Održani 7. Pićonski feroli i feralići - pogledajte tko je sve nagrađen i pročitajte radove
20.5.2024. // Pićan.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo
U subotu 18. svibnja 2024. u Centru za nematerijalnu kulturu u Pićnu održana je 7. Književno- recitalna manifestacija „Pićonski Feroli i feralići“ pod pokroviteljstvom Općine Pićan.
Ove smo godine tematski odredili Natječaj posvetivši ga 90. obljetnici smrti skladatelja istarske himne Matka Brajše Rašana, himne koja počinje riječima „Krasna zemljo, Istro mila“ što je bila i tema za sve četiri kategorije 7. natječaja „Pićonski feroli i feralići“.
Ovaj je Natječaj prvotno osmišljen da čuva domoću besedu i sve ono što se njome imenuje ili se nekada imenovalo, da na to ne pozobimo. Natječajem se prisjećamo i čuvamo svoje korijene, stare zanate, običaje i samu ljepotu našega kraja, a tu ljubav želimo prenijeti i na buduće generacije.
Zahvaljujući vrijednim učiteljicama razredne nastave područnih škola iz Pićna i Sv. Katarine, ne trebamo se za to bojati jer one tu ljubav potiču i razvijaju kod svojih učenika od njihove najranije dobi.
Ove godine su se u pisanju ohrabrili i srednjoškolci, a najviše pohvala i priznanja dobili su učenici iz Pazinskog kolegija – klasične gimnazije iz Pazina.
Kategoriju odraslih pjesnika obogatilo je petnaest rodova među kojima su nagrađena tri, a pohvaljena dva rada.
Ukupni poredak nagrađenih i pohvaljenih radova na ovogodišnjem Natječaju izgledao je ovako.
Kategorija od 1. do 4. razreda OŠ (u toj je kategoriji prijavljeno 12 radova)
- Kad se zbudin, Lorna Težak, 4. r. OŠ Vladimira Nazora Potpićan, područne škole Pićan, mentorica Đurđica Matuhina
- Istra, moja Istra, Frane Lukež, 2. r. OŠ Vladimira Nazora Potpićan, područne škole Pićan, mentorica Jasmina Vretenar Zulijani
- Sestra i brat, Ines Aničić, 4. r. OŠ Vladimira Nazora Potpićan, područne škole Pićan, mentorica Đurđica Matuhina
Pohvaljen rad
- Lipota Istre, Nicole Benazić, 4.r. OŠ Vladimira Nazora Potpićan, područne škole Sv. Katarina, mentorica Samanta Starčić Paliska
- Moja Istra, moj Pićon, Jakov Zajc, r. OŠ Vladimira Nazora Potpićan, područne škole Pićan, mentorica Jasmina Vretenar Zulijani
U kategoriji učenika od 5. do 8. razreda nije bilo prijavljenih radova.
Kategorija od 1. do 4. razreda SŠ (u toj je kategoriji prijavljeno 7 radova)
- Svetemu Justu, Dino Peruško, 4. r. Pazinskog kolegija – klasične gimnazije, mentorica Orijana Paus
- Kadi su, Katja Šujević, 1. r. Pazinskog kolegija – klasične gimnazije, mentorica Sanja Depikolozvane
- Užanca neće pobeć, Sandra Damiani r. Pazinskog kolegija – klasične gimnazije, mentorica Sanja Depikolozvane
Pohvaljen rad
- Do tamo, Josip Fabris, 3. r. Pazinskog kolegija – klasične gimnazije, mentorica Sanja Depikolozvane
Kategorija odrasli pjesnici (u toj je kategoriji prijavljeno 15 radova)
- Bura, Željka Fonović
- Z svojin se štimon, Sanja Depikolozvane
- Siromahi, Vanesa Aničić
Pohvaljeni radovi
- Moj zajik, Davorka Smoković
- Po naše, Vanesa Aničić
Radove su procjenjivale profesorice Melita Lukšić i Magda Rimanić te predsjednik povjerenstva gospodin Tomislav Milohanić koji je, kao i uvijek, predano i sveobuhvatno napravio i iznio svoj osvrt na ovogodišnji Natječaj.
Nadahnuće, entuzijazam, muze, sjaj ljepote; svetkovina kairosa i temeljni ugođaj tugom prožete vedrine i radosti čine jedinstveni, uzajamno spleten sklop koji je – upravo u tom svojem jedinstvu – izvor ne samo pjesništva, nego i cjelokupne umjetnosti.
Poezija je u prvom redu plod entuzijazma i nadahnuća.
Postoji, u postmodernizmu naročito, elitna književnost koja ne može prodrijeti do šireg čitateljstva, koje prvenstveno traži da ga poezija dotakne, da ga zabavi, i da se kao pojedinac, kao jedinka misaono i emotivno poistovjeti s napisanim. Što u velikoj mjeri pruža poezija napisana na dijalektu ili na idiomu neke lokalne sredine.
Dijalekt živi u ravnovjesju između stvarnosti i poezije; realističan je i ujedno simboličko metaforičan, spoj tradicionalnog i modernog, jednostavnog i složenog/slojevitog.
Slijedim misli velikog pjesnika i proroka Halila Džubran o čaroliji pisanja i umijeću stvaranja. „Oćutiš li želju da pišeš – jedino je Duhu znana tajna tog zova – valja ti ovladati znanjem, umijećem i čarolijom: znanjem riječi i njihove melodije, umijećem da budeš bez pretvaranja i čarolijom da voliš one koji te budu čitali.“
Dalje o misiji i avanturi poezije, navodi:
„Kada bih imao birati između umijeća pisanja neke pjesme i zanosa pred napisanom pjesmom, odabrao bih zanos. To je najbolja poezija.“
„Poezija je mudrost raspjevana u srcu. Mudrost je poezija raspjevana u umu.“
Ovogodišnji pjesnički natječaj Pićonski feroli i feralići okupio je arkadiju stihova tri kategorije: 1.-4. razreda OŠ (12 učenika, svaki s po jednim radom); srednja škola (7 učenika i 7 radova); odrasli (15 uradaka, 9 autora/ica).
Osvrnut ću se na nagrađene i pohvaljene radove
Kategorija 1-4. raz.
(pjesma KAD SE ZBUDIN – 1. mjesto)
Mali kroki, gotovo glosa u koju je sklopnjen cijeli jedan mini svijet, dječji mikrokozmos i uži zavičaj.
(pjesma ISTRA, MOJA ISTRA – 2. mjesto)
Odsjaj raja: srcolika Istra. Prirodne ljepote, mjesto za rad, igru i odmor; delicije i čudesa. Vile neprestano pletu svoje vilinske niti.
Se u tebi volin.
Istra je moj raj.
(priča SESTRA I BRAT- 3. mjesto)
Kratka priča – spretni zapletaj proživljenosti blizanca, brata i sestre, nestašnih i razigranih. Inate se i hode po rubu, do sretnog preokreta i pozitive kao epilog.
(pjesme MOJA ISTRA, MOJ PIĆON – pohvala)
Šparuge, tartufi, grojze, pršuti, boškarin, gonić, tovar, ribe, čelice, cviće – sve jedan prekrasni buket verši.
(prozna iskrica LIPOTA ISTRE – pohvala)
Dražest i ljepota Istre u dodiru, okusu, pogledu, ugođaju…
Kategorija SREDNJA ŠKOLA
(pjesma SVETEMU JUSTU – 1. mjesto)
Zrela pjesma, cjelovita; nutarnji ritma i glazba riječi u pravoj mjeri, dozirano, odmjereno.
Sveti Just kao duhovna okosnica i zvonik kao gordi uskličnik spajaju prošlost i sadašnjost, zavičaj i tuđinu, rastanak i povratak, ljubavi i čežnje.
Nemoj frmat kanpanat
nemoj laškat svoj kanat,
forši će te cut,
kede god da su na ten svete.
Forši će ti se tornat,
tuka spoda tvojega kanpanila,
i jopet nazda tvoj kanat posluhat
va preteplo letnje
popolne meseca
angošta.
(pjesma KADI SI – 2. mjesto)
Nostalgično prisjećanje na prizore idile i arkadije djetinjstva, kadrovi koji su prohujali u zaborav ili u sjećanje pjesme: težački žuljevi i znoj, radost zajedništva i druženja, dječje igre i nestašnosti, miris domaćega kruha i opojnost vina – Božje kapljice. A danas…
Nikega u selu ni.
Samo oni mačak sedi,
sedi na zidiću spred hiže.
Čeka tiće da mu se tornaju.
(pjesma UŽANCA NEĆE PUBEĆ – 3. mjesto)
Po jezičnoj raznolikostu idioma, poddijajekata, glasova, Istra je bogata riznica. U obilju čakavskih inačica, varijanti – tu se rabi i kajkavski (kaj, kuj). Efektno i umješno je kaj (kuj) utkan je u tkivo ovih stihova. Arhaičnost izraza istaknuta je pretvorbom slova a i o u slovo u, kao npr. u riječima: korak – kurak, zorav – zurav, storit – sturit, konoba – kunoba i druge.
Istra kao spoj tradicije i modernosti, običaja (užanci) i progresa. Istra – cjelovit svijet u malom.
Istra je meni kuj celi svet!
Imamo se kaj nan rabi:
i trte za vino sturit,
i mori za drugin posudit,
i štorij za utrukon povedat,
i čas za briškula igrat.
(pjesma Do Tamo – pohvala)
Kao sekvence magičnog realizma nižu se poetski detalji doticaja zbilje i slutnje, očiglednog i skrovitog, razotkrivenog i tajnog…
Još se mraz vani smija
z očima punih krmelji.
…
Sunce kaže svoje lase,
krvavo se po nebu zlilo.
…
Blago čeka svoga gospodara.
Žena čeka svoga muža.
Ma do kamo je poša?
Poša je do Tamo.
Kategorija ODRASLI
(pjesma BURA – 1. mjesto)
Pojam i sinonim bure u pjesmi suobličava silovitost i strast kojom je nošena i proživljavana ljubavna avantura od tajanstvenog početka, amplitudne razigranosti pa do dekadencije i rastanka.
Nakon svega ostala su sjećanja i toplina nade.
Zaprla san te u škurinu svojih pensijeri
i va teplinu svoje šperonce.
(pjesma Z SVOJIN SE ŠTIMON – 2. mjesto)
Pjesma je let, veseli raskorak, zalet Pegaza, raskriljene dječje duše. Srcem sve dotaknuti, saćuvati dijete u sebi; buket sjećanja pozlatiti ljepotom i čežnjom.
I ostati svoj!
Letin
…
I opet letin.
…
Se pasuje,
ma dite ću, za urtu, zavajk zustat!
I z svojin se štimat!
Va krilu zibljen moju otročicu.
(pjesma SIROMAHI – 3. mjesto)
Cjelovito bogatstvo nije posjedovati materijalne stvari, raskoš zlata i biserja, već mir i radost u srcu a osmijeh na licu, kakvog proživljava ponizan i krotak čovjek, svjestan sebe i svog dostojanstva. I koji se zna radovati malim i neznatnim stvarima.
I forši smo siromahi.
Bez zlatnih račini.
Bez dijamantnih bračoleti.
Ma nan je sejno dobro.
Jer srce je kuntento
-jer ovo je život!
(pjesme MOJ ZAJIK – pohvala)
Ljepota, sladost i milina materinjeg jezika sačuvana je u srcu pjesnika; sačuvala je srce začuđenog, zadivljenog djeteta. U pjesmi je prostrta niska domaćih besed, besid, riječi.
to je moja bogatija i moj rod,
to u meni živi moj hrvocki istrijonski narod.
…
Te slatke i mehke besede
ča se kako štrigice na rožicah igroju
i sakamor me kumpanjoju,
…
To je moje jelitimo i dota,
to je moj obraz i lipota,
(pjesma PO NAŠE – pohvala)
Domaća gruda, naša beseda/besida, srh djetinjstva – sve su to pozlaćeni rikordi u duši, koji jamče i jačaju u pjesnika razlog za radost, pjesmu i pjevanje!
I ni vajka najlaglje
-ali je vajka po naše.
Program su obogatili učenici Umjetničke škole Matka Brajše Rašana iz Labina iz matične škole i područnog odjela Potpićan koji su izveli skladbe na klaviru i to redom: Nino Višković, učenik 1. razreda, Petra Depikolozvane, učenica 5. razreda te Leona Širol, učenica 5. razreda i Mia Gergorić, učenica 4. razreda, a sve pod mentorstvom profesorice Jadranke Celić Bernaz. Program je zatvorio „Petinum bend“ pod mentorstvom profesorice Diane Macan koji čine polaznici komornog sastava iz Potpićna: Leona Lukež, Lorna Težak, Petra Depikolozvane, Aron Mikolj, Rianna Mikolj, Eleni Fable, Viliam Puhar, Cristiano Mariano, Mia Ilić i Leona Širol.
Manifestaciju je organizirala Sanja Depikolozvane, a program je vodila Jadranka Celić Bernaz.
Sanja Depikolozvane