Vlada je prihvatila prijedloge zakona o prostornom uređenju, zakona o gradnji i zakona o građevinskoj inspekciji. Ti su zakoni okosnica velike reforme sređivanja stanja u prostoru. Donose se radi ubrzanja procedura i smanjenja prostora za manipulacije. Obujam dokumentacije za građevinsku dozvolu bitno se smanjuje, a uvodi se i jedinstvena dozvola za obiteljske kuće i veće objekte. Postrožit će se inspekcije i sankcije.
Ako se dozvola ne izda ili se ne izda u roku, bit će to odgovornost referenta. Za povećanje građevine do 3% neće biti potrebna građevinska dozvola, osim prema susjednim međama i osnovnom građevinskom pravcu.
Rok za dovršetak fasade i uređenje okoliša od početka gradnje je od 5 do 10 godina, a kazne za nepridržavanje iznosit će i do 3.000 kuna mjesečno. Prema riječima ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš, osnovne novosti koje donose novi zakoni su javnost odlučivanja, transparentnost i jednostavnost sustava, jačanje odgovornosti i brže donošenje odluka.
Vlasnicima novih objekata, pak, Vlada prijedlogom Zakona o gradnji nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće te do 10 godina za velike zgrade. Ako se ti rokovi prekorače, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno. Premijer Milanović ocjenjuje da fasade nisu samo estetski nego i energetski problem, a predloženi rokovi čine mu se velikodušnim. ''Ne mogu zamisliti da netko gradi kuću tristo kvadrata bez fasade'', kazao je. Što se tiče vlasnika starih kuća bez fasade, na njih se ne odnose spomenuti rokovi i kazne.
Prema Vladinu prijedlogu, u Zakonu o prostornom uređenju lokacijske dozvole ostaju samo za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zahvate koji traže izvlaštenje i za velike zahvate u prostoru kao što su transformacije bivših vojnih u turističke objekte. Lokacijske dozvole bit će potrebne, ali i dovoljne i za zahvate koji se ne smatraju gradnjom, kao što su postavljanje pontona u marinama.
Novi se zakoni donose s ciljem ubrzanja procesa i njihove transparentne provedbe kako bi se smanjio prostor za nepravilnosti i manipulacije. Podloga za provedbu je Informacijski sustav prostornog uređenja kojeg Ministarstvo od prošle godine intenzivno gradi. Taj sustav treba sadržavati sve relevantne informacije o raspolaganju prostorom, a dostupan je na https://ispu.mgipu.hr. Pokrenut je s ciljem da pristup javnim informacijama i podacima s područja prostornog uređenja bude jednostavan, brz i besplatan za sve.
„Zaista je riječ o bitnim i važnim strukturnim promjenama. Svi ti zakoni i reforma sadrže pet ključnih elemenata: sudjelovanje javnosti u procesima, transparentni sustav, jednostavno postupanje, odgovornost svih sudionika i donošenje brzih odluka", rekla je ministrica Mrak-Taritaš. Govoreći o sustavu ISPU, kazala je da će građani moći vidjeti nekretninu koju imaju, te što je planom predviđeno, a moći će vidjeti što je u budućnosti taj plan i donio. „I to je zapravo osnova reforme koja je vezana uz proces prostornog uređenja, da će sav proces odlučivanja, proces izrade plana biti otvoren, javan, transparentan i dostupan svakom. Svatko će moći vidjeti što se njemu s njegovom parcelom događa u odnosu na plan i koja mu je budućnost", rekla je ministrica.
Također, zakonima se uspostavlja jači hijerarhijski odnos te povećava odgovornost javnih tijela koja sudjeluju u postupku izdavanja akata za gradnju i uporabu građevina, kao i ovlaštenih arhitekata i inženjera koji izrađuju projekte potrebne za izdavanje građevinske dozvole. Pojednostavljuje se i ubrzava izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te smanjuje dokumentacija potrebna za njihovo izdavanje, a time i ukupni troškovi izdavanja tih dozvola. „Građevinska inspekcija postaje neusporedivo operativnija nego što je danas, spremni smo za e-dozvolu, imamo sustav ISPU, do Nove godine bit ćemo spremni educirati zaposlene i krenuti. Na ovaj način omogućit ćemo jednostavnije, brže i otvorenije izdavanje građevinskih dozvola, a svu sivu zonu ćemo maknuti", zaključila je ministrica. (iPress)