Matiji Vlačiću Iliriku u Magdeburgu otkrivena info ploča

Matiji Vlačiću Iliriku u Magdeburgu otkrivena info ploča

21.11.2022. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo

Simone Borris, gradonačelnica Magdeburga, glavnoga grada savezne zemlje Sachsen-Anhalt, i Gordan Bakota, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj, 16. studenog 2022. godine  su u ranim prijepodnevnim satima otkrili informativnu ploču u spomen Matiji Vlačiću Iliriku, velikom hrvatskom protestantskom teologu, crkvenom povjesničaru i jezikoznancu iz 16. stoljeća, napisala je Aleksandra Brnetić za Hrvatski glas Berlin. Prenosimo članak u nastavku.

U središtu grada, na travnjaku parka na Ulrichovom trgu, usprkos jakoj kiši, okupilo se tridesetak uzvanika, a među njima regionalni biskup magdeburškog protestantskog okruga dr. dr. h. c. Johann Schneider i Stephan Hoenen, dekan magdeburške protestantske zajednice.

„Informativnom pločom naš glavni grad odaje počast izvanrednom znanstveniku i Europljaninu“, rekla je gradonačelnica Simone Borris. „Odajemo počast čovjeku riječi koji je pronašao utočište u Magdeburgu te grad i njegove tiskare pretvorio u sinonim za slobodu govora. Magdeburg je zbog te svoje hrabrosti i mogućnosti slobodnog ispovijedanja vjere dobio još jedno ime. Ljudi su ga prozvali Božjom propovjedaonicom. U tome je ključnu ulogu odigrao upravo Vlačić kojeg se smatralo najvažnijom glavom u tom slobodarskom gradu, u Božjoj propovjedaonici.“

„Moja je radost tim još veća što je današnji bogati program još jedan dokaz koliko su raznoliki i živi prijateljski odnosi između grada Magdeburga i Hrvatske“, rekao je veleposlanik Bakota. (…) „Danas brojne Hrvatice i brojni Hrvati, koji žive u Njemačkoj, kao što je nekad u Njemačkoj živio Flacius Illyricus, svjedoče o dubokim povijesnim i suvremenim vezama ova dva naroda.“

Informativna spomen-ploča postavljena je na mjesto gdje se do Drugog svjetskog rata nalazio župni dvor Ulrichove crkve, a nedaleko njega sama crkva za koju se pretpostavlja da je sagrađena u prvoj trećini 11. stoljeća. U Vlačićevo vrijeme, od 1549. do 1557., u župnom dvoru djelovalo je uredništvo „Magdeburških centurija“.

Vlačić je oko sebe okupio i organizirao krug suradnika za rad na monumentalnoj crkvenoj povijesti iz protestantske perspektive, na Magdeburškim centurijama. To su knjige pisane na latinskome pa im je originalni skupni naziv „Ecclesiastica Historia, Centuriae Magdeburgenses“. Napisano je 13 knjiga koje su objavljene u Baselu (1559. – 1574). Svaka knjiga obuhvaća jedno stoljeće, a kako lat. Centum znači: sto, odatle naziv djela.

Nakon otkrivanja spomen-ploče sa svečanosti se nastavilo u toploj društvenoj dvorani „Johanniskirche“ gdje je dr. Christoph Volkmar, voditelj Gradskog arhiva, održao predavanje o pet stoljeća reformacije u Magdeburgu, a o Vlačićevom djelovanju u Magdeburgu živo je i upečatljivo govorio hrvatski protestantski svećenik i crkveni povjesničar, dr. Luka Ilić, koji živi i radi u Balzheimu, u Baden-Württembergu.

Ilićeva je ideja da se u Magdeburgu postavi spomen-ploča Matiji Vlačiću Iliriku, a veleposlaniku Bakoti ide zasluga za realizaciju, napisala je Aleksandra Brnetić za Hrvatski glas Berlin.

matija vlačić ilirik Magdeburg