[MATERIJALI] Zajednice građana Labinštine reagira na odgovor Holcima Koromačno | Cementare - promotori civilizacijske zaostalosti | Reagiranje: Holcim posluje odgovorno

14.5.2019. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Politika

Nakon našeg priopćenja koje smo dali u medije (29.4.2019.g.), uslijedio je odgovor iz Holcima (Koromačno) vezano za pitanja koja se odnose na: korištenje RDF-a (goriva iz otpada), dozvole za korištenje istog, mjerenje GVE (granične vrijednosti emisija) te studiju utjecaja na okoliš i održanu javnu raspravu.

 

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije (ZZJIŽ)

Na upit koji smo poslali ZZJIŽ-e, dobili smo njihov odgovor u kojem se nalazi link preko kojeg možete naći podatke o kontinuiranim mjerenjima emisija velikih korisnika: http://iszz.azo.hr/stacion/index.html . Iz odgovora je razvidno da korisnik (Holcim) kontrolira samog sebe te nas o tome redovito obavještava.

Na navedenom linku, nije moguć pregled svih ponuđenih izbornika.

 

Iz tablica vidimo da Holcim koristi za  gorivo: ugljen, petrolkoks, mazut, gume, ulja, RDF, MKB (mesno koštano brašno).

 

Za primjer smo uzeli mjesec travanj 2019.g. kada je spaljeno  3.384,49 tona krutog goriva (ne znamo kojeg) i 2.027,29 tona otpada ( ne znamo kojeg niti od kuda je taj RDF, gume, ulja, MKB i ostalo). Ukupno je u zrak emitirano 155.851.336 m3 dimnih plinova a u tim plinovima su se mjerili GVE za SO2, NOx, CO, HCL i krute čestice, dok sve "ono" drugo NE (teški metali, otrovi koji se mjere samo polugodišnje!)

 

Po pitanju korištenja RDF-a kao alternativnog goriva, Holcim odgovara da je počeo koristiti RDF još 2007.g.

Gorivo iz otpada (RDF) proizvodi se u postrojenjima za gospodarenje otpadom. Prvi centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Hrvatskoj je Marišćina koji je započeo s probnim radom tek 2015.g.

Od kuda Holcimu RDF; od kojih dobavljača iz 2007.g. ako je prvi proizvođač tog otpada počeo djelovati tek 2015.g.?

 

U prilog ovome, navodimo jedno istraživanje koje je provela Nova TV, emisija Provjereno (2013.g.), u kojem navode kako je cementara Holcim u Koromačnu potvrdila da koriste RDF i naveli su četiri domaće tvrtke koje su im dobavljači. Od četiri tvrtke na popisu, jedna nije imala potrebnu koncesiju za proizvodnju, jedna je u stečaju godinu dana a imovina je na dražbi, treća nije radila, a četvrta im je odgovorila da ne proizvodi RDF?!

Nakon toga je upitano nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, te su ih pitali koliko puta su kontrolirali emisije zraka od kad su Holcimu izdali dozvolu za korištenje RDF-a, i jesu li ikada provjerili od kud im RDF koji koriste?

 

Iz Ministarstva odgovaraju:

''U rješenju o dozvoli navedeni su im načini i periodi u kojima moraju izvještavati. Od kuda im RDF – ne kontroliramo!''

 

S obzirom na navedeno istraživanje koje je provela Nova TV možemo zaključiti da su studije koje izdaje takvo Ministarstvo samo ''hrpa statističkih podataka'' koje ne govore o utjecaju na zdravlje i okoliš jer se ne obrađuje utjecaj RDF-a na isto. Ministarstvo koje treba štiti okoliš ne radi za očuvanje okoliša.

''Emisija Provjereno o suspaljivanju otpada u cementarama (2013.g.)"

 

Otkaz radi nepristranih izvještavanja o radu TC u Koromačnu (2003.g.)

Svoju sumnju potvrđujemo i jednim medijskim napisom iz 2003.g. u kojem je prikazan stegovni postupak protiv višeg inspektora Ministarstva zaštite okoliša, gosp. Danka Papište. Dotični je dogovorio da izvrši nadzor u cementari TC Koromačno, nakon čega je ubrzo dobio poziv iz Ministarstva i zabranu ulaza u TC Koromačno. S obzirom da je ipak izvršio nadzor, ubrzo je smijenjen i otpušten. U izvršenom nalazu je upozorio na nesklad mjerenih i stvarnih pokazatelja.

 

Mjerenje GVE (granične vrijednosti emisija) - ispuštanje otrova u zrak

U daljnjem analiziranju odgovora iz Holcima, koristit ćemo objave jednog uvaženog znanstvenika. Riječ je o prof. dr. sc. Stanku Uršiću, nacionalnom autoritetu o temi okoliša – stručnjak za ekologiju i zbrinjavanje otpada, fizikalni kemičar i bivši profesor na zagrebačkom Farmaceutsko – biokemijskom fakultetu. Objave gosp. Uršića su prikazane kosim slovima.

Zamjenska goriva (tu spada i RDF), nisu uopće niti mogu biti sigurna alternativa. Sva ta zamjenska goriva dovode do povećanih ispuštanja (emisija) kancerogenih tvari, ponajprije putem emisija nevjerojatno velikog broja submikronskih čestica opterećenih dioksinima i teškim (kancerogenim) metalima te napose ispuštanjem žive ali i toksičnih/ kancerogenih organskih spojeva u okoliš.

Submikronske čestice (i živa) normalno prolaze kroz filtre za prašinu. A radi se upravo o najopasnijim emisijama izazvanim spaljivanjem “zamjenskih goriva.

Holcim: ''Gorivi otpad dozira se u peć kod glavnog gorionika gdje se postiže temperatura od 2.000° C što sprječava nastanak npr. dioksina.''

Dioksini (i dibenzofurani) izlaze iz cementne peći i nesmetano prolaze kroz filtre u okoliš. Dioksini su poslije plutonija najopasnije tvari što je ljudska ruka ikad stvorila, izrazito su kancerogene.

 

Poznato je naime da dioksini ponovno nastaju iz neizgorenih fragmenata koji itekako mogu “preživjeti” relativno kratkotrajni prolazak kroz visokotemperaturne zone i napose zone neizbježnih hidrodinamičkih nehomogenosti koje dovode do nehomogenosti izgaranja.

 

Dovoljno je da vrlo mali postotak goriva čak i u urednom režimu nepotpuno izgara (tako je uvijek i nemoguće je to spriječiti) pa da nastale količine dioksina budu znatne, s obzirom na strahovitu štetnost dioksina (dioksini djeluju štetno i na razini tisuću puta manjoj od milijarditog dijela grama).

 

Iz Holcima također odgovaraju da se mjerenja svih nabrojanih teških metala (otrova) mjere polugodišnje! Znači da za ostale tisuće sati rada nemamo nikakvo jamstvo!

 

Holcim: ''Oporaba otpada u proizvodnji energije je u skladu s hijerarhijom postupanja s otpadom''

Cementare se ovdje pojavljuje kao promotor civilizacijske zaostalosti i daljeg podupiranja i poticanja nastajanja smeća, iz očito egoističnih razloga, ne vodeći ni najmanje brige o štetama za pučanstvo niti o daljem trajanju civilizacijske zaostalosti glede ekološkog pristupa postupanju sa otpadom.

 

Hijerarhija postupanja s otpadom u prvom redu nabraja sprječavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje. Suspajivanje otpada je nužno zlo na kojem mi okrećemo hijerarhiju naopako i čudimo se što smo daleko od kružnog gospodarstva kojeg promiče i zakonski propisuje ekološki osviještena Europa.

 

S obzirom da je naš stav zasnovan na glasu struke i ekološke znanosti, ne vjerujemo u dozvole Ministarstva koje bi trebalo štiti okoliš i ljude a ne omogućiti korporacijama da nas truju – to dokazuje i danas. U prilog tome dostavljamo ovaj video za koji bi voljeli da gosp. Stanko Uršić nema pravo, mada su  njegove izjave znanstveno argumentirane. Ostaje nam vjerovati znanstvenim dokazima s jedne strane ili raznoraznim opravdanjima s druge strane a koja se serviraju u predgrađu Europe zvanom Hrvatska, jer ovdje ljudi očito vrijede manje:

(GV Kaštela, svibanj 2011.g.)

 

Još su davne 2003.g. članovi istarske podružnice Društva za zdravstvenu ekologiju zahtijevali da se svaki dan neprekidno prate izlučivanja svih štetnih tvari po standardima EU-a te da to obavlja nezavisno stručno tijelo, a ne da ga naručuje i plaća TC Koromačno – dr. sc. Lucijan Mohorović.

Tajnik Društva dr. Edoardo Giudici, te je godine ustvrdio kako u Istri ima najviše slučajeva zloćudnih bolesti dišnih organa i debelog crijeva a uzrok, drži, nije u bržem otkrivanju bolesti ili boljoj opremi bolnica, nego u onečišćenju zraka i vode.

 

Holcim: '' Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš održana je od 5 do 19.6.2006.g. Studiju je napravila tvrtka APO d.o.o.''

Za traženu Studiju nam nije dana poveznica tj. link preko kojeg bi imali uvid u navedenu Studiju. Niti smoje mogli pronaći pretraživanjem internetskih stranica.

Voljeli bi znati na bazi čega je rađena ta studija, čijeg RDF-a, s obzirom da sastav RDF-a nikad nije isti, niti su u Hrvatskoj postojali centri za gospodarenjem otpadom koji proizvode RDF te godine kada je Holcim dobio Studiju. Od Studije nas naravno najviše zanima utjecaj suspaljivanja tog otpada na okoliš – otpada za koju proizvodnju tada nisu postojali centri u RH?!.

Brojne studije potvrđuju pogubne utjecaje na zdravlje i okoliš, međutim, malo je Istraga o učincima tih otrova na ljude u blizini spalionice. Bez takvih istraga, istinu razotkrivaju jedino znanstveni dokazi i činjenice, kao i brojna oboljenja, počevši od dječjih problema sa dišnim putevima, raznoraznih alergija, pa do kroničnih i teških posljedica dugotrajnog izlaganja u ovakvom okruženju. Preživjeli pričaju.

 

Odbor za zaštitu okoliša Gradskog vijeća Grada Labina

Dana 29.4.2019., predsjednik naslovnog Odbora, Mladen Bastijanić je do današnjeg dana dva puta sazivao sjednicu, ali bezuspješno.

 

Točke po kojima se trebala održati sjednica se tiču sustava aglomeracije odvodnje Labin – Raša – Rabac te ugovori i aktivnocti CGO-a Kaštijun i Holcim (Koromačno).

 

Od strane gradonačelnika Grada Labina sjednica je odgođena kako je predložio, nakon sjednice Gradskog vijeća Grada Labina koja je bila održana 7.5. Nakon toga je dogovoren novi termin – 10.5. na kojem pored ostalih sudionika gradonačelnik Grada Labina opet nije stigao doći. Možda, ako bude sreće i volje, se sjednica održi u slijedećem, trećem terminu koji će tek biti zakazan.

 

Svjesni smo da se vladajući ponašaju poput Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojeg smo spomenuli u našem tekstu. Tome svjedoči činjenica da se na naše prvo priopćenje prva i jedina odazvala tvtrtka Holcim, jer vladajući očito ili ne znaju ili ne moraju biti upoznati sa problematikom prema kojoj mi građani iskazujemo brigu. Ili je možda briga o zdravlju i životu jedna sporedna i zanemariva stvar u ovom ekonomskom ''razvoju''.

Poruka za kraj (Guy McPherson): ''Ukoliko stvarno misliš da je problematika zagađivanja manje važna od ekonomije, probaj ne disati dok brojiš novac.''

 

Labin, 14.5.2019.g.

Zajednica građana Labinštine (FB stranica ''Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine)

Prim. dr. sc. Lucijan Mohorović, Mladen Bastijanić, Mladenka Vidas, Ivan Mohorović, Tanja Pejić

Foto: Zajednica građana Labinštine

---

kaštijun holcim otpad zdravlje ekologija aktivizam tanja pejić mladenka vidas zajednica građana labinštine

---