Legalizacija nekretnina: Grad Labin od početka godine najviše upregnuo
2.6.2014. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
Istarska županija presporo rješava predmete vezane uz legalizaciju bespravne gradnje, a istarski gradovi rade neusporedivo bolje. Kritike su to i pohvale ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš koja je za nedavnog posjeta Istri kritizirala rad Županije rekavši da ima ispod deset posto riješenih predmeta. Pritom je posebno istaknula grad Vodnjan koji ima vrlo visok postotak riješenih predmeta.
Iako se taj grad jedini u Istri početkom godine svrstao među pet hrvatskih gradova koji su uspjeli ispoštovati Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a prema kojem su gradovi i županije trebali zadovoljiti kvotu od 20 posto riješenih zahtjeva, tu su brojku sada ozbiljno (su) stigli i drugi u Istri koji su ranije bili na samom začelju.
Labin najviše upregnuo
Neki su čak i prešišali Vodnjan, a po zadnjem izvješću nacionalnog Registra riješenih zahtjeva, u Istri je trenutno najbolji Rovinj koji je dosegao kvotu od 27,4 posto, što je čak devet posto više nego što su imali početkom godine. No čini se da su najviše upregnuli zaposlenici labinske uprave jer u siječnju su imali svega 5,2 posto riješenih zahtjeva, a sada su došli na 25,6 posto. Znatno se popravio i Pazin koji je prije manje od pet mjeseci imao 17,6 posto riješenih predmeta, da bi sada došao na 24,7 posto, a pozitivni pomak bilježi i Pula koja je s 9,6 posto rješenja stigla na 15,1 posto no još je uvijek ispod tražene kvote.
Da se može kad se hoće, pokazuju i primjeri Poreča i Umaga koji također doživljavaju uzlet s početka godine, kada su oba grada imala svega 8 posto riješenih predmeta, da bi se sada Poreč popeo na 19,5 posto, a Umag na 17,5 posto.
Mrdnulo se i u Novigradu koji je početkom godine imao 13 posto riješenih predmeta, a sada ih ima 22,1 posto. I dok su svi veći gradovi u Istri mahom pokazali da se uz dobru ekipiranost i preraspodjelu posla u kratkom vremenu mogu postići rezultati, zanimalo nas je zbog čega je Istarska županija i dalje među lošijima u Hrvatskoj i ima svega 9,59 posto riješenih predmeta, kako pak navodi Registar na službenim stranicama Ministarstva graditeljstva.
Županija riješila 2.700 zahtjeva
Odgovorio nam je nadležni županijski pročelnik Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Marin Grgeta koji je kazao da je Županija primila 24.411 zahtjeva za ozakonjenje bespravno sagrađenih zgrada. Ističe da je dosad riješeno oko 2.700, a oko 2.650 ih je predano na rješavanje državnoj Agenciji za ozakonjenje nezakonito sagrađenih zgrada. U sljedećoj će pak rundi, nakon 30.lipnja, Županija predati Agenciji razliku između riješenih predmeta i broja predmeta koji nedostaju kako bi se riješilo onih 35 posto predmeta koliko nalaže Zakon. No što je razlog tolikog kašnjenja, pitamo pročelnika Grgetu.
- Županija nije zaposlila dodatne ljude za rad na tim predmetima, ne zato što to nije željela, jer mjesta su predviđena u sistematizaciji i planirana u proračunu, već zato što država nije omogućila osnovne uvjete, unatoč brojnim izjavama deklaratorne prirode. Naime, natječaj je bio raspisan ali je poništen, a osnovni razlog je činjenica što nismo dobili nedvosmislen odgovor Ministarstva financija da li sredstva za plaće tih djelatnika ulaze u masu plaća, što je bitno zbog poštivanja Zakona o proračunu jer postoji ograničenje od 20 posto izvornih prihoda koje se može trošiti na plaće.
- Osim toga, od početka ove godine, država je županijama prestala isplaćivati sredstva za plaće onih djelatnika koje su županije preuzele od države 2007. godine, a u našem slučaju radi se o višemilijunskom iznosu, kazao je Grgeta.
Naglasio je da Županiji kao tijelu koje rješava zahtjeve, pripada 20 posto naknade za ozakonjenje te da je prosječan iznos po predmetu manji od 500 kuna te sa svakim predmetom koji riješi, Županija trpi značajan financijski gubitak. Grgeta veli da to opovrgava sve one mitove koji se u javnosti pojavljuju, a vezani su uz navodnu zaradu Županije na legalizaciji.
Kao dodatnu kočnicu županijskog odjela u odnosu na one gradske, istaknuo je činjenicu da županijski odjel pokriva područje sve 31 općina, kao i dva grada koji nisu ustrojili vlastite urede, što im dodatno otežava posao.
- Nadamo se da ćemo tempo ubrzati angažiranjem kandidata za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, u javnosti bolje poznati kao volonteri za 1.600 kuna. Njihov je angažman planiran već dulje vrijeme ali HZZ je još pred kraj prošle godine ostao bez sredstava i do danas nam nitko nije odobren. Ipak, zadnjih su se tjedana stvari pokrenule, nakon što je država pronašla određena sredstva te uskoro očekujemo angažman nekoliko "volontera" ali i raspisivanje natječaja za angažman još dodatnih, zaključio je Grgeta.
Pula angažirala deset novih ljudi
Grad Pula je na poslovima rješavanja predmeta bespravne gradnje dodatno zaposlio deset novih zaposlenika od kojih su neki vježbenici za 1.600 kuna, a s nekima je sklopljen ugovor na određeno vrijeme. Pročelnik za prostorno uređenje Giordano Škuflić veli da na razini grada postoje dobro ekipirana tri radna tima koji provode svu proceduru od početka samog utvrđivanja lokaliteta i nivoa bespravno sagrađenih građevina pa do obrade i kontrole projekata.
- Podijelili smo posao na način da unutar svakog tima djelatnik obavlja svoj dio posla koji se dalje prosljeđuje. Mi smo riješili otprilike 900-tinjak predmeta u kojima su i oni koji čekaju pravomoćnost, a oko 300 predmeta je uzela Agencija, s čime dolazimo na nekih1.200 riješenih predmeta. Narednih 700 predmeta nam je na obračunu naknade u upravnom odjelu za komunalni sustav te čekamo da oni riješe svoj dio posla čime bi paralelno ispunili uvjet Ministarstva da do 30. Lipnja riješimo 35 posto ukupnih predmeta, kazao je Škuflić.
U Vodnjanu koji je prvi zasukao rukave i tako se na samom početku plasirao među vodeće gradove u Istri i dalje rade punom parom. Savjetnica za prostorno planiranje i gradnju Lorena Stančir iz tamošnjeg odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove veli da nije sigurna da će do kraja lipnja stići traženu normu od 35 posto.
Trgamo se al'' teško stižemo
- Lomimo se od posla ali nismo sigurni da ćemo stići kvotu. Ako ne stignemo, Agencija će uzeti onoliko predmeta koliko treba do te norme, pa ako fali recimo tristo predmeta, uzet će tih tristo. Na poslovima legalizacije radi nas osmero, od ranije dvije stalno zaposlene djelatnice i šest bivših vježbenika koji su u međuvremenu položili državni ispit i s gradom sklopili ugovor na određeno vrijeme.
Baš zato i kiksamo u normi koja je totalno nerealna jer smo izgubili dobra tri mjeseca od početka godine kada su vježbenici polagali ispite i nisu dolazili, pa do trećeg mjeseca nismo niti ispunjavali aplikacije.
U predmetima ima i dalje svega i svačega, najviše praznih i nepotpunih zahtjeva, veli Stančir i dodaje da je Grad i ovdje odlučio reagirati. "Krenuli smo strankama slati pozive za dopunjavanje dokumentacije. Naravno, da to dodatno usporava cijeli proces, a takvih je golih zahtjeva cijela hrpa.
Veliki problem su i zahtjevi slovenskih državljana koji imaju vikendice, a koji nisu spremni doći kada bi trebalo i predati papire već dolaze uglavnom ljeti, pa se i tome moramo prilagoditi", rekla je Stančir.
Neki građani potajno žele da im predmet što kasnije dođe na red
Pročelnik županijskog nadležnog odjela Marin Grgeta veli da podnositelji zahtjeva neće biti ni na koji način oštećeni, ukoliko se Zakon bude poštovao, a Agencija radila posao za koji je osnovana.
"Iz naše prakse znamo da velika većina stranaka zapravo želi da im predmet dođe što kasnije na red jer ljudi zbog krize nemaju novaca, pa se nadaju da će se situacija kroz neko vrijeme poboljšati. To je i osnovni razlog zašto je većina predmeta "prazna", pa zahtjevi nemaju (sve) propisane priloge, čija pak izrada košta. U slučaju kada netko kompletira zahtjev i požurnicom obrazloži objektivne razloge zašto bi trebalo da mu se predmet uzme u rad prijevremeno, u pravilu se takvim strankama, kad god je moguće, izlazi u susret", kazao je Grgeta.
uprava ozakonjenje nezakonite građevine legalizacija nekretnine