[Osvrt] Krvova placa - od cepah
12.12.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Politika
Što je zajedničko Moskvi i Labinu? Oni imaju Putina, a mi Demetliku? Šalu na stranu, radi se o tome da oba grada imaju Crveni trg.
Vjerojatno će mnogi pomisliti da je Krasnaja ploščad nazvan nakon Oktobarske revolucije, ali naziv potječe iz 17. stoljeća. Kvaka je u tome da na ruskom "krasnyj" znači crven, ali isto tako i lijep, tj. krasan. Dakle, Lijepi trg. Tek toliko, za one koji se spremaju na kviz. Nasuprot tome, Labin ima Krvovo placu na Vinežu s koje je krenula velika pobuna rudara 1921. godine, kasnije nazvana Labinska republika. A taj trg nije ni najmanje krasan.
Radi se o makadamskoj četvorini nejasno omeđenoj makijom, barakama i jednokatnicama. U blizini stoji zahrđala konstrukcija s rezervoarom na vrhu kojoj se ne zna vlasnik a ni svrha, osim da je nekada služila rudniku, ali ne ulazi u popis rudarskog nasljeđa. Mjesto nekadašnjeg okna zatrpano je smećem, a vijenac rudarima se svakog 2. ožujka postavlja na zid trafostanice. Ono što podcrtava otužan ugođaj zapuštenosti je mnoštvo pivskih čepova po tlu. Dobar dio njih je crven pa se može reći da je placa doista "krvova", ali od cepah. Ne može se ljudima zamjeriti što u ljetnim danima piju pivo u hladovini hrastova, drveća koje je s obzirom na debljinu sasvim sigurno svjedočilo okupljanju rudara prije odlaska u stari grad i preuzimanja vlasti u rudniku. Problem je što ih nemaju gdje baciti, kao ni opuške i slično smeće. Minimalno komunalno uređenje trga, što osim čišćenja vjerojatno podrazumijeva postavljanje koševa za smeće i klupa za sjedenja, najavljeno je na prošloj sjednici Gradskoj vijeća u sklopu rasprave o proračunu za 2014. Informaciju je dao gradonačelnik Tulio Demetlika nakon pitanja vijećnika, a meni je u telefonskom razgovoru objasnio da će ozbiljniji zahvat na Krvovoj placi morati pričekati dovršetak Pijacala, uređenja trga na Katurama i konačan dovršetak spomenika rudaru - borcu. Jednog lijepog dana bit će sačinjen projekt koji će, u sklopu očuvanja rudarske baštine, biti kandidiran za fondove EU-a. Tada će Krvova placa dobiti izgled kakav zaslužuje s obzirom na svoju povijesnu važnost i s obzirom na to da je prirodno središte Vineža. Do tada možemo pustiti mašti na volju.
Možemo je, na primjer, zamisliti popločenu crvenim tlakovcem kao trg na Katurama, ali s makadamskim kvadratom u sredini koji prikazuje njen izgled 1921. Možda bi bilo zgodno izgraditi repliku drvenog rudarskog šahta kakav se može vidjeti na starim fotografijama. Bila bi turistička atrakcija i stvarala bi originalan ugođaj.
Robi Selan
osvrt robi selan krvova placa vinež