Od razdvajanja javnog i privatnog zdravstva definitivno nema ništa - 30. prosinca na snagu je stupio Pravilnik Ministarstva zdravstva kojim se definiraju uvjeti pod kojima bolnički liječnici mogu dopunski raditi u privatnim ordinacijama.
Ministar Darko Milinović propisao je kako pravo na takav rad imaju oni liječnici koji na svome radnome mjestu redovito ispunjavaju svoje obveze, a dopusnice će im izdavati ravnatelji. Takvo legaliziranje dvostrukog rada liječnika Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Udruga hrvatskih pacijenata dočekali su na nož, ističući kako je ministar Milinović ovim činom prekršio dogovor.
- Kada smo ulazili u reformu zdravstva, ministar je kao prioritete uzeo odvajanje javnog od privatnog sektora i izdvajanje sredstava za zdravstvo iz državne riznice. Kao što vidimo, nije se realiziralo ni jedno ni drugo - ističe Spomenka Abveršek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva.
Liste čekanja
Napominje kako je, umjesto dozvole za dvostruki rad, trebalo riješiti da liječnici u poslijepodnevnim satima budu na raspolaganju pacijentima u bolnicama i da se tako skrate liste čekanja.
- Sigurna sam da bi oni radije radili u svojoj matičnoj ustanovi, nego kod privatnika. Ovako su poslijepodnevni termini neiskorišteni, skupa oprema skuplja prašinu, a zdravstveni osiguranici prisiljeni su, iako izdvajaju zdravstvene doprinose, plaćati uslugu privatnicima - naglašava Avberšek.
- Miješanje javnog i privatnog zdravstva u suprotnosti je s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije - dodaje Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, objašnjavajući kako na taj način “laki” novac odlazi iz javnog zdravstva u privatnu praksu, čime se slabi javni zdravstveni sustav u kojem ostaju svi teži bolesnici koji, ako nemaju vezu, sve teže dolaze do iskusnijih liječnika. I pacijenti su, ukazuje Drlje, od reforme očekivali da zabrani a ne legalizira dvostruki rad doktora.
- Ovaj pravilnik Ministarstva nastavak je cirkusa u sustavu zdravstva, kao i potpuno ignoriranje zahtjeva pacijenata. Naš krik za potpuno razdvajanje javnog i privatnog i zaštitu bolesnih nije uvažila ni premijerka Kosor, kojoj smo povodom Svjetskog dana bolesnika uputili takav zahtjev - napominje Drlje.
Važan je broj operacija
Među kriterije, prema Pravilniku, spadaju broj hospitalizacija, broj operacija i prosječna klinička složenost operiranih pacijenata, a dozvolu liječnik neće moći dobiti ako prosjek obavljenih usluga po svakom doktoru na njegovom odjelu nije minimalno na razini hrvatskog prosjeka.
Ravnatelji smiju izdati odobrenja za dopunski rad za najviše 50 posto liječnika iste specijalnosti. Također, iz ove su priče izuzeti liječnici protiv kojih se vodi kazneni postupak, pa svi koji traže dozvolu ravnatelju moraju predati uvjerenje, ne starije od tri mjeseca, da nemaju problema sa zakonom.
Dozvola vrijedi godinu dana
Prema novom Pravilniku, odobrenje za dopunski rad izdavat će se liječniku na godinu dana, nakon čega će se zahtjev ponovno razmatrati, a za kontrolu rada bit će zaduženi ravnatelji.
Dopunski rad moći će obavljati u privatnim ordinacijama i klinikama koje nemaju sklopljen ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te nepodmirenih obveza prema državi. Novina je da će ugovore za dopunski rad svojih liječnika s privatnikom sklapati njegova matična bolnica, a ne sam liječnik, kao što je bilo dosad.
Ugovor će sadržavati popis poslova, radno vrijeme i cijenu posla prema cjeniku Hrvatske liječničke komore, a privatnik će zaradu isplaćivati bolnici koja će je zatim isplatiti liječniku zajedno s plaćom. (Slobodna Dalmacija)