Iz programa Vlade: Brijuni rivijera, Plomin 3, uklanjanje barijera investitorima...

Iz programa Vlade: Brijuni rivijera, Plomin 3, uklanjanje barijera investitorima...

24.12.2011. // iPress // Objavljeno u kategoriji Politika

Vlada premijera Zorana Milanovića do kraja svog mandata ima za cilj postupno povećavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. ona kretala na razini od oko 5 posto, u tom razdoblju znatno smanjiti stopu nezaposlenosti, a do kraja mandata cilj je i smanjenje udjel proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih bodova.

To su neki od ciljeva iz gospodarskog dijela Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.-2015.

»Sigurnost, solidarnost, ravnopravnost, pravednost i napredak svih hrvatskih građana temeljni su ciljevi i načela na kojima će Vlada graditi svoju politiku i rješenja za novu zaposlenost i gospodarski rast u pravednijem društvu«, navodi se u programu i dodaje da će rješenja Vlada temeljiti na tri osnovna stupa – snažnom gospodarskom rastu temeljenom na stvaranju novih vrijednosti, manjoj i učinkovitijoj državnoj potrošnji, mijenjanju sustava društvenih vrijednosti.

U dijelu posvećenom gospodarskoj politici Vlada kao ciljeve navodi postupno povećanje rasta gospodarstva kako bi se do 2015. stopa rasta kretala na razini od oko 5 posto, a u istom razdoblju znatno smanjenje stope nezaposlenosti, odnosno povećanje stope zaposlenosti.

Vlada će svim raspoloživim mjerama potaknuti obnovu hrvatske industrije s ciljem povećanja udjela industrijske proizvodnje u BDP-u te usmjeravanjem barem 50 posto industrijske proizvodnje prema izvozu.

Također najavljuje se smanjenje nelikvidnosti, zakonsko usklađivanje rokova plaćanja s regulativom EU, jačanje mjere financijske politike kako bi se smanjile kamate na kredite poduzetničkom sektoru, inzistiranje na snažnijoj koordinaciji fiskalne i monetarne politike, itd.

Hrvatska treba novu industrijsku politiku, ističe se i najavljuje da će se potaknuti izradu sektorskih strategija, kao i oblikovanja snažnijeg sustava horizontalnih mjera industrijske politike.

Osim sređivanja stanja u brodogradnji i željeznicama te rasterećenja državnog proračuna, Vlada će u što kraćem roku razraditi jasnu politiku razvoja suvremenih industrijskih sektora (poput biotehnologije, posebno farmaceutike i nanotehnologije), te odrediti pravce daljnjeg razvoja tradicionalnih industrija poput prehrambene, drvne, tekstilne, kemijske, petrokemije i prerade nafte, itd.

Vlada najavljuje i da će prioritet biti radikalno uklanjanje barijera za nova ulaganja, a posebno će potaknuti nova ulaganja u četiri područja – turizam, energetiku, infrastrukturu i navodnjavanje i okoliš.

Pritom se uz ostalo u turizmu izrijekom spominju gradnja hotelskih kapaciteta na lokacijama Brijuni Rivijera, Duilovo, Kupari, Pelješac, Sveti Juraj na Lastovu ili Prevlaka, u energetici gradnja četiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji, osuvremenjivanje rafinerija u Rijeci i Sisku, LNG terminal Omišalj i naftovodi Družba Adria i dio Južnog toka, u infrastrukturi rekonstrukcija i gradnja ravničarske željezničke pruge (Krk)-Rijeka-Zagreb, itd.

»Samo ta četiri razvojna investicijska stupa u prosjeku podižu BDP od 2 do 4 posto na godišnjoj razini, uz odgovarajuće zapošljavanje«, navodi Vlada koja financiranje predviđa iz više izvora, uz ostalo i javnoprivatno partnerstvo, kapital investicijskih fondova, regulirano ulaganja mirovinskih fondova, ulaganja građana u vrijednosne papire i drugo.

Najavljuje se i uspostava vertikale odlučivanja s državne razine za projekte vrijednosti više od 20 milijuna eura, te uspostava tržišta stanova za najam na razini od 7000 do 10.000 stanova.

Vlada će pripremiti i plan cjelovite fiskalne konsolidacije u kratkom i srednjem roku, a ciljevi su smanjenje deficita konsolidirane države na manje od 3 posto BDP-a i primarnog deficita na nulu, smanjenje udjela proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih poena do kraja mandata, zaustavljanje rasta i preokretanje trenda udjela javnog duga, uvećanog za državna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60 posto.

»Konsolidacija će se u kratkom roku temeljiti na realnom smanjenju javne potrošnje, odnosno rashodne strane proračuna. Pri tome, ''zadnja linija obrane'' bit će mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije skupine stanovništva«.

Najavljuju se i korekcije poreznog sustava, primjerice stimulativniji porezni sustav za poduzetništvo, uspostava sustava koji u obzir uzima stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika, a sve to uz visok stupanj fiskalne neutralnosti planiranih korekcija kako se ne bi povećalo ukupno porezno opterećenje.

U regionalnoj politici Vlada ističe da kombinacijom mjera gospodarske politike namjerava provesti tri posebna projekta regionalnog razvoja – restrukturiranje i veću profitabilnost poljoprivredne i prehrambene industrije, tržišno i proizvodno povezivanje turizma i poljoprivrede te jačanje pomorske orijentacije.

U poglavlju posvećenom poljoprivredi uz ostalo se ističe kako se državno poljoprivredno zemljište neće privatizirati nego davati u dugogodišnje koncesije pod povoljnim financijskim uvjetima, kako će se u državnom vlasništvu zadržati i sve funkcije gospodarenja vodama i šumama.

Vlada najavljuje i da će poticati interesno povezivanje i udruživanje malih obiteljskih poljoprivrednih proizvođača, podupirati preustroj u zadružni oblik povezivanja.

Jadranske morske resurse zaštitit ćemo od izlovljavanja, zapisala je Vlada koja »radi zaštite područja mrestilišta u Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu odmah planirati i provoditi mjere zaštite, samostalno i u dogovoru s Italijom«.

U turizmu Vlada najavljuje stavljanje u funkciju do sada neaktivirane imovine u turizmu te poticanje investicija u četiri osnovna područja – modernizaciju postojećih kapaciteta, hotela koji su u vlasništvu države, aktiviranje neiskorištene državne imovine i novi privatni hotelski kapaciteti.

U području zaštite okoliša, prirode i prostora uz ostalo se ističe kako će se poticati razvoj obnovljivih izvora energije, čiji bi udio bio i veći od 20 posto ukupne potrošnje energije.

Vlada u dijelu programa posvećenom radu i radništvu naglašava da je najveća povreda prava radnika nezaposlenost te da država radniku mora osigurati sigurnost rada. Pritom navodi kako će sigurnost radnika i radničkih prava jamčiti pravednim zakonima, brzim pravosuđem, specijaliziranim radnim sudovima, itd., te ističe kako će podupirati nove forme radničke participacije i njihovo ozakonjenje.

Vlada u prvoj godini mandata namjerava provesti javnu raspravu na temelju koje će utvrditi smjernice za nastavak mirovinske reforme radi unapređenja mirovinskog sustava u potpunosti i uklanjanja nedostataka i nepravdi.

»Postojeća razina mirovina neće se smanjivati, a provodit će se odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života«, ističe Vlada koja uz ostalo najavljuje i uspostavu »tzv. nultog potpornog stupa iz kojega bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na načelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima«.

Reforma sustava socijalne pomoći i naknada provodit će se uz zadržavanje socijalnih prava najugroženijih skupina uz eliminaciju mogućih preklapanja i multipliciranja socijalnih program i transfera na lokalnoj i državnoj razini, a u programu se kao cilj postavlja do kraja 2012. srediti stanje nakon čega bi bila moguća funkcionalna i financijska decentralizacija sustava. (H)

 

vlada politika izbori izbori2011 politika