LABIN: MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR ILI? Muzej, kazalište, gradski bazen, klizalište i zabavni sadržaji
25.9.2019. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
Što s prostorom bivše velike rudarske kupaonice? Odgovor na to pitanje pokušala je dati druga od četiri javne rasprave održane u dvorani gradske knjižnice na kojoj su građani raspravljali o budućoj namjeni tog neiskorištenog prostora i njegovim potencijalnim sadržajima. "Veliko kupatilo" popularan je naziv za trobrodnu građevinu na labinskom Pijacalu, površine 2.000 četvornih metara, smještenu između Gradske knjižnice i Lamparne. Izgrađena je 1940. godine u sklopu okna Podlabin, služila je rudarima kao garderoba (središnji prostor) i kupaonica (bočni prostori).
Rudarsko industrijski kompleks Pijacal
Nakon zatvaranja okna Podlabin 1988. godine, od 1993. je prostor u vlasništvu Hrvatskog fonda za razvoj, a na inicijativu udruge Labin Art Express XXI (L.A.E. XXI) proglašen je spomenikom kulture (sa šohtom, toplom vezom i Lamparnom), nakon čega je predan u vlasništvo tadašnjoj Općini Labin. Godine 2006. Veliko kupatilo, kao i čitav Rudarsko-industrijski kompleks Pijacal, upisani su u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kako zgrada nakon toga nije održavana, trenutno je zbog narušene statike u vrlo lošem stanju te se u njoj ne mogu provoditi nikakve aktivnosti, niti je preporučljivo ulaziti u nju zbog opasnosti od urušavanja krova. Najviše je oštećen njen centralni prostor, koji je 90-ih služio kao boćalište, dok su u nešto boljem stanju manji bočni prostori, od kojih se neki još uvijek povremeno koriste kao skladišta.
Irina Belušić Maggi, savjetnica za prostorno planiranje u gradskom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju Grada Labina istaknula je da sukladno važećem Prostornom planu uređenja (PPU) Grada Labina, Veliko kupatilo ima status građevine od važnosti za grad s namjenom za kulturne i ostale javne sadržaje, odnosno za multimedijalni kulturni centar te je podsjetila na dosadašnji put u izradi projekta i ishodovanju potrebne dokumentacije za što je i Ministarstvo turizma izdvojilo milijun kuna.
Industrijsko nasljeđe Labinštine
- Važnost projekta "Obnova rudarske baštine" prepoznata je od strane Istarske županije, a na državnoj razini od dvaju ministarstava, kulture i turizma i to zbog 400 godina duge tradicije rudarske industrije u Labinu i okolici. Projekt uključuje podzemne rudarske hodnike, urbano i arhitektonsko nasljeđe Podlabina, industrijsko nasljeđe Labinštine te materijalno i nematerijalno nasljeđe rudarske baštine, istaknula je Belušić Maggi.
Kako je od utvrđivanja ove namjene putem javnog natječaja prihvaćenog i nagrađenog, a kasnije i djelomično izvedenog idejnog arhitektonskog rješenja gradske knjižnice i multimedijalnog kulturnog centra prošlo više od deset godina. L.A.E. XXI je u suradnji s Gradom Labinom u sklopu projekta DKC Lamparna pokrenuo provedbu nekoliko javnih rasprava oko buduće namjene ovog velebnog prostora. Kako ono ima javnu funkciju, na građanima Labina je da ponovno razmotre te predlože njegovu buduću namjenu, sukladno njihovim potrebama. Do sada je putem facebooka, ankete i javne rasprave iznijeto više prijedloga poput onih da se ono pretvori u muzej, galeriju, koncertnu, kazališnu ili kino dvoranu, gradski bazen, klizalište, košarkašku odnosno odbojkašku dvoranu, tenisko igralište, koncertnu-plesnu dvoranu, zabavne sadržaje za djecu i mlade, multifunkcionalnu dvoranu itd.
Cjelovit projekt rješavati po fazama
- Nije problem novce utrošiti, ali treba znati stvoriti novu vrijednost, da od te investicije dugoročno i djeca njihove djece imaju koristi, rekao je Zahtila, a Iride Vidaković smatra da turisti u Labinu nemaju gdje potrošiti novac. Labinski akademski slikar Zdravko Milić predlaže multifunkcionalnu dvoranu.
- U jednom dijelu bila bi za najmlađe do najstarijih za koncerte, kazalište, kinodvoranu, izložbe, bijenale industrijske orijentacije, a drugi dio bio bi galerijski prostor, kao arhiva ili slikoteka, za sve donacije i kolekcije. I odličan izbor za tematsku ili samostalnu izložbu. Kad netko vidi da se u Labinu na takav način održavaju umjetnine, dobili bi sve moguće donacije, jer bi umjetnik znao da mu je likovno djelo na sigurnom i uvijek može biti vidljivo, i sve ovisi o njegovom interesu, ako želi nešto može biti i posuđeno, rekao je Zdravko Milić.
Da se na jednom mjestu objedini cijela priča o industriji Labinštine, predložio je Mladen Bajramović koji smatra da treba povezati Lamparnu i Veliko kupatilo te spustiti iz starog grada Gradsku galeriju i Narodni muzej. Patrik Šćira predlaže da u prostoru krenu umjetnici proizvoditi tj. stvarati i tada će to biti rudnici kulture, u suprotnom se govori samo o potrošnji. Siniša Verbanac, tajnik Zajednice sportova grada Labina, slaže se da projekt treba gledati cjelovito, a rješavati po fazama.
Kažu da ipak nije u šoldima sve
- Jednu dvoranu predlažem za koncerte, kongrese, sajmove i ujedno povezati događanja preko Pijacala sa sportskim centrom, a tada se dobiva značajno veći prostor i za turističku prodaju, smatra Verbanac. Borjan Batagelj, pročelnik gradskog odjela za društvene djelatnosti, svjestan je ograničenja koja nameću konzervatori, posebice za kazališta i dvorane za koncerte pa bi se nakon ulaganja moglo dogoditi da se koncerti ne mogu održati, a predstava odigrati. Za Ivu Griparića iz Rapca je temeljno pitanje želi li se urediti objekt koji će sam sebe financirati ili ne?
- Rudarstvo nije nastalo samo na Pijacalu, već na cijeloj Labinštini. Uz Pijacal imamo Stari grad, a naše bogatstvo su umjetnici u njemu, po kojima je Labin prepoznatljiv, a koji mogu napraviti čudo. Kulturu ne smijemo gledati samo kao potrošnju, kultura je bogatstvo koje vraća novac, ne mora ona vratiti novac samo u novcu, ona vraća nama naš duh, naš smisao življenja. I zato moramo priču spojiti u jednu, Stari grad, Kino, Umjetnička škola, Pijacal, Sportski centar, naše osnovne škole, srednje, MKS, grad skulptura. Tu priču treba spojiti. I kroz sve to sačuvati naše rudare i njihov način življenja i rada. Vrijednost investicije dobit ćete najbanalnijom procjenom ako pomnožite kvadraturu, puta 1.500 eura, rekla je Anamarija Lukšić, pročelnica upravnog odjela za prostorno planiranje Grada Labina, na završetku druge javne rasprave o "Velikom kupatilu".
Branko Biočić