Mladen Bastijanić: Najbolja voda iz Kožljaka i Plomina odlazi nam u more

Mladen Bastijanić: Najbolja voda iz Kožljaka i Plomina odlazi nam u more

19.3.2018. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Mladen Bastijanić (63) dugogodišnji je djelatnik Vodovoda Labin u kojem već 28 godina radi na radnom mjestu strojara na pumpama na izvorištu Fonte Gaja. Bivši je gradski vijećnik koji je sav svoj mandat posvetio najvećem problemu Labinštine - zaštiti izvorišta pitke vode i borbi za pitku, zdraviju i kvalitetniju vodu. Trenutno obnaša funkciju predsjednika labinskog gradskog odbora za zaštitu prirode i okoliša. Suosnivač je facebook stranice "Zaštitimo vodu Labinštine", pokrenute početkom veljače, koja zasad ima 314 "lajkova".


- Dugogodišnji problemi sa sustavom odvodnje s kojima se Labinština suočava izazvali su veliko zanimanje javnosti. Opravdana je to briga naročito zbog toga što se problemi oko sustava odvodnje i zaštite izvorišta pitke vode povlače već dugi niz godina. Vrijeme je da netko napokon istupi i odgovara za sve što se nije učinilo i sve što se pogrešno čini, zbog čega svi mi plaćamo zdravljem i novcem, kaže Bastijanić.


Zagađenja bakterijama fekalnog porijekla


- Izvorišta pitke vode Fonte Gaja i Kokoti, iz kojih se opskrbljuje veći dio Labinštine, konstantno su pod udarom zagađenja bakterijama fekalnog porijekla i zamućenja, i to još od 2000. godine kako pokazuju izvješća Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i Vodovoda Labin. Najveći uzročnik toga je labinski pročistač sagrađen još 1971. godine, a rekonstruiran sredinom 90-ih, koji već godinama propušta otpadne vode u podzemlje i u Krapanski kanal, kaže Bastijanić dodajući da do zagađenja i zamućenja sirove vode dolazi skoro svake godine u vrijeme većih padalina, pa građani moraju prokuhavati vodu.


- U isto vrijeme nam najbolja, izvrsna voda s izvora Kožljak i Plomin odlazi u podzemlje i more. To je apsurdno i neracionalno, kaže Bastijanić koji problem vidi u izostalim investicijama vodovoda s obzirom da se na tim izvorima nalaze vodovodne cijevi malog promjera koje ne mogu prihvatiti svu vodu. "U sustav vodoopskrbe je u protekla četiri mjeseca ušlo ukupno otprilike 624.000 kubičnih metara vode, od čega 408.000 kubičnih metara iz izvora Fonte Gaja i Kokoti, a 216.000 kubičnih metara iz izvora Kožljak i Plomin. Iz izvorišta Kožljak i Plomin je u podzemlje i more otišlo u nepovrat otprilike 468.000 kubičnih metara vode! Dakle, iz u podzemlje je otišlo više vode nego što je ukupno Labinštini bilo potrebno za sustav vodoopskrbe, ako tome pribrojimo vodu koja se u vodoopskrbi iskoristila iz izvora Kožljak i Plomin. Praktično nismo trebali niti jedan kubični metar vode iz izvora Fonte Gaja i Kokoti. Te smo izvore za to vrijeme trebali obnavljati i pomoću viška njihove vode puno toga učiniti na poboljšanju kvalitete morske vode u Raškom zaljevu u koji se izljeva kanalizacija iz Raše koja nema pročistača, ali i otpadne vode iz Labina, ističe Bastijanić koji drži da je i odvodnja u katastrofalnom stanju.


Krapanski kanal je zlo svih zala


- Za to su krive institucije i njihovi rukovodeći ljudi od Hrvatskih voda, Vodoprivrede, Istarskog vodozaštitnog sustava, ZZJZIŽ, a najveću odgovornost ima direktor Vodovoda Labin Dino Škopac te predsjednik skupštine Vodovoda Valter Glavičić, proziva Bastijanić. Kaže da se poniranje otpadnih voda u podzemlje intenziviralo 2005. godine na što ukazuju izvještaji ZZJZIŽ - Kakvoća prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u Istarskoj županiji koje su dobili odgovorni za vodoopskrbu koji nisu s time upoznali javnost ni primjereno reagirali, smatra Bastijanić koji je mišljenja da se ne ulaže u hitno potrebite projekte već se "luta u rješenjima". Nadležnima zamjera što za projekte odvodnje nisu iskoristili sredstva iz europskih fondova, a ni ona koja su sakupljena za tu namjenu iz računa za vodu. (Branko BIOČIĆ)


mladen bastijanić vodovod vodovod labin voda kožljak fonte gaj