Iz tiska izašao Zbornik radova sa 3. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Labinski kulturno-povijesni susreti“
27.11.2023. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo
Tiskan je Zbornik radova sa 3. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa
„Labinski kulturno-povijesni susreti“ koji je u organizaciji Grada
Labina održan 7. svibnja 2021.. Skup se održavao jubilarnoj 100-toj
obljetnici Labinske republike kojoj je većim dijelom bio posvećen.
Na
527 numeriranih stranica zastupljena je 21 tema, trinaest o Labinskoj
republici u prvome te osam ostalih u drugome dijelu zbornika. Radovi u
zborniku slijede isti redoslijed koji su imali i na znanstveno-stručnome
skupu. Olja Višković obradila je nekoć prikupljene iskaze sudionika
Labinske republike, a Deni Vlačić odjeke Labinske republike u dnevnome
tisku. Andrea Matošević piše o njezinim antropološkim i historiografskim
aspektima, a Lara Dobrić o svakodnevnome životu u doba fašizma. Tullio
Vorano pripremio je detaljni popis poginulih rudara od 1785. do 1999. u
Istarskim ugljenokopima, a Slavica Isovska prikazala je labinsko
industrijsko nasljeđe na temelju vlastitih fotografija. S ulogom
rudarskog nasljeđa u izgradnji zavičajne pismenosti opisom europske
kulturne rute ATRIUM čitatelje je upoznala Dijana Muškardin, a
kulminaciju fiktivne reprezentacije Labinske republike u filmskom tekstu
„Crveni i crni“ iz 1985. objasnio je Toni Juričić. Silva Bon osvrće se
na tzv. crveno dvogodište u Austrijskom primorju, s posebnim naglaskom
na mikrokozmos grada Kopra, a Miloš Ivančič piše o prvim antifašističkim
pobunama u slovenskoj Istri 1921.. Ferdinando Offelli donosi prikaz
životnog puta poznatog sudionika labinskih događaja Giovannija Pippana
od Labina do Chicaga, a Mladen Bastijanić opisuje život Antona-Tonija
Miletića te njegovu ulogu u štrajku labinskih rudara 1921.
Drugi
dio zbornika započinje radom Josipa Šiklića o stanovništvu grada Labina
od XVI. stoljeća do popisa žitelja 2011. Slijedi prilog Samante Paronić o
sklapanju brakova u Labinu sredinom XIX. stoljeća te članak Silvana
Jelenića o Raši u doba talijanske uprave.
Alan Žic-Teklin
raspravlja o tome jesu li istrorumunjski i krčkorumunjski isti jezik, a
Daniel Mohorović istražuje Labin i Labinštinu u književnom djelu Mije
Mirkovića. O potonulim brodovima na labinskom području piše Anja
Šumberac, nazivajući ih glasnicima povijesti s morskog dna. Vanesa Begić
čitatelje upoznaje s pjesničkim stvaralaštvom Suzane Mušković, a
Kristijan Žgaljardić s freskama u crkvama nekadašnje Pićanske biskupije.
Poput
prvih dvaju svezaka, i ovaj treći naglašeno je interdisciplinaran jer
su u njemu zastupljeni radovi stručnjaka raznih profesionalnih i
istraživačkih profila, što je svakako i cilj ovakvih izdanja.
Recenzenti
izdanja, dr. sc. Elvis Orbanić i dr. sc. Marko Jelenić, svojim su
konstruktivnim napomenama značajno pridonijeli kvaliteti tekstova u
zborniku. Lekturu potpisuje dr. sc. Samanta Paronić. Urednik izdanja i
autor predgovora je dr. sc. Slaven Bertoša, a gradonačelnik Grada Labina
Valter Glavičić u ime izdavača, Grada Labina, potpisuje uvodnu riječ.
Zbornik je u nakladi Grada Labina tiskan u 200 primjeraka uz potporu Općine Kršan, Općine Pićan i Općine Sveta Nedelja.
Svim zainteresiranim dostupan je u integralnom obliku OVDJE.