Labin i Raša približili se zajedničkom rješenju oko izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
6.5.2018. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Vijećnici Labina i Raše, dosada razjedinjeni oko izgrazdnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda odlučili su zajedno uz nazočnost predstavnika Vodovoda, gradskog odbora za ekologiju i zaštitu okoliša te voditelja i izraživača studije budućeg labinskog pročistaća zajedno posjetiti moderan Centralni pročistač otpadnih voda u slovenskoj Novoj Gorici koji je izgrađen za potrebe općina Nova Gorica, Šempeter Vrtojba i Miren Kostanjevca. Uređaj je izgrađen s kapacitetom od 52.500 ekvivalent stanovnika (za liniju vode), dok je linija mulja projektirana s kapacitetom 80.000 ekvivalent stanovnika, a ova razlika pokriva prihvat mulja s nekoliko manjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u okolnim mjestima na kojima s obzirom na njihovu veličinu nema dijela za obradu mulja budući da se ona uobičajeno centraliziran na lokaciji najvećeg uređaja na gravitirajućem području.Uređaj Nova Gorica sufinanciran je sredstvima iz kohezijskog fonda Europske Unije pri čemu je udio sufinanciranja u ukupnoj investiciji od oko 50 milijuna eura (nadogradnja i rekonstrukcija kanalizacijske mreže i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) iznosi oko 70%. Usporedbe radi predviđeni uređaj Labin-Raša trebao bi biti kapaciteta oko 20.000 ekvivalent stanovnika (linija vode), dok bi linija mulja trebala biti kapaciteta oko 30.000 ekvivalent stanovnika. Josip Jozić iz zagrebačke tvrtke WG, voditelj studije izvedivosti labinskog pročistača kaže:
- Time bi uređaj Labin-Raša trebao biti za oko dva i pol puta manji od postrojenja u Novoj Gorici. Uređaj ovakvog tipa sastoji se od mehaničkog predtretmana gdje se uklanjaju prvo krupne, a potom i sitnije krute čestice, pijesak te ulja i masti. Potom se otpadna voda pročišćava biološkim postupcima koji se baziraju na uklanjanju organske tvari (ugljika) te hranjivih soli (dušika i fosfora) u bioaeracijskim spremnicima. U daljnjim postupcima obrade otpadna voda ulazi u gotove membranske module koji se sastoji od desetaka tisuća kilometara tankih cjevčica (promjera od svega 0,04 mikrometra) te se dobiva pročišćena voda u potpunosti oslobođena od bakterija, virusa te krutih čestica. Najbolji dokaz ovomu je i umjetno jezerce s vodoskokom izgrađeno u sklopu posjećenog uređaja u kojem se sakuplja pročišćena otpadna voda prije konačnog ispusta u obližnji potok. Naime, ovo jezerce predstavlja oku iznimno ugodan krajolik te prekrasno arhitektonsko rješenje nastanjeno močvarnim biljem, lopočima i brojnim žabama, koje su se i tokom današnjeg posjeta itekako dobro čule, a što sve zajedno svjedoči o kvaliteti i stupnju pročišćene otpadne vode koja se nakon pročišćavanja MBR (membranskom) tehnologijom može i ponovno koristiti za brojne namjene (primjerice zalijevanje parkova i nasada). Mulj koji se izdvaja u opisanim postupcima pročišćavanja otpadne vode dalje se obrađuje na lokaciji samog uređaja u sklopu zasebne zatvorene jedinice sa sustavom za pročišćavanje zraka čime se eliminiraju svi potencijalni problemi vezani uz eventualno širenje neugodnih mirisa. Mulj se obrađuje u dva stupnja, prvo se centrifugama dehidrira do razine od oko 20 % udjela suhe tvari, a potom se termičkim sušenjem mulj dovodi do razine od preko 90% suhe tvari čime se dobiva sterilizirani mulj u obliku peleta koji predstavlja apsolutno bezopasan otpadni materijal koji se potom, zahvaljujući svojoj izuzetno visokoj energetskoj vrijednosti, može koristiti i kao gorivo. Time ovakav tip postrojenja, koje se predviđa i za uređaj Labin-Raša, predstavlja održivo rješenje kojim se minimiziraju štetni utjecaji na okoliš i stoga se ono s pravom može smatrati posljednjim krikom tehnologije koje bi trebalo pridonijeti očuvanju prirode cijele Labinštine te pridonijeti održivom razvoju kraja, kaže Jozić. Labinski uređaj bi trebao biti održiv u idućih 30 godina a cijeli projekt iznosi 350 milijuna kuna s PDV-om od čega 70 posto financiraju EU fondovi a ostalih 30 posto lokalna samouprave, Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša.
Mladen Bastijanić, predsjednik odbora za ekologiju i zaštitu okoliša grada Labina smatra da je Labinštini hitno poteban pročistač trećeg stupnja pročišćavanja te da je ovakva tehnologija prihvatljiva za Labinštinu uz uvjet da se briketi mulja iskoriste kao gorivo tj. za reaktivaciju.
- Voda iz Uređaja za pročišžavanje se mora iskoristiti maksimalno na način da se naprave projekti i programi za njezinu iskoristivost, primjerice za navodnjavanje, polijevanje šljake na deponiju Plomina ili laguna jezero za ribogojilište. Moraju se stvoriti uvjeti za izgradnju odvodnje za kritična područja Labina a to su Streljana, Vinež, Presika, Kapelica i Gornji Labin. Labin ima i neke prednosti nad Novom Goricom a to su reljef terena pogodan za gravitacionu kanalizaciju dok N. Gorica mora prepumpavati fekalije pa ima trošak energije. Nova Gorica plaća cementarama 90 eura po toni za brikete od mulja a mi to možemo iskoristiti kao gorivo ili možemo mulj drugačije iskoristiti. Oni čistu vodu bacaju u kanal te u more a mi je moramo pametnije iskoristiti. Dobra stvar je da je sve to moguće napraviti u relativno kratko vrijeme što je dobro za Labin koji debelo kasni, kaže Bastijanić.
Ovaj je izlet u Sloveniju naznaka približavanja Labina i Raše oko potrebe zajedničke izgradnje Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda što potvrđuje da su njihovi čelnici sjeli za zajednički stol prilikom davanja izjava nakon povratka u Istru. Valter Glavičić, labinski gradonačelnik
-Naša je ideja bila da upravo oni koji odlučuju a to su vijećnici općine Raša i grada Labina vide u živo kako izgleda jedan pročiščivač koji ima tu membransku tehnologiju i koji je otprilike potreban za naše šire područje. Vidjeli smo sva postojenja i tehniku, način financiranja pa možemo reći da je to stvarno jedna vrlo moderna tehnologija primjenjiva i za nas. Takav sustav dugoročno bi rješio problem otpadnih voda i zaštitu pitkih voda labinštine. Moramo biti složni i racionalni ali ja vjerujem da je ovo zajednički put svih nas ako stavimo glave skupa. U vrlo kratko vrijeme dat ćemo našim konsultantima i projektantima zajednički zadatak pa očekujem da ćemo do kraja svibnja na našim vijećima raspravljati o tom materijalu, rekao je Glavičić. Raška načelnica Gloria Paliska na pitanje hoće li se sada graditi jedan zajednički pročistač za Labin i Rašu odgovara- Ovaj je sustav vrlo primnjenjiv za područje labinštine, pogotovo za Dolinu rijeke Raše. Na tragu toga ćemo pronaći rješenje koje bi riješilo pitanje odvodnje za cijelu Labinštinu. Sve će se lokacije razmatrati. Naš samostalni projekat započet je 2011., daleko prije nego što je 2015. započela priča o aglomeraciji i taj projekat želimo dovesti do kraja a rješenje cijelo vrijeme tražimo zajedno. Danas smo dobili odgovore na mnoga pitanja kako to izgleda u praksi. Naravno da je za nas primjenjivo zajedničko rješenje a hoće i biti jedan, dva, tri ili četiri uređaja odredit će struka ali to mora biti zajedničko rješenja na dobrobit svih općina labinštine.Samostalni projekat našu općinu najviše bi koštao a jedan pročistač zajednički bi sufinancirali, sedam posto od vrijednosti projekta pada na teret lokalne samouprave, pomalo se ogradila Paliska. Očekuje se da će se ova tema naći na vijećnićkim klupama Raše i Labina 22. svibnja. Do tada će projektanti užurbano raditi na pripremi materijala kako bi se konačno našlo zajedničko i odgovarajuće rješenje za svih . U svakom slučaju izlet u Sloveniju nije bio uzaludan. (Branko BIOČIĆ)
otpadne vode vodovod labin općina raša grad labin labin prošistać eu fondovi kohezijski fond mladen bastijanić valter glavičić josip jozić