Najveće paše kadulje i bagrema za pčele su na Labinštini

Najveće paše kadulje i bagrema za pčele su na Labinštini

3.12.2019. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Vodnjan je prepoznat po maslinovom ulju, Poreština i Bujština po vrhunskim vinima, a Labinština želi postati destinacija vrhunskog meda. Takve su poruke poslane sa četvrtih Dana meda Labinštine održanih prošlog vikenda u Sportskom centru Franko Mileta. Mjesto održavanja manifestacije je svojevrstan iskorak, jer su dosadašnji Dani meda održavani u prostorima osnovnih škola Na Katurama i Matija Vlačić.

Brendiranju Labinštine kao destinacije kvalitetnog meda trebala bi pridonijeti Udruga pčelara Labin sa svojih 106 pčelara koja će iduće godine proslaviti 40. obljetnicu djelovanja i 5. obljetnicu održavanja Dana meda Labinštine.

Ripenda

- Uz proizvodnju meda radimo i na edukaciji građana, počevši od one vrtićke dobi do najstarijih kako bi ih upoznali sa svim procesima u pčelarstvu i načinom rada pčela u pojedinim uvjetima, kaže njezin predsjednik Darko Martinović, strastveni pčelar i kinolog i nastavlja. Namjera nam je širiti mogućnosti ponude pčelarstva koje se može još kvalitetnije organizirati s većom ponudom pčelinjih proizvoda. Nakon otvaranja gradskog pčelinjaka kojeg su već počela pohoditi djeca vrtićke dobi i osnovnih škola na proljeće namjeravamo organizirati program edukacije za građanstvo. Želimo u končanici u Ripendi napraviti jedan jedinstveni objekt koji bi objedinio sve potrebe i razvoj pčelarstva na jednom mjestu a to je obuka, proizvodnja i prodaja, kaže Martinović.

Ističe da ova godina zbog kišnog i hladnog svibnja nije bila posebice uspješna za labinske pčelare jer je meda bilo manje.

- Problem su predstavljali meteo uvjeti koji nisu bili povoljni za sakupljanje nektara. Medonosne biljke nisu mogle stvarati dovoljnu količinu nektara. Nešto su radili mikrolokaliteti na kojima je nešto uspijevalo. Imamo situaciju da dobar dio pčelara nije ni vrcao med kako bi pčele mogle pripremiti se i startati za iduću godinu. Inače naša pčelarska udruga ima 106 članova i 3.400 pčelinjih zajednica koje godišnje, ovisno o uvjetima, može proizvesti od 20 do 30 tona meda. Drago nam je da taj med možemo plasirati ovdje, na našem prostoru Labinštine, za naše građane. Mogu reći da pčelarska udruga Labin na prostoru kojim raspolaže ima jednu od najvećih koncentracija paše kadulje i bagrema. Te dvije paše su dominantne na kojima naši članovi pčelare. Indikativan je podatak da pored naših pčelara na Labinštinu dolazi 900-tinjak košnica selećih pčelara koji dolaze iz drugih krajeva Istre i preko Učke, kaže Martinović te ističe korisnost meda za zdravlje ljudi a pčela i za poljoprivredu.

- Gotovo 80 posto poljoprivrednih proizvoda oprašuju pčele pa je važno da ustrajemo na tome da imamo što više pčelinjih zajednica, da imamo kvalitetne proizvode, a time pomažemo i poljoprivredi. Borimo se da naše pčele ostanu zdrave kako bi zajednice bile snažne kako bi se mogle suprotstaviti mogućim bolestima i jednom od najvećih nametnika varoe destruktor. Stoga nam je cilj pčelinje zajednice držati u dobroj kondiciji uz upotrebu odabranih lijekova od strane veterinarskih službi kako bi imali što veći efekt u radu pčelinjih zajednica, zaključuje čelni čovjek labinske udruge pčelara.

Teška godina

Cvetko Gortan iz Raše jedan je od iskusnijih pčelara Labinštine.

- Dani meda su lijepi dani za nas pčelare koji su posebna grana proizvodnje. Imamo proizvod koji nema obrade nego je gotov tako prirodan. Ova godina je bila malo više zahtjevna, u ovih 27 godina koliko se bavim pčelarstvom bila je jedna od težih godina zbog kišovitog i hladnog svibnja. Doživio sam vjetrove i suše, ali hladno nisam nikad doživio u svibnju. Trebalo je čak i prehranjivati pčele da se održi brojčani kontinuitet pčela da mogu nešto izvući. Kada je loša godina priroda se uvijek pobrine za svoje kukce i ono za što se pobrine to pčelar treba znati uzet. Umijeće pčelarenja je u lošoj godini, pčelari se poznaju u lošoj godini jer tada izlazi na vidjelo sve ono što znate, vaše vještine i umijeće i onda vi to znate prilagoditi pčelama kako bi dobile i one malo meda koliko je to maksimalno moguće u takvim uvjetima, kaže Gortan.

U konkurenciji 50 uzoraka meda iz Hrvatske i Slovenije koje je ocjenjivalo posebno povjerenstvo na čelu s prof. dr. Draganom Bubalom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu prvo mjesto u ukupnom poretku i zlatnu paketu osvojio je Branko Franković iz Paradiža u općini Sveta Nedelja za cvjetni med od kadulje.

- Ja sam treća generacija pčelara u obitelji. Počeo je moj nono Ivan Klanac, nastavio moj otac Renato, a ja sam se pridružio ocu i nastavljam obiteljsku tradiciju. Bio sam nedavno i na Danima meda u Osijeku i osvojio treće mjesto po ukupnom redoslijedu. Moj recept za uspjeh je samo prirodno, bez ikakvih sastojaka sa strane. Ne radim med ja nego pčele, ja ga samo uzmem pa sam kako volim reći medokradica, rekao je Franković.

Obitelj Petean

Ezio Pinzan pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu istaknuo je da su labinski Dani meda važna manifestacija ne samo za Labinštinu već i za cijelu županiju.

- Ovakvim manifestacijama najmlađima pokazujemo da je nama odraslima bitno pčelarstvo i med. Želimo stvoriti regiju u kojoj svi dobro žive i u kojoj se svi osjećaju ugodno. Mi smo taj projekt nazvali Istra bioregija, rekao je Pinzan.

Na ovogodišnjim danima meda u dvorani je među izlagačima bila i obitelj Peteani iz Vozilića. Zastupljeni su bili sa četiri generacije, od nona Armanda kojemu je danas 87 godina, a s proizvodnjom meda počeo se baviti daleke 1946. godine. Naslijedio ga je 62. godišnji sin Klaudio, danas poznati proizvođač koji godišnje proizvede i do dvije tone meda, a pomaže mu supruga Mirjana. Tu je bio i njihov unuk šestogodišnji Valentino koji će nastaviti obiteljsku tradiciju proizvodnje vrhunskog meda. Nono Armando nagrađen posebnim priznanjem kao najstariji pčelar Labinštine.

Jela od meda

Organizator ove manifestacije bila je Pčelarska udruga Labin pod pokroviteljstvom Grada Labina i općina Labinštine te u suorganizaciji LAG-a Istočna Istra, Turističke zajednice Grada Labina i Udruženja obrtnika Labin - ceha ugostitelja. Uključili su se restorani Dorina, Due Fratelli i Velo Kafe, hotel Peteani, konoba Dišpet i pizzeriji Burra koji su pripremali kreativna jela s medom, a neka su se mogla kušati i na samom sajmu gdje je mališanima pripremljen i medni doručak. Dva dana manifestacije bila su prepuna događanja s ciljem dodatne valorizacije i promocije meda kao visokovrijedne namirnice. Bili su tu i štandovi sa slasticama, proizvodima OPG Iva Ćulumović i sirane Šahdanović te vinima labinskih vinara Baćac, Gobo i Juričić. Pored degustacije i prodaje meda i pčelinjih proizvoda na programu su bile radionice za najmlađe, predavanja koja su održali pčelari Klavdio Babič iz Kopra i Mladen Dragoslavić sa Cresa te stručnjaci prof. dr. Dragan Bubalo koji je bio i predsjednik povjerenstva za ocjenjivanje uzoraka meda te prof. Gordana Hegić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu koja je vodila predavanje i radionicu apiterapije.

- Ukupno je bilo 50 uzoraka iz Hrvatske i Slovenije, najviše je bilo cvjetnog meda a zatim meduna. Nakon utvrđivanja botaničkog podrijetla provedeno je senzorsko ocjenjivanje meda, izjavio je dr. Dragan Bubalo ocjenjujući ponuđene uzorke.

S obzirom na loše vremenske plike u svibnju koje nisu bile naklonjene pčelama mi smo vrlo zadovoljni kakvoćom meda, a pojavili su se i zanimljivi uzorci cvjetnog meda, rekao je Bubalo. I ovogodišnji Dani meda Labinštine „Ripenda 2019“ kao i prethodni ostvarili su svoj cilj, promicanje pčelarstva, edukaciju građana počevši od najmlađe dobi kao i sve aspekte konzumacije i korištenja pčelinjih proizvoda. A sve u pravcu prepoznatljivosti i značaju pčelarstva kao produktivne grane s ciljem dostizanja standarda europskog pčelara.


Branko Biočić


dani meda labinštine dani meda med pčelarska udruga labin branko franković