Nezaposleni u Istri teško do državnih poticaja zbog sezonskog zapošljavanja
24.8.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
Trenutno je samo 39 osoba u Istri uključeno u jednu od osam Vladinih mjera aktivne politike za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu. Time je Istra svrstana gotovo na samo dno po broju radnika koji su stekli pravo na državne potpore da bi lakše došli do posla. U nepunih pet mjeseci, odnosno od sredine ožujka do konca srpnja prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mjerama je obuhvaćeno 2.797 radnika.
Najveći je broj poticaja iskorišten u Vukovarsko-srijemskoj županiji (271), Gradu Zagrebu (249) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (247), dok je najmanje radnika, svega 17, steklo pravo na poticajne programe zapošljavanja u Ličko-senjskoj županiji. Samo su još dvije županije - Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska, dodijelile manje poticajnih mjera u odnosu na Istru, svaka za 35 radnika.
I lani je na Poluotoku iskorišten manji broj mjera nego u većini hrvatskih županija, odnosno tijekom čitave godine njima su obuhvaćene svega 84 osobe, od kojih je zaposleno 60 radnika.
- U našoj se županiji ostvaruje mali broj mjera zbog sezonskog zapošljavanja. Naime, jedan od uvjeta za stjecanje poticaja je da radnik bude prijavljen kao nezaposlena osoba najmanje 12 mjeseci neprekidno što predstavlja najveći problem. Mnogi tijekom ljeta pronalaze posao te se za to vrijeme brišu iz evidencije Zavoda za zapošljavanje čime gube pravo na ove mjere jer im se prekida kontinuitet prijave, iako će nakon ljeta ponovno biti nezaposleni. U županijama gdje je tijekom čitave godine visoka nezaposlenost broj ostvarenih poticaja je veći, kazala je Irena Komazin, rukovoditeljica Odsjeka za aktivnu politiku zapošljavanja pri pulskoj službi HZZ-a.
Također, poslodavci da bi koristili mjere sufinanciranja zapošljavanja trebaju radnike zadržati minimalno 12 mjeseci, a za neke programe i do 18, no tvrtke često traže kadar samo za nekoliko mjeseci.
Sufinanciranje zapošljavanja pripravnika, odnosno mladih bez radnog iskustva najčešće je korištena mjera jer je za nju dovoljno da se osobe koje su tek završile školovanje prijave na Zavod u roku od 30 dana od završetka obrazovanja. U ovoj je godini na taj način u Istri zaposleno 13 osoba, od kojih osam žena.
Poslodavci nisu nikakav interes pokazali za mjeru sufinanciranja obrazovanja za radnike. Pravo na državnu potporu imaju poslodavci koji uvode nove proizvodne programe ili tehnologije, a namijenjena je ili radnicima koji su već zaposleni te se trebaju dodatno obrazovati da bi zadržali svoje radno mjesto ili za zapošljavanje radnika sa Zavoda.
- Već nekoliko godina ova mjera nije nikome dodijeljena. Većina poslodavca ne ispunjava uvjete jer je potrebno priložiti dokaze o određenim ulaganjima u tvrtku, kupnji strojeva, odluku upravnog vijeća o promjeni djelatnosti i slično. S druge strane, među nezaposlenima na Zavodu problem je pronaći radnika koji bi se želio obrazovati za zidara ili poslove u brodogradnji, koji su u Istri deficitarni te ih poslodavci traže, ali interesa nema, dodala je Komazin.
Popularnija je mjera financiranja obrazovanja za nepoznatog poslodavca. Četiri se nezaposlene osobe upravo školuju za vatrogasca i vatrogasnog tehničara, jedan za njegovatelja i četiri za knjigovodstvenog operatera. No, pitanje je hoće li tržište pokazati zanimanje za ove struke. Zasad je sedam osoba pronašlo posao koristeći mjeru zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, a isto toliko mjerom sufinanciranja zapošljavanja starijih osoba. Mjerom za zapošljavanje posebnih skupina do posla je došlo troje radnika. Zanimljivo je da niti jedna osoba nije uključena u obrazovanje ili zaposlena po mjerama Nacionalnog programa za Rome.
Korist za 335 radnika u devet županija
Poslodavci su u svega devet županija pokazali interes za korištenje državne pomoći za obrazovanje radnika. Uz pomoć ove mjere radno mjesto zadržalo je, ili pronašlo, 335 radnika. Prema podacima državne burze rada, do sada je ostvareno 12 posto ovogodišnjeg plana obrazovanja radnika za poznate poslodavce.
Zanimljivo je pritom da je većina radnika koji su ušli u program sufinanciranog dodatnog obrazovanja to učinilo da bi zadržali radno mjesto. Riječ je o 293 radnika, od kojih je 150 žena. Iz evidencije Zavoda za zapošljavanje zaposlena su 42 radnika, pri čemu prevladavaju žene, pa se na obrazovanje zbog radnog mjesta odlučilo njih 28. (G. G.)
zapošljavanje zaposlenost Istra HZZ društvo standard rad poticaji