Nije u šoldima sve: OPG Škopac u Rapcu primjer poduzetništva u kojem je na prvom mjestu čovjek, A NE PROFIT

Nije u šoldima sve: OPG Škopac u Rapcu primjer poduzetništva u kojem je na prvom mjestu čovjek, A NE PROFIT

8.12.2019. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

U svijetu postoji 800 poduzetnika koju djeluju po principima ekonomije zajedništva, dok ih je u Hrvatskoj 15-ak. Među njima je i OPG Škopac u Rapcu koji se bavi poljoprivredom i turizmom. Svi ti poduzetnici profit dijele na tri jednaka dijela: trećina odlazi potrebitima, trećina za razvoj tvrtke, a trećina za širenje svijesti o tom načinu poslovanja

"Nova ekonomija zapravo nije nova, nastala je još prije 150 godina, kao odgovor na proturječnosti kapitalizma: izrabljivanje, dječji rad i onečišćenje okoliša. Neki ljudi još su tad ponudili alternativu kao odgovor na ta proturječja. Hrvatskoj je, nakon raspada socijalizma, serviran neoliberalizam čije su posljedice vidljive nakon 30 godina, upozorio je Milan Medić", predsjednik Lider mreže i voditelj Lokalne akcijske grupe u Ozlju, gostujući na pulskom FET-u. Pulskim je studentima iznio posljedice te vrste kapitalizma: pad životnog standarda koji, po njegovim riječima, ne može doseći ni onaj u propalom socijalizmu.

- Tu je i ubrzana deindustrijalizacija. Ne znam čime ćete vi ekonomisti upravljati? Kafićima? Čime će se baviti inženjeri?, upitao je Medić. Osim toga, depopulacija uništava državu, stanje na terenu je katastrofalno.

- Sela su prazna, iz kuće raste šljiva. To je nacionalni slom. Samo Bjelovarsko-bilogorska županija je do 2005. imala 70.000 kooperanata mljekarske industrije. Danas ih je 5.000 u cijeloj Hrvatskoj. Financiranjem iz europskih fondova izbjegava se totalni slom. Riječ je o 30 godina našeg klizanja u propast. Neoliberalna paradigma upropastila je sve zemlje u kojima se provodila, od Latinske Amerike do Zapadne Europe i pitanje je ima li izlaza, kazao je Medić. Rješenje vidi u održivom razvoju, koji podrazumijeva ekonomski, društveni i ekološki rast, a posebno je važno uključivanje ljudi u donošenje odluka, kaže Medić.

I tržište i ljudskost

U Hrvatskoj se stoga sve više razvija društveno poduzetništvo, a dobar primjer takvog odgovornog poslovanja je pulski bistro Punkt.

- Prije samo tri godine, kad je Punkt pokrenut, o društvenom poduzetništvu u javnosti nije se znalo gotovo ništa. Danas to više nije tako, a Punkt je od početnih dvoje zaposlenih došao na čak 11, među kojima je 70 posto osoba smanjene radne sposobnosti, kaže pokretačica i vlasnica Danijela Kasumović-Maružin.

I pulska Tekop Nova dobar je primjer društveno-odgovorne zajednice u kojoj većinom rade žene, među kojima je najviše osoba s invaliditetom, kojima je na taj način pružena prilika i za socijalizaciju.

Društveno poduzetništvo osobito je razvijeno na sjeveru Hrvatske, u Čakovcu, gdje djeluje ACT grupa, prvi hrvatski konzorcij društvenih poduzeća koji okuplja šest tvrtki. Direktor tog konzorcija Teo Petričević objašnjava da je riječ o tržišno orijentiranim poduzećima.

- To znači da su uspjeli osigurati tržišnu poziciju kroz inovativne poslovne modele i prvenstveno su usmjereni zapošljavanju, odnosno radnoj integraciji društveno isključenih skupina, kaže Petričević, dodavši da je pulski Punkt svijetao primjer društvenog poduzetništva.

Etična banka

U Hrvatskoj postoji i Zadruga za etično financiranje kojoj je cilj osnivanje prve etične banke u državi koja bi, za razliku od klasičnih komercijalnih banaka, nudila niže, razvojne kamate od četiri do šest posto, a naknade za vođenje računa i internetsko bankarstvo ne bi se naplaćivale. Renata Kiršić, voditeljica projekata u ovoj zadruzi, veli da u Europi posluje 15-ak etičnih i alternativnih, takozvanih zadružnih banaka i etičnih fondova. Posluju uspješno dugi niz godina

- Postoji primjer francuske etične banke Credit Cooperatif koja posluje više od stotinu godina. Vođeni tim primjerom, ali i susjednom Italijom, gdje u Padovi posluje jedna od poznatijih etičnih banaka, Banca Etica, još 2012. nekolicina ljudi odlučila ju je pokrenuti i u Hrvatskoj. Nažalost, priča još nije zaživjela, ali zadruga okuplja oko tisuću fizičkih i pravnih osoba i neke internacionalne partnere. Putem zadruge radimo na osnivanju prve domaće etične banke i nadamo se da ćemo je i imati u skoroj budućnosti. Te banke u vlasništvu su svojih članova. Poslovni model pruža mogućnost da banka svojim klijentima i vlasnicima ne naplaćuje ekstra troškove tako da, recimo, mi ne bismo naplaćivali internetsko i mobilno bankarstvo, vođenje tekućih i ostalih računa zato što to nije trošak koji opterećuje banku. Pravilo je da su to razvojne banke i kamatna stopa se kreće do 4 ili 6 posto, a najniža je ona koja pokriva inflaciju i osnovne troškove. Dakle, na prvom mjestu nije maksimizacija profita putem plasmana kredita i naplate kamate, nego održivost. Etične banke su stabilne: čak i u krizi prije desetak godina udio nenaplativih kredita u njima bio je do dva posto, dok je u komercijalnim dogurao i do 16 posto. Broj klijenata nikad ne prelazi 40 do 50 tisuća da bi se zadržalo povjerenje među ljudima, i to je element koji doprinosi boljoj naplati potraživanja, sinergiji i održivosti poslovnih modela etične banke, objašnjava Kiršić.

U Hrvatskoj djeluje i Udruga za ekonomiju zajedništva, s uredom u Križevcima, čiji predsjednik Peter Fabjan veli da u svijetu postoji 800 poduzetnika koju djeluju po principima ekonomije zajedništva, dok ih je u Hrvatskoj 15-ak. Među njima je i OPG Škopac u Rapcu koji se bavi poljoprivredom i turizmom, te proizvodnjom ekološki certificiranog maslinovog ulja. Svi ti poduzetnici profit dijele na tri jednaka dijela: trećina odlazi potrebitima, trećina za razvoj tvrtke, a trećina za širenje svijesti o tom načinu poslovanja.

- Dijeljenje profita je jedan dio priče, drugi je da stavljamo osobu u centar poslovanja, a ne profit. U biti, profit služi za utjecaj na društvo, a ne za stjecanje materijalnog, slično kao u društvenom poduzetništvu, objašnjava Fabjan.

Radnici vlasnici korporacije

I na kapitalističkom zapadu, na kojem je profit pojedinaca još uvijek na prvom mjestu, ima primjera alternativnog vlasništva koje podsjeća na društveno u doba socijalizma. John Lewis Partnership je robna kuća u Velikoj Britaniji, zapravo veliko radničko poduzeće koje zapošljava 80.000 ljudi.

- Svaki radnik posjeduje jednu dionicu. Svaki prodavač je vlasnik i on kupcu može samostalno odobriti 10 posto popusta. Zato u Londonu uvijek tamo kupujem i to bih i vama preporučio, kaže Milan Medić, predsjednik Lider mreže. Naveo je i primjer ITAS Prvomajske, tvornice alatnih strojeva u Ivancu koja je u privatizaciji opljačkana, da bi jedan pogon otkupili radnici i podigli ga na noge.

Nadalje, britanski The Co-operative Group je najveća i najstarija potrošačka zadruga s više od 7,5 milijuna članova koji, peglajući karticu, ostvaruju 300 funti godišnje koje tu mogu i potrošiti. Mondragon Corporation s više od 100.000 zaposlenih je radničko poduzeće koje se, s prometom od 20-ak milijardi eura, nalazi među deset najvećih španjolskih kompanija.


Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ




opg škopac rabac opg škopac maslinovo ulje bistro punkt poduzetništvo