrojenja. - Sve ovo su najmanje vrijednosti, jer za to oni ne bi odgovarali pa je jasno da se nitko ne bi trudio da vrijednosti onečišćenja budu manje od toga, niti bi za to trošio novac, primjećuje dr. Uršić. Navodi također da o kancerogenim poliaromatskim ugljikovodicima u Studiji uopće nema podataka, dok je učestalost mjerenja pojedinih tvari skandalozno niska. – Time što Studija ne navodi podatke nužne za procjenu koliko će biti tih otrova ukupno, zapravo se prikrivaju stvarne dimenzije opasnosti za zdravlje građana. Očito je iz svega da je jedina prava prednost i interes investitora to što je pronašao zemlju koja je pravi eldorado glede mogućnosti instaliranja vrlo prljave industrije u vrlo čisti okoliš, još od turističkog interesa. Također, našao je prave partnere kako u izrađivaču sramotne i skandalozne Studije, tako valjda i u Ministarstvu koje to može dopustiti, zaključio je prof. Uršić.

PREMA DOSTUPNIM PODACIMA godišnje ispuštanje dimnih i ostalih plinova bit će najmanje 1,2 milijuna kubičnih metara. Vjerojatnost je da će ono biti i mnogo više

Više oboljenja od astme, veća smrtnost od raka pluća…

Aktivnošću protivnika proizvodnje kamene vune u dolini Pićna stižu i drugi podaci. Tako je, kako saznajemo, prim.dr.sc.Lucijan Mohorović, član Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju još u veljači ove godine sa zdravstvene točke gledišta analizirao Studiju procjene utjecaja tvornice na okoliš. Naveo je da studija potpuno zanemaruje učinak lebdećih čestica većih od 10 mikrona, koje pojačavaju respiratorne simptome, povećavaju pojavnost obolijevanja od astme, povećavaju smrtnost od raka pluća i kardiovaskularnih bolesti. Studija predviđa praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara tek nakon početka proizvodnje, mjerenjima koja bi se vršila kroz godinu dana, na visini od 10 m od tla. Studija također ne sadrži mineraloške karakteristike sirovina i njene eventualne radioaktivnosti s obzirom da će se uvoziti iz inozemstva, a vulkanskog je porijekla. Studija ne poštuje ni Aarhus konvenciju čiji je Hrvatska potpisnik, ni Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš, dopušta narušavanje ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti okoliša, nema „cost-benefit“ analizu, kao ni posebne elaborate o meteorološkim, klimatskim, hidrološkim, hidrogeološkim, geološkim, geotehničkim, pedološkim, bioekološkim, krajobraznim prilikama i procjene utjecaja takve industrije. Pri tome u izradi su korišteni meteorološki podaci iz 80-tih godina korišteni tijekom priprema za izgradnju TE Plomin 2. Površnost se očituje i u „previdu“ da je Tupljanska dolina zbog konfiguracije, pretežni dio godine pokrivena maglom. Zbog temperaturne inverzije i drugih meteoroloških kondicija povećavat će se prizemne koncentracije plinova, od kojih i kancerogena te lebdećih čestica, što će cijele godine ugrožavati zdravlje i devastirati prirodni okoliš emisijama iz tri dimnjaka, a točne se količine u studiji ne navode. Očigledno je autor studije bio pod vremenskim pritiskom naručioca, jer se praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara predviđa tek nakon početka proizvodnje, mjerenjem kroz jednu godinu, na visini od 10 metara od tla, smatra Mohorović, navodeći da u studiji piše i da se opravdano očekuju stalno ili povremene emisije štetnih tvari u atmosferu (…) što posredno može utjecati na tlo. Ključni je propust studije što nije izrađen elaborat o potencijalnom štetnom zdravstvenom aspektu tehnološkog procesa, koji predviđa taljenje sirovine uz nedefinirane dodatke, nedefinirani otpad i koks. - Ova je tehnologija vrlo rizična jer se u svim fazama proizvodnje pojavljuju visoko rezistentni i u najmanjim količinama po zdravlje opasni dioxini, furani, ali i drugi još nepoznati spojevi fizikalno-kemijskih reakcija kao rezultat miješanja opasnog otpada i dodataka, navodi dr. Mohorović. Pri svemu, nije izrađena studija o troškovima liječenja i saniranja posljedica rada takvih objekata. –

Eko-aktivisti i šutnja administracije

Nedopustivo je da se troškovi „skrivaju“ iza velikih profita i neusporedivo su veći ako se tu uključe i štete na tlu i vodama. Jasno je da se troškovi moraju osiguravati na teret našeg državnog proračuna i izvora lokalnih zajednica, umanjujući time sredstva za zdravstvenu zaštitu i naš životni standard, navodi dr. Mohorović, uz dodatne podatke o utjecaju pojedinih tvari na zdravlje, u duljem razdoblju, uključujući i potpuno ignoriranje utjecaja radioaktivnosti na zaposlenike, stanovništvo, na vode i hranidbeni lanac. Tome valja pridodati i radioaktivnost sirovine - bazalta i diabaza, koja se nadovezuje na visoku razinu prirodne radioaktivnosti istočne Istre, uz već postojeći otpad iz Plomina 1. - S obzirom na nepovoljno postojeće stanje okoliša u ovom dijelu istarskog poluotoka zahtijevamo da se ova činjenica uzme u obzir pa postavljamo zahtjev da se bezuvjetno napravi elaborat i analiza fizikalno-kemijskih svojstava uvoznih sirovina odnosno vulkanskog kamena i energenata. Zbog neispunjavanja zakonskih obveza iz Aarhus konvencije i Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš u odnosu na zdravstvene i ekološke implikacije planiranog zahvata u Tupljaku, očekujemo reviziju ocjene Komisije koja je donijela odluku o cjelovitosti i stručnoj utemeljenosti studije, zaključuje dr. Mohorović, zatraživši uskraćenje odobrenja zahvata, obzirom da Komisija nije uočila bitne nedostatke koje nije moguće ukloniti u zakonom propisanom roku. Pored navedenog (i ignoriranog), dopisi i požurnice eko-aktivista ministarstvima zaštite okoliša, poljoprivrede, kulture kao i Državnom odvjetništvu te Urbanističkoj inspekciji ne polučuju ne samo nikakve rezultate, već ni bilo kakve odgovore, pa ni kurtoazne, tipa „Primili smo na znanje…“ Očito – građani nisu važni. Da se samo jedan građanin od nas malih 4 milijuna osjeća ugroženim, znak je, u nekom idealnom svijetu, za početak društvene akcije. Ovdje ni par stotina nije dovoljno, a preostalih 199.999 građana Istre drži da ih se cijela priča ne tiče. Usput rečeno, za kazneno djelo onečišćenja okoliša zapriječena je kazna do 5 godina, a za kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom do 3 godine zatvora. Nije poznato da su ikada u Hrvatskoj izrečene kakve kazne.

AZTN preispituje zakonitost dodjele 17 milijuna eura poticaja i povlastica

S druge strane, odnedavno se, barem prema objavljenom, provodi nadzor nad poticajnim mjerama i povlasticama koje je Rockwool dobio u Pićnu. Kako je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila da tek treba ispitati o čemu se radi, donosimo njihov točan popis: tzv. poticaja za nekretninu, što podrazumijeva razliku između prodajne i postignute cijene zemljišta te komunalnog doprinosa za jednu proizvodnu liniju, Rockwool je dobio 6,1 milijun eura. Poticaji za infrastrukturno opremanje zone iznose 3,692.200 eura, od čega 2,85 milijuna eura otpada na HEP-ov priključak, dalekovod i trafo-stanicu, dok ostale sitnice idu na dostup plinu, telefonu, vodi te koncesiji na tehnološku vodu, što je, pretpostavljamo, omogućavanje nekontroliranog crpljenja podzemlja. Slijede poticajne mjere, porezne i carinske povlastice prema Zakonu o poticanju ulaganja u visini od 8,22 milijuna eura. Poticaji za novo zapošljavanje (ej, 130 radnika!) te za njihovo obrazovanje cijene se na 620 tisuća eura, tzv. carinski poticaj, odnosno 3 posto u prosjeku na industrijsku opremu je 1,4 milijuna eura, dok je porezni poticaj, odnosno 10 godina oslobađanja od poreza na dobit vrijedno 6,2 milijuna eura. Ukupno 17.001.200 eura, uz indirektne poticaje poput statusa povlaštenog korisnika elektirčne energije i plina te ovlaštenog primatelja i pošiljatelja sukladno carinskim propisima. Sedamnaest milijuna eura u korelaciji s par stotina najbližih stanovnika ili sedamnaest milijuna eura u zamjenu za zapošljavanje 130 ljudi ili sedamnaest milijuna eura u zamjenu za 1 posto povećanja ukupnog hrvatskog izvoza ili…?

Objavljeno u tjedniku Barkun 16.11.2007.

Rockwool što kažu mještani europa nekretnine život ekologija smrad zagađenje