Labinski Centar za socijalnu skrb sve zaposleniji: sve više socijalnih slučajeva i nasilja u obitelji
2.10.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
LABIN - Labinski centar za socijalnu skrb, koji pokriva Labinštinu, do rujna je odobrio 241 jednokratnu pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba poput kupnje hrane ili troškova liječenja, što je petina više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Stalnu pomoć, pak, dobivalo je 88 doma_ćinstava (s 44 radno sposobna korisnika), tri više nego prošle godine.
Isplaćeno je 279 doplataka za pomoć i njegu (15 posto više) te 65 invalidnina. - Povećanju je vjerojatno kumovala recesija koja će se, prema predviđanjima, nažalost, još jače osjetiti zimi. Ipak, korisnike, gdjegod je moguće, timskim savjetovanjem (socijalni radnik, psiholog, pravnik) nastojimo uvjeriti da je socijalna pomoć samo privremeno rješenje.
Socijalna služba pokušava pomoći u prepoznavanju pravih problema pa s korisnicima stalnih potpora izrađujemo njihove posebne programe. To činimo prvenstveno zbog onih koji misle živjeti samo od tog primanja, ne bismo li ih izvukli iz te ugroženosti, kaže Klaudio Dragovina, ravnatelj Centra. Veli da i od poslodavca, prilikom najave otpuštanja, traže
poštedu socijalno ugroženih radnika, no nedostaje onaj princip solidarnosti, budući da većina privatnika na koncu gleda samo profit. I premda je Labin, kako razmišlja Dragovina, specifična sredina koju je umnogome odredilo rudarstvo i s njime povezano kašnjenje s tržišnim prilagođavanjem, ipak smatra da gradu, barem zasad, ne treba javna kuhinja. Takve potrebe, dodaje, pokriva dnevni boravak za starije na Marcilnici.
Ravnatelj Centra ustvrdit će da je s egzistencijalnom ugroženošću, odnosno stresnom svakodnevicom i strahom za budućnost, usko povezan sve izraženiji problem nasilja u obitelji.
- Toga je jako puno. Ima uistinu svega, od emocionalnog maltretiranja do teških tjelesnih ozljeda i zlostavljanja djece. Pomak je što nadležne službe, policija i Centar, s pravne strane sada mnogo lakše uspijevaju ući u takve obitelji. Osim toga, dobro je što se o tome sve više piše i govori. Možda je nasilja nekad bilo i više, no danas su prvenstveno žene smjelije i češće prijavljuju zlostavljanje, tvrdi Dragovina.
U dvije godine otkako je ravnatelj, uveo je, prenosi nam, 12 nadzora roditeljske skrbi u domaćinstvima, a učestalost pogrešaka u odgoju djece sugerira čak stotinjak godišnjih pisanih upozorenja. U godinu dana proveli su i 25 mirenja u postupku razvoda brakova, iako, priznaje, neuspješno. - Rezultati ne moraju doći odmah, možda se osjete kroz nekoliko godina jer je riječ o kompleksnim pričama. Važno je da pravodobno reagiramo, pogotovo zbog djece i obitelji. Jer, roditelji ne shvaćaju da, i ako više nisu partneri, ostaju - roditelji, zaključuje. Mada je, kako kaže, suradnja s lokalnom zajednicom (čiji socijalni programi pokrivaju stanovanje, prijevoz učenika, itd.) dobra, pogotovo s Gradom
Labinom, ističe potrebu jačanja komunikacije s policijom, sudom, ali i s udrugama, s konačnim ciljem da se "socijala ipak obraduje na jednom mjestu". I. RADIĆ
centar za socijalnu skrb klaudio dragovina nasilje obitelj skrb policija drušvo standard socijalna pomoć