LC Live

Ministarstvo kulture odobrilo zahtjev Grada i Narodnog muzeja: OSTAVŠTINA GIUSEPPINE MARTINUZZI VRAĆA SE KUĆI

Ministarstvo kulture odobrilo zahtjev Grada i Narodnog muzeja: OSTAVŠTINA GIUSEPPINE MARTINUZZI VRAĆA SE KUĆI

2.8.2019. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura

Ministarstvo kulture pozitivno je odgovorilo na zahtjev Grada Labina i Narodnog muzeja Labin za vraćanjem dijela ostavštine Giuseppine Martinuzzi, koja se od 1947. godine čuva u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Time će u cijelosti biti ispoštovana Martinuzzina oporuka iz 1897. godine kada je još za života odlučila darovati svoju knjižnicu rodnom Labinu.

Precizne upute o knjižnici


Zadovoljstvo je tim veće jer je ove godine obilježena 175. godišnjica rođenja ove najpoznatije Labinjanke, učiteljice i revolucionarke. Posvećen joj je bio dio predavanja na drugim Kulturno-povijesnim susretima u Labinu u lipnju ove godine, a prethodno je skenirana kompletna dokumentacija pohranjena u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci.

Naime, Martinuzzi je za života kupovala knjige pa je tijekom vremena stekla knjižnicu od 415 svezaka s prikupljenih 773 naslova. Smatrala je da je to nešto najdragocjenije što posjeduje. Da bi ta donacija dolično izgledala dala je izraditi dvije drvene zastakljene vitrine koje pri vrhu nose naziv "Biblioteca Giovanni Antonia Martinuzzi" u znak sjećanja na obožavane roditelje. Osim toga veći broj knjiga dala je tvrdo ukoričiti, a brošure uvezati. Uz to izradila je i precizni katalog-inventar knjižnice.

Martinuzzi je 14. rujna 1910. napisala pismo gradonačelniku Labina kojim ga obavještava da je zadužila gospodina Sebastiana Vicarija za prijevoz njezine knjižnice u Labin, na njezin trošak. Ipak, knjižnica nije tada prenesena u Labin, već desetak godina kasnije. Dala je vrlo precizne upute kako knjižnicu valja čuvati i koristiti njezin knjižni fond. Osim toga zamolila je Klub društvenih nauka (Circolo di Studi Sociali), Federaciju rudara (Federazione Italiana degli addetti alle miniere) i, čini se, Radničko potporno društvo (Società Operaia di Mutuo Soccorso pegli Operai Albonesi) u Labinu da vrše nadzor nad provođenjem ugovora o donaciji knjižnice i pridržavanja odredaba njezinog korištenja. Predsjednici prve dvije udruge, Dagoberto Marchig i Amos Salvadori svojim pismima od 3. i 9. studenog 1921. potvrdili su da im je to čast i da će to drage volje učiniti.

Muzej tada nije postojao u Labinu

Martinuzzijina knjižnica postojala je pri Općini Labin do 1945. godine. Poslije rata ona je predana na čuvanje Talijanskom klubu kulture (Circolo Italiano di Cultura) koji je osnovan 1947. godine, a kasnije, sedamdesetih godina, predana je definitivno na brigu i pohranu Narodnom muzeju Labin. No, prije predaje knjižnice Klubu te 1947. godine, iz njezinog sastava izdvojeni su svesci 27., 28. i 29., u kojima je pohranjena dokumentacija o njenom djelovanju kao učiteljice, spisateljice, pjesnikinje i politički angažirane djelatnice.

Ti su svesci predani na čuvanje tadašnjoj Naučnoj knjižnici u Rijeci, gdje se i danas nalaze. Tada je bilo opravdano to učiniti jer muzej nije postojao u Labinu (osnovan je 1960.), niti su postojali uvjeti za sigurno čuvanje tog dijela Giuseppinine ostavštine. Ranije je ishođena suglasnost Sveučilišne knjižnice Rijeka i Državnog arhiva iz Rijeke, te se čekala potvrda Ministarstva kulture kako bi se omogućila restitucija.


B. Biočić


giuseppina martinuzzi narodni muzej labin ministarstvo kulture ostavština