Hrvatska ima novi Zakon o radu i Zakon o životnom partnerstvu
15.7.2014. // T - portal // Objavljeno u kategoriji Društvo
Hrvatski sabor donio je danas novi Zakon o radu (ZOR), za koji su glasovali zastupnici vladajuće koalicije, a protiv je bila oporba i SDSS.
Novi ZOR omogućio je da se radni tjedan uz preraspodjelu radnog vremena produlji na 50, odnosno 60 sati, ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom. Vlada je svojim amandmanom naknadno predložila da se ta ograničenja ne primjenjuju u slučajevima kada se nejednaki raspored radnog vremena kolektivnim ugovorom ugovara kao ukupan fond sati, odnosno "banka sati".
Protiv takvog rješenja prosvjedovao je laburist Dragutin Lesar, koji tumači kako će se na taj način omogućiti da se radni tjedan produlji i na više od 60 sati. Saborska je većina, međutim, podržala Vladin amandman, čime je on postao sastavni dio zakona. Vlada i parlamentarna većina odbacili su glavninu od 79 amandmana kojima su zastupnici tražili kraći radni tjedan, onemogućavanje ustupanja radnika povezanom društvu te povoljnije uvjete za agencijske radnike i za žene u svijetu rada.
Odbačen je, među ostalima, amandman kojim su laburisti, SDSS, HSU i HDZ-ov Goran Marić tražili da se izbriše mogućnost ustupanja radnika povezanim društvima u zemlji i inozemstvu. To je posebno razljutilo Lesara, koji je uvjeren da je riječ o ozakonjenju prakse da se radnici prebace u jedno, a imovina u drugo povezano društvo, čime je radnicima onemogućeno da naplate svoja potraživanja.
"Vi ozakonjujete tu praksu, zloupotrebu, manipulaciju tih hijena na tržištu rada koje vi zovete poslodavci, a zapravo su pljačkaši", ustvrdio je Lesar i zatražio da se o amandmanu glasuje, no većina nije prihvatila njegove argumente. Većina je odbila i amandman kojim je nezavisna Jadranka Kosor tražila da se zabrani noćni rad trudnica, dojilja i žena koje su nedavno rodile, osim ako same žele raditi noću, uz odobrenje liječnika. Kosor je posebno zastupnice pozvala da prihvate njezin amandman, podsjetivši da Ustav štiti majčinstvo, no njezin apel nije naišao na razumijevanje.
Vlada i parlamentarna većina redom su odbile i amandmane kojima su zastupnici tražili da se prekovremeni rad ograniči na najviše osam sati tjedno pa će zaposlenici moći raditi do 180 prekovremenih sati godišnje, no kolektivnim ugovorom taj se rad može produljiti i do 250 sati. Odbačeni su i amandmani kojima se tražilo da se vrijeme u kojem agencijski radnik može biti ustupljen istom korisniku ograniči na godinu dana.
U ZOR-u je tako ostalo da agencijski radnik može biti ustupljen do tri godine, a u tvrtci u kojoj radi imat će jednaka prava kao i drugi zaposlenici, osim prava na božićnicu i regres. Vlada i većina nisu prihvatile ni amandmane kojima se za agencijske radnike zaposlene na određeno vrijeme tražilo pravo na naknadu plaće za vrijeme kada nisu ustupljeni korisniku.
Agencije će tako svojim radnicima zaposlenima na određeno za vrijeme u kojem nisu iznajmljeni morati plaćati doprinose na minimalnu plaću, ali ne i isplaćivati plaću. Prosječnu tromjesečnu plaću neangažiranom radniku agencija će morati isplaćivati samo ako je zaposlen na neodređeno vrijeme.
Odbačeni su i amandmani kojima su zastupnici tražili da se ograniči sklapanje uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme pa će se tako prvi sklopljeni na određeno vrijeme istekom tri godine moći ponovo sklopiti kao ugovor na određeno. Zbog odbijanja zastupničkih amandmana, Lesar je ministru rada Mirandu Mrsiću poručio da će se u Hrvatskoj udruzi poslodavaca danas "otvoriti šampanj, a ministra proglasiti počasnim predsjednikom HUP-a". Donošenje ZOR-a aktivistice Ženske fronte za radna i socijalna prava popratile su pjevanjem "Internacionale", na što su udaljene iz sabornice. (Hina)
Zakon o životnom partnerstvu usvojen je danas u Hrvatskom saboru uz većinu glasova. Za zakon je glasalo 89 zastupnika, a protiv je bilo 16 zastupnika, javlja crol.hr. U Hrvatskoj su time brak, izvanbračna zajednica, životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo zakonski priznati kao zajednice koje predstavljaju obiteljski život. Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola, istospolni parovi će uživati ista prava kao i bračni partneri, osim prava na posvajanje djece.
U ime predlagatelja Zakona govorio je ministar uprave Arsen Bauk, a u raspravi oko brojnih amandmana HDZ-ove snage predvodio je Željko Reiner (zanimljivo, većina njegovih stranačkih kolega bila je za to vrijeme odsutna iz sabornice). Nanovo je istaknuo probleme oko korištenja naziva obiteljskog života (obitelj znači ''''obitavati zajedno'''', a to se ne propisuje novim Zakonom o životnom partnerstvu, drži Reiner), oko neformalnog životnog partnerstva te oko skrbništva nad djecom. Prema Željku Reineru, svi stavci oko djece trebali bi biti regulirani Obiteljskim zakonom.
Crol.hr izvještava kako je jedno od spornih pitanja bilo i pitanje priziva savjesti matičara, prava za koje se zalaže HDZ. Nadalje, HDZ je istaknuo svoje bojazni oko mogućeg posvajanja djece koje se, navodno, dopušta Zakonom. Kako je odmicala rasprava, objašnjenja HDZ-a bila su sve sličnija. Točnije, njihove zamjerke bile su uglavnom tehničke prirode te su tvrdili da se novim Zakonom zadire u materiju već postojećih zakona koji to ne dopuštaju (primjerice, sloboda kretanja građana u Uniji, dobivanje državljanstva, pravo posjeta u zatvoru...).
U raspravi oko većine amandmana upozoravalo se na pravne nejasnoće i na teškoću provedbe Zakona o životnom partnerstvu. Među ostalim, HDZ je tražio da Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2016. jer će ga biti ''''teško provoditi''''. Vlada, a potom i Sabor, amandmane HDZ-a su mahom odbijali.
Amandmani koje su predložili Gordana Sobol, Šime Lučin i Igor Kolman nisu prihvaćeni i potom su povučeni.
Amandman o uvođenju prava na posvajanje djece Igora Kolmana, Šime Lučina i Branka Vukšića nije prihvaćen jer je Zakon, ponovio je ministar, ''''demokratski kompromis''''.
Iz Inicijative za životno partnerstvo ističu kako se ovim Zakonom gotovo u potpunosti izjednačavaju prava LGBT osoba i njihovih obitelji te se ostvaruju preduvjeti za socijalnu stabilnost istospolnih parova. Naime najveći dio prava i obveza koje regulira Zakon o životnom partnerstvu tiče se upravo socijalnih prava: pravo na obiteljsku mirovinu, zdravstvo osiguranje preko životnog partnera/ice, pravo i obveza uzdržavanja partnera/ice, jamči slobodu kretanja i pripadajućih prava na čitavom području Europske unije, nediskriminaciju i jednakost na tržištu javnih i privatnih usluga, osigurava ravnopravnost u području stanovanja i poreznih olakšica, daje zaposlenim životnim partnerima ili partnericama pravo na plaćeni dopust i njegu drugog partnera/ice, regulira nasljeđivanje, kao i područje obiteljskog života istospolnih parova s djecom kojih u Hrvatskoj ima sve više i više.
Zakon o životnom partnerstvu stupit će na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, a prva istospolna vjenčanja tako će se moći održati sredinom kolovoza.
Inicijativa za životno partnerstvo i ZG Pride pozivaju sve LGBT osobe i istospolne parove da koriste prava iz Zakona o životnom partnerstvu. To su prava koja nam kao građanima i građankama RH pripadaju, ističu.
''''Zakon o životnom partnerstvu velik je korak naprijed za ljudska prava u Republici Hrvatskoj i još veći za jednakost, dostojanstvo i prava LGBT osoba u našoj zemlji'''', zaključuje Zagreb Pride.
Foto: ilustracija
zakon o radu zakon o životnom partnerstvu društvo standard plaća poslodavci nezaposlenost radnik