Novi intelektualni centar grada
24.10.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura
Prošlo je tjedan dana od otvorenja nove knjižnice u Mramornoj dvorani zgrade bivšeg IUR-a. Još miriše na svježu boju i plastiku. Koštala je dva milijuna kuna, na zgražanje onih koji imaju loša iskustva s knjigama i koji bi radije da je novac utrošen na, primjerice, neko dječje igralište, a na radost onih koji smatraju da uopće ne djeluju psihički upitno ako sat, dva zure u stranice ispisane slovima.
Osoblje knjižnice veli da su korisnici jedva dočekali otvaranje, a, zanimljivo, njihov se broj povećava jer se upisuju građani koji nikada nisu bili članovi. Svima je privlačna prostrana, funkcionalno opremljena dvorana s krovom od staklenih cigli kroz koje ulazi dnevno svjetlo. Čovjek ima osjećaj da su mu sve knjige pod rukom, može ih listati stojeći, za stolom ili na stepenici bočne platforme, koja opremljena jastucima funkcionira kao sjedalica.
Ukratko, prostor za ugodan dnevni boravak. Tim više što su u sklopu knjižnicu i predavaonica, soba s kompjutorima i kaffe bar na katu, koji doduše još nema šank pa ne može raditi, ali očekuje se da će Grad uskoro raspisati natječaj za zakup.
Kakva suprotnost u odnosu na stari, tijesni i zagušljivi prostor u zgradi Pučkog otvorenog učilišta, koji je u biti bio trgovačko skladište. Ondje se za vrijeme Drugog svjetskog rata nalazila trgovina koja je partizane opskrbljivana hranom.
Prva knjižnica nalazila se u Circolu u starom gradu. Odatle se preselila na vrh zgrade "Drugi mart", potom u njezino prizemlje, pa u sadašnji stari prostor, kojim se dotle, ako me sjećanje ne vara, služio bivši Labinkomerc.
Može se reći da je preseljenjem u Mramornu dvoranu napokon dobila svoj dom. Štoviše, unijela je iskru života u ne osobito živahan kompleks bivšeg IUR-a. Zato se može reći i da je Kulturno umjetnički centar Lamparna nakon dvadeset godina napokon dobio susjeda i društvo po mjeri. Zbrojimo li sve što sada imamo na jednom mjestu: dvoranu za koncerte, galerijski prostor i knjižnicu s pratećim prostorima, te ako uzmemo u obzir njihovo sinergijsko djelovanje, onda izraz "rudnik kulture", koji se čuo priliko otvaranja knjižnice, uopće nije pretjeran.
Ja bih ipak rekao da se zametnuo gradski intelektualni centar. Jamstvo za to je upravo knjižnica, ne samo zbog svoje obrazovno-informativne funkcije, nego i zato što će "hrpetina" knjiga držati podalje svakog neprijatelja filozofije, ako tu riječ shvatimo u njeno izvornom značenju ljubavi prema mudrosti.
Osobno bih volio da što prije montiraju onaj šank - poznato je da su "oštarije" mjesta gdje se ideje i mišljenja najbolje bistre.
Robi Selan
osvrt gradska knjižnica labin knjižnica knjige