Kršan: I bi svjetlo… i veliki račun
14.1.2011. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Društvo
Prema podacima iz proračuna, Općina Kršan je lani potrošila 540 tisuća kuna za struju za javnu rasvjetu, što je svrstava među lokalne zajednice koje za ovu namjenu izdvajaju najviše po glavi stanovnika.
Probijena je prvotno planirana granica od 400 tisuća kuna, a to je načelnik Valdi Runko, prilikom nedavnog rebalansa budžeta, rezignirano popratio opaskom: «A, što ćemo - duže su noći, loše je vrijeme.» No, veliki računi još više golicaju u krizno vrijeme.
Općinsko središte, gledano iz pravca Čepića, izgleda poput avionske piste, svijetli kao Betlehem – valjda za jasan znak da su blizu plominske termoelektrane. Ionako vrtoglavi račun podebljavaju i troškovi održavanja javne rasvjete (u prošloj godini 220 tisuća kuna).
Za usporedbu, Grad Labin je u 2010. platio 1,1 milijun kuna struje za javnu rasvjetu, uz 600 tisuća za održavanje. Općina Kršan prostire se na 124 četvorna kilometra s oko 3,2 tisuće stanovnika, dok grad Labin zauzima 72 četvorna kilometra i broji 12,4 tisuće mještana, prema posljednjem popisu.
- Površinski smo veći i upravo je u toj razvedenosti sela kvaka (općina Kršan ima 23 naselja, op. a.). Posljednjih 15-ak godina zaista se mnogo uložilo u rasvjetu, građane je svrbjelo samo to da, uz asfaltiran put, imaju luče, pa sada puno plaćamo za održavanje takvog luksuza, kaže načelnik Runko.
Njegov zamjenik Vlado Peršić, između ostalog zadužen i za racionalizaciju javne rasvjete, objašnjava da ukupni troškovi struje obuhvaćaju i izdatke za reflektore na sportskim terenima i kulturnim znamenitostima, te električnu energiju u prostorijama udruga. Sve to, veli, mjesečno prosječno košta 17,5 tisuća kuna, od čega polovicu jedu reflektori na nogometnim igralištima u Potpićnu i Čepiću.
- Projekt energetske učinkovitosti realizirat ćemo vlastitim novcem, bez podizanja kredita, i to s labinskom tvrtkom Novatec. Prijavit ćemo ga Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji takve poslove u pravilu sufinancira do 40-postotnog iznosa, ističe Peršić.
Zamijenit će se, veli, sve živine žarulje (koje troše previše) sa slabijim natrijevim. Dodatnu uštedu donijet će i smanjenje jačine svjetlosti u vrijeme slabijeg prometa. - Tražit ćemo da nova rasvjetna tijela budu tzv. full cut off, odnosno da noću sačuvaju nebo, kao što je to praksa u razvijenim zemljama, dodaje Peršić.
Studiju racionalizacije javne rasvjete Labin je već izradio. Na području grada tri četvrtine rasvjetnih tijela čine natrijeve žarulje. Ostatak onih živinih koje pojedu čak 41,5 posto ukupne struje za javnu rasvjetu namjerava se zamijeniti ove godine. U Gradu planiraju i postavljanje regulacije jačine rasvjete. (Igor RADIĆ)
kršan računi valdi runko štednja kriza