Održan javni skup o razvoju Labinštine - previše priče, premalo stručnosti i konkretnih odluka

Održan javni skup o razvoju Labinštine - previše priče, premalo stručnosti i konkretnih odluka

24.3.2010. // Radio Labin // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Jučer održanom javnom skupu u Velikoj vijećnici Grada Labina odazvalo se svega dvadesetak uzvanika, isključivo djelatnika gradske uprave, okolnih općina ili javnih gradskih ustanova. Tom je zgodom prezentiran projekt revalorizacije Labinštine.

 

Adriano Kiršić, inicijator skupa predstavio je projekt informatičke baze podataka gospodarskih subjekata Labinštine. Riječ je o komercijalnom projektu gdje bi se na jednoj internetskoj adresi nalazila baza podataka gospodarskih subjekata Labinštine klasificiranih po djelatnostima s pretraživačem. Gospodarstvenike bi baza na hrvatskom jeziku stajala 400,00 kuna dok bi na stranom jeziku stajala 800,00 kuna godišnje. Kiršić je istaknuo kako je Upravni odbor  Udruženja obrtnika Labin podržao inicijativu, no problem je nastao kod prikupljanja podataka. Istaknuo je kako Udruženje obrtnika, koje broji 750 obrtnika, nema dovoljno podataka o istima, jednako tako manjkave podatke ima i Odjel za gospodarstvo Grada Labina.

 

Gradonačelnik Tulio Demetlika kazao je kako u načelu podržava svaku inicijativu koja će omogućiti radna mjesta. Pita se na koji način animirati gospodarstvenike da se uključe u projekt. Istaknuo je inicijativu koja je bila potaknuta prije par godina o udruživanju u clastere, konkretno cluster informatičara, no tada nije bilo sluha za projekt. Zaključio je da će se politički konsenzus lako postići, veći će bit problem animirati gospodarstvenike. Očekuje konkretni materijal koji će bit proslijeđen na Gradsko vijeće.

 

Na istom je skupu Ivan Perko, vlasnik rezervata „Liburna“ izdvojio značaj i važnost očuvanja autohtonih pasmina magaraca. Planira pokretanje projekta liburnskih „Ladvi“ te tvrdi je jedna pronađena na našem području. Vedran Kos, povjesničar i arheolog ne slaže se s projektom liburnskih „Ladvi“. Upitnim smatra podrijetlo „Ladve“ jer u Hrvatskoj ima svega pet primjera istih. Mišljenja je da ne treba forsirati u turističke svrhe nešto što nije provjereno kad Labinština ima velike mogućnosti razvoja kulturnog turizma, kako kaže bez izmišljanja tople vode. Javnom skupu odazvao se i načelnik Općine Raša, Josip Pino Knapić koji je kazao kako projekt „Liburne“ treba nastaviti, ali rezervat prije svega treba zadovoljiti osnovne uvijete, opskrbu pitkom vodom i električnom energijom. Istaknuo je kako je komunikacija s vlasnikom rezervata loša, no nada se skorašnjem konstruktivnom dijalogu. 

 

Adriano Kiršić Labinštinu percipira kao destinaciju koja ima mogućnosti za razvoj turizma tokom čitave godine. Izdvojio je izletište Skitaču koja ima elemente vjerskog turizma. Naglasio je kako šačica entuzijasta, članova Planinarskog društva „Skitaci“ koči razvoj Skitače. Istaknuo je kako svojataju Planinarski dom te ga otvaraju isključivo za potrebe društva, što je samo vikendom. Vedran Kos, tajnik Planinarskog društva „Skitaci“ napomenuo je kako je upravo Planinarsko društvo oživjelo Skitaču.

 

Od kada oni djeluju ponovno se slavi i Sveta Lucija. Sukladno zakonu koji regulira planinarsku djelatnost nemaju mogućnost vršenja ugostiteljske djelatnost u Planinarskom domu. Istaknuo je kako društvo nije nikakva prepreka milijunskim ulagačima, koje spominje Kiršić.

 

U viziji razvoja turizma Kiršić predlaže stvaranje rezervata vrtnih patuljaka u Rapcu, projekt betonskih slika na fasadama Kazarmona, projekt promocije labinskih slikara, projekt realizacije turističkog vodiča i promotivne kuharice Labinštine te projekt promotivnih razglednica Labinštine kao vrlo kontroliranih promotivnih tiskovina.

 

 

tz labin turizam adriano kiršić razvoj labinštine