LABINSKE ISKRICE: Kada podobnost caruje pamet strada

LABINSKE ISKRICE: Kada podobnost caruje pamet strada

23.1.2009. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Politika

Ovih dana i mjeseci pri spomenu politike puna nam je pipa financijske krize, manjka novca i proračunskih rupa, ali teško da se itko istodobno sjeti i manjka pameti ili rupa u glavi, koje su najčešće glavni uzrok naših glavobolja, koje izgleda tek sada započinju. Rijetko se koji naš političar ili stručnjak sjeti natuknuti da je naša zemlja najdeficitarnija pameću, da je naprosto nema dovoljno za rad ovoliko jedinica lokalne samouprave - kako nedavno na Hrvatskom radiju reče jedan sugovornik.

Potvrdu za takvu ocjenu na Labinšćini nije teško naći. Ne samo da većina vijećnika u pet vijeća bez ijednog javnog istupa odradi svoj mandat, pogotovo onih iz redova vladajućih stranaka, nego ni jedan od prvih ljudi općina Raša, Kršan, Sveta Nedelja, Pićan i Grada Labina nema fakultetsko obrazovanje, a tek jedan višu!

Gore od toga je što nitko od njih nema nikakve jasne razvojne vizije svojih sredina, ne uočava i iskorištava njihov gospodarski, kulturni ili povijesni potencijal, pa se godine najčešće uludo troše u rasipanje novca na manje važne stvari. U pravilu na one koje će im omogućiti održavanje na vlasti, zbog čega primjerice Općina Kršan nije ništa konkretno učinila za svekoliko vrednovanje povijesnih bisera kao što su kršanski Kaštel, stari Kožljak ili drevni Plomin, ali je mnogo novca utrošeno za javnu rasvjetu ili plaćanje odvoza smeća svim svojim građanima.

Manjak vizije ili jasne razvojne koncepcije, odnosno nesposobnost upravljanja svojim sredinama nadoknađuje se viškom samohvale kojom se pokušava stvoriti dojam uspješnosti njihova rada, odnosno impresionirati manje informirane ili one koji su im naklonjeni bez imalo kritičnog duha. S takvim se stranačkim ljudima i stvaraju najuži suradnički timovi, u kojima nema mjesta ljudima izvan njihovih (interesnih) krugova. Poticanjem podaničkog mentaliteta u kojem prednosti imaju podobni i odani, a ne stručni, dodatno se ''dijeli'' ionako skromna pamet, umjesto da se ona pokušava okupiti i mobilizirati za opće dobro.

Premda je Labin sredina u kojima živi više od polovice stanovništva Labinšćine, s najviše obrazovanog kadra, pogubni sustav podobnosti, klijentelizma i stranačke pripadnosti manifestira se radikalnije i dosljednije nego u zadnjih desetak godina socijalizma, što i nije neobično s obzirom da većina aktera ovdašnje politike dolazi iz dogmatskih ili karijerističkih redova odnašnjeg Saveza komunista.

Učinci ovakve isključivosti se najviše ogledavaju u lutanju prilikom traženja novog mjesta i identiteta Labinšćine nakon gubitka rudarstva, a uskoro i najvećeg dijela industrije, koji su gotovo dva stoljeća činili njenu okosnicu i osnovni pokretač gospodarskog i društvenog razvoja.

Labin i Labinšćina su prepoznatljivi tek po prometnoj izoliranosti, još uvijek velikoj nezaposlenosti, koja bi bila još izraženija da se u proteklih 15 godina nije među mladima dogodio snažan emigracijski val. I dimnjacima četiri velika zagađivača, od kojih lokalno stanovništvo, zahvaljujući svojim političarima, ima mnogo više štete nego koristi. (M. Milevoj)

labin politika političari mladi iseljavanje