Ministarstvo obrazovanja najavilo promjenu statusa i u 3 labinske škole - što znači smanjenje administrativnog kadra

Ministarstvo obrazovanja najavilo promjenu statusa i u 3 labinske škole - što znači smanjenje administrativnog kadra

14.7.2010. // Večernji list // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje

U srijedu se pojavila informacija o najavama ukidanja malih škola. Naime, radi se o svim školama koje imaju ispod 150 učenika, a koje bi zahvatila izmjena Pedagoških standarda.

Tri najveća školska sindikata - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Sindikat hrvatskih učitelja i Preporod, žestoko se protive takvim odlukama, piše na internetskim stranicama Večernjeg Lista.

Ipak, prema priopćenju pristiglom iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa čini se kako do zatvaranja škola niti neće doći.

Najave o mogućem ukidanju samostalnih malih škola ovih se dana konkretiziraju. Pred zastupnicima je odluka o izmjenama Pedagoških standarda kojima će se ozakoniti ukidanje škola koje imaju manje od 150 učenika, a takvih je u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva obrazovanja, ukupno 143 škole. Ukidanje samostalnosti škola značit će i otkaze za njihove ravnatelje, računovođe i tajnike, ali i velik gubitak za stanovnike malih mjesta u kojima su škole centar kulturnog i društvenog života.

– Naša škola ima oko 130 učenika, dio naših učenika su putnici koji nam dolaze iz Sumartina, Povlja i Novog sela. Nerealno je da nas spajaju s bilo kojom drugom školom. Na Braču je šest osnovnih škola i 20 naseljenih mjesta i spajanja nemaju smisla. Otoke treba izuzeti iz tog plana – rekao je ravnatelj OŠ Selca Mario Španja. Ističe da bi, ako im se samostalnost oduzme, bili zakinuti za financiranje projekata koje pripremaju, ali i naglašava da je ukidanje radnih mjesta školskog podvornika također “izvan pameti”.

– Umjesto da se ulaže u prosvjetu, novac se baca na druge stvari. Novca uvijek ima, ali nije u pravim rukama. Obrazovanje je osnova svega i, ako ne stvorimo društvo znanja, neće biti napretka – upozorava Španja. Slično govori i njegov nastavnik u OŠ Čišla.

– To je loša ideja jer će značiti i zamiranje života u malim mjestima. To će značiti devastaciju malih sredina i pomaganje bijele kuge na selu – oštar je bio Ivan Pavlović.

Protiv ukidanja su i tri najveća školska sindikata – Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Sindikat hrvatskih učitelja i Preporod.

– Odluku o ukidanju može donijeti samo netko tko ne zna ništa o funkcioniranju škola. Nadam se ipak da obrazovanjem nikada neće upravljati financijski stručnjak koji razmišlja samo o brojkama, a ništa ne zna o pedagoškom radu i značenju škole za svaku sredinu – oštar je Željko Stipić, predsjednik “Preporoda”.

Postupcima ministarstva nezadovoljna je i Udruga ravnatelja.

– Možda se u nekim rijetkim slučajevima mala škola može pripojiti nekoj većoj, ali to se ne radi ovako drastično i radikalno. Protivimo se tome jer škola i učitelji mnogo znače za male sredine. To će dodatno pogoršati ionako narušenu demografsku ravnotežu – upozorava šef Udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević.

Krajnji je rok za ukidanje malih škola 2017.

Rok je za ukidanje malih škola do 2017. godine. Znajući za katastrofalno stanje proračuna, školski se sindikati boje da bi se sve mjere mogle provesti preko noći i da je sedam godina samo pokušaj da ih se umiri.

Iz Ministarstva obrazovanja nisu se mogle dobiti detaljne informacije o kriterijima po kojima će se pojedine škole koje imaju manje od 150 učenika ipak poštedjeti. Rečeno je samo da će se “dobro analizirati pozicija nekih otočkih i brdsko-planinskih škola” i da će izuzetaka biti. Ali kad bi kriterij bilo otočko ili brdsko-planinsko područje, onda bi za ukidanje ostalo izrazito malo ili nijedna škola koja ima manje od 150 učenika. Zanimljivo je također da će nekima sudbina ovisiti o tome koliko su ove godine upisale prvašića, odnosno o dva-tri učenika.

 

U tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede 14. srpnja na popisu škola kojima će se do 2017. godine morati promijeniti status su i:

OŠ Vitomira Širola Pajo, Nedešćina

OŠ Ivan Goran Kovačić, Čepić

OŠ Ivana Batelića, Raša

U Istarskoj županiji je 20-ak škola s manje od 150 učenika, a većinom su to škole na talijanskom jeziku čiji status, dakle, ne bi trebao biti upitan. Također manje od propisanog broja ima i Škola primijenih umjetnosti i dizajna iz Pule koja bi trebala ostati matična, kao i one koje provode poseban odgojno-obrazovni program poput Centra Liče Faraguna u Labinu ili pulska Škola za odgoj i obrazovanje koja broji oko 90 učenika

 

 

Donosimo priopćenje u cjelosti:

Nakon objave jednog dnevnog lista kako se "vrata pojedinih škola zatvaraju" u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa javili su se brojni zabrinuti roditelji koji smatraju da će zbog zatvaranja i ukidanja škola, njihova djeca morati ići u udaljenija mjesta radi školovanja.

Ovim putem još jedanput naglašavamo kako nema nikakvog ukidanja i zatvaranja škola. Radi se samo o promjeni statusa škola koje mijenjaju status iz matične u područnu, a što eventualno može uključivati smanjenje administrativnog osoblja u malim školama, kako bi se izbjegle nelogične situacije gdje imamo škole u kojima ima više osoblja nego učenika.

Zaključno: Niti će se ukinuti škole - one će nastaviti normalno raditi  kako sada rade, niti  će se dirati u nastavno osoblje - svi nastavnici će i dalje raditi kao što rade sada. Nastava, učenici i lokalna zajednica dakle neće ni na koji način trpjeti radi toga. 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

 

 

 

škole OŠ Vitomira Širola Pajo OŠ Ivan Goran Kovačić OŠ Ivana Batelića Centar Liče Faraguna ministarstvo obrazovanja