Lokalni izbori po novim pravilima: Kandidati neće moći obećanjima kupovati glasove birača
4.3.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Iako je do lokalnih izbora preostalo manje od tri mjeseca, novo izborno zakonodavstvo još uvijek zbunjuje i birače i političare koji će se na njima natjecati. Mediji su proteklih dana objavili nekoliko mišljenja uglednih hrvatskih političara, poput SDP-ova gradonačelnika Koprivnice Zvonimira Mršića, po kojima se stječe dojam da politički sustav na lokalnoj i regionalnoj razini još nije do kraja osmišljen i pravno formaliziran. S druge strane, javnost je slabo upoznata s detaljima novog načina izravnog izbora gradonačelnika, župana i općinskih načelnika tako da najveći broj birača niti ne zna koliko će izbornih listića dobiti na biračkom mjestu 17. svibnja.
Presudna uloga lokalnog parlamenta
Lokalni izbori regulirani su dvama zakonima koji će se ove godine prvi put primijeniti. To su Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Zagreba te Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Najozbiljnije kritike tih zakonskih tekstova odnose se na ovlasti gradonačelnika (ili općinskih načelnika) i gradskih (općinskih) vijeća te na njihovo međusobno preklapanje. Izgleda da izravno izabrani čelnik lokalne samouprave - primjerice, gradonačelnik - treba za svaku svoju odluku potvrdu lokalnog parlamenta, gradskog vijeća. To bi moglo znatno usporiti proces odlučivanja, a možda ga i posve onemogućiti, ako je riječ o kohabitaciji suprotstavljenih političkih opcija.
Po nekim tumačenjima, dovoljno je da većina u gradskom vijeću prestane sazivati sjednice pa da se gradonačelnika onemogući u redovitom donošenju odluka.
Ukidanje gradskih poglavarstava - umjesto kojih će vladati gradonačelnik i njegovi zamjenici - dovelo je i do praktičnih problema, koji su još neriješeni. Riječ je o imenovanjima i razrješenjima lokalnih dužnosnika, plaći gradonačelnika te cijenama komunalnih usluga. Prema nekim procjenama, trebalo bi uskladiti tridesetak zakona da bi odlučivanje na lokalnim i regionalnim razinama, nakon svibanjskih izbora, postalo brže i učinkovitije.
Za gradonačelničku kandidaturu od 50 do 5.000 potpisa
Birači još nisu - preko kampanje u medijima - upoznati s načinom glasovanja za gradonačelnike, općinske načelnike, članove gradskih ili općinskih vijeća, župane i članove županijske skupštine. U cijeloj zemlji - osim u Zagrebu - zaokruživat će imena kandidata za izravne funkcije, te liste za članove gradskog/općinskog vijeća, odnosno županijske skupštine. Birači će dobiti četiri izborna listića, na kojima će zaokruživati svoj izbor. U Zagrebu će biti dva listića.
Za kandidaturu je potrebno, u roku od dvanaest dana od raspisivanja izbora, sakupiti određen broj potpisa. Većim strankama neće biti problem, dok bi nezavisne liste i kandidati mogli imati problema zbog tako kratkog roka. Broj potrebnih potpisa na kandidaturi ovisi o veličini općine ili grada i varira od 50 potpisa za općine do 1.000 stanovnika, do 5.000 potpisa za gradonačelnika Zagreba. Za kandidaturu na gradonačelničko mjesto grada do 35 tisuća stanovnika potrebno je 500 potpisa birača.
Zakonskim odredbama propisano je kako sredstva javnog informiranja moraju svim kandidatima pružiti jednake uvjete u izbornoj propagandi. Naravno, radi se o jednakoj cijeni oglašavanja za sve kandidate, što je nemoguće provjeriti, s obzirom na poznati utjecaj lokalnih političara u »njihovim« medijima.
Posebno je zanimljiv 31. članak Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, u kojem se kaže da je zabranjeno uvjetovati pokretanje, financiranje ili dovršenje projekata u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave glasovanjem za određenog kandidata. To je posvemašnja novost na hrvatskoj političkoj sceni, koja će promijeniti dosadašnje uobičajene obrasce izborne propagande.
Naime, sada se budući gradonačelnik ili župan neće moći u svojoj kampanji obraćati obećanjima koja glase - samo ako glasate za mene, izgradit ćemo školu, cestu ili nešto slično.
Zakon definira i financiranje predizborne kampanje. U njemu stoji kako kandidati mogu »vlastitim sredstvima ili donacijama« financirati kampanju, ali ti pojmovi nisu razjašnjeni. Nejasno je kako će neovisni kandidati i liste predočiti financiranje vlastitih kampanja, dok se stranački kandidati jednostavnije nadziru. Može se reći da će predstojeći lokalni izbori, što se financiranja tiče, biti podjednako netransparentni kao i dosadašnji.
Predviđene su i kazne za kršenje izborne šutnje. Najmanja je tri tisuće kuna, s koliko će se kazniti fizička osoba za povredu tog pravila, dok će se pravna osoba, primjerice stranka koja je prekršila odredbe o izbornoj šutnji, kazniti s od 100 do 500 tisuća kuna.
Očito, svibanjski lokalni izbori donose nova pravila za izbor lokalnih čelnika. Prvi put dobit ćemo izravno izabrane gradonačelnike, neće više biti gradskih poglavarstava i njihove birokratske strukture, dok će predstavnička tijela - gradska vijeća i županijske skupštine - dobiti novu ulogu. Čitava shema ustroja lokalne vlasti drastično se mijenja te je, zapravo, nevjerojatno kako su građani, kojih se to neposredno tiče, o tome malo informirani.
Gjenero: Manjkavi zakoni
»Problem koji proizlazi iz Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana je razdvajanje izvršnih poslova od predstavničkih tijela. Do sada je, posebno u manjim sredinama, nositelj izvršne vlasti bilo općinsko ili gradsko vijeće, dok to sada postaju gradonačelnici i općinski načelnici. On i njegov zamjenik sada supstituiraju dosadašnja poglavarstva i njihova snaga se pojačava,« kaže Davor Gjenero.
»Zakonom nije definirano kako se bira nadomjesni zamjenik gradonačelnika, općinskog načelnika ili župana, jer je definirano da se oni biraju s iste liste. U slučaju da, bez svoje krivice, gradonačelnik ili župan prestanu obavljati svoju dužnost, mijenja ga izabrani zamjenik. No, problem je što napraviti ako zamjenik gradonačelnika umre - zakon ne predviđa biraju li ga birači na ponovnim izborima ili skupština«, objašnjava analitičar.
»Drugi problem je vezan uz zamjenika iz redova nacionalnih manjina. U nekim istarskim mjestima to je predviđeno gradskim statutima, dok bi drugdje, recimo u Kninu, to trebalo biti učinjeno samo zbog izbornog zakona. Tu zakon nije usklađen s drugim zakonima, koji se odnose na obavljanje funkcija lokalne i regionalne samouprave«, napominje Gjenero politika političari lokalni izbori izbori2009 načelnici župan gradonačelnik zakon