Ladonja: Četiri ideje za razvoj Istre
28.6.2008. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Politika
Novi pristup u vođenju jedinica lokalne samouprave znači početi od sebe, a ne čekati da nam netko s vrha riješi probleme. Cilj je preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj i upostaviti partnertstvo s onima koji u tome mogu pomoći, kazao je uvodno na javnoj tribini Udruge Ladonja u Zajedici Talijana predsjednik udruge Plinio Cuccurin.
Ustvrdivši da pokretač razvoja svake sredine mora biti lokalna vlast uz sudjelovanje građana, maksimalni konsenzus i transparentnost, što na ovim prostorima do sada nije bio slučaj, Cuccurin je ukazao da je takav način rada vidljiv u Balama, Tinjanu i Višnjanu.
Detaljno je predstavio razvoj Bala temeljen upravo na načelima građanskog konsenzusa, kojim je prihvaćena studija razvoja općine. Od općine opterećene brojnim problemima, od nesređenog stanja 9,5 km obale gdje je prostorni plan omogućavao 9000 turističkih postelja do neobrađenog zemljišta i s proračunom u 2003. godini od samo 3,8 milijuna kuna te s 1200 stanovnika, Bale u tri godine bilježe porast proračuna na 17,6 milijuna kuna, smanjenje prireza s 9 na 1 posto, programe za mlade i umirovljenike i prirast stanovništva zbog nove kvalitete života.
Dotakavši se izgorjele škole Veli Vrh, Cuccurin je predočio da je škola u Balama izgorjela u lipnju, osposobljena u rujnu, a nova, sa sportskom dvoranom koja je stajala svega 7 milijuna kuna, izgrađena u studenom.
Novi pristup u Balama prisutnim je Puljanima, kojih je bilo 300-tinjak, predočen i promo-filmom o Balama, nakon čega je Cuccurin iznio četiri konkretne zamisli o korištenju prirodnih resursa i potencijala lokalne sredine na razini Istre.
To su objedinjena javna nabava, novi pristup brizi za starije osobe, sudjelovanje građana kao investitora u gradnji parkirališnih kuća te plinofikaciji Istre. Objedinjenom javnom nabavom, koja se na razini jedinica lokalne samouprave može dogovoriti u pet mjeseci, štedi se najmanje 10 posto proračunskog novca, što je na godišnjoj razini 44,5 milijuna kuna. Starački bi se domovi mogli graditi tako da budući korisnici svoje nekretnine prepuste na raspolaganje lokalnoj samoupravi koja njima potom poduzetnički upravlja.
Garažne kuće, posebno značajno pitanje za Pulu, mogu se graditi tako da građani, a dovoljno je njih 1500 s po 5000 kuna, kupe zemljište za milijun eura, dovoljno za garažnu kuću s 1500 mjesta. Interes investitira u takvom je slučaju pokriven zadnjom etažom. Na koncu, u plinifikaciji Istre, umjesto jednog koncesionara, koji će kredit vraćati porastom cijene plina, mogli bi sudjelovati građani, fondovi i pravne osobe kao suvlasnici. Cuccurin procjenjuje da bi kao investitore bilo moguće uključiti 10 tisuća Istrana, a investicija bi bila isplativa u roku od 3 do 4 godine.
– Ova četiri pitanja su dijelovi mozaika, a što više ljudi sudjeluje, on će biti širi. Došlo je vrijeme da se upotrijebi znanje koje Istra ima, a za to vrijedi potrošiti vrijeme, zaključio je Cuccurin.
Puljani su se u kasnijoj raspravi s članovima Ladonje dotakli Brijuni rivijere, Rockwoola u Pićnu i Kaštijuna kao županijskog odlagališta. Cuccurin je istakao potrebu većeg angažmana građana u procesu donošenja prostorno-planske dokumentacije, ali se nije posebno odredio po pitanju Kaštijuna.
Foto: Glas Istre
nezavisni Ladonja Udruga Ladonja Plinio Cuccurin Istra razvoj Bale lokalna samouprava ideja gospodarstvo politika Rockwool Kaštijun