LC Live

HEP Reagiranje: Grupa nevladinih udruga opetovano iznosi neutemeljene i neistinite tvrdnje o projektu TE Plomin C, s ciljem zastrašivanja lokalne i hrvatske javnosti

HEP Reagiranje: Grupa nevladinih udruga opetovano iznosi neutemeljene i neistinite tvrdnje o projektu TE Plomin C, s ciljem zastrašivanja lokalne i hrvatske javnosti

19.6.2013. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Grupa nevladinih udruga (Greenpeace, Zelena akcija, Zelena Istra) opetovano iznosi neutemeljene i neistinite tvrdnje o projektu TE Plomin C, s ciljem zastrašivanja lokalne i hrvatske javnosti i stvaranja pritiska na pravosuđe u predmetu u vezi s projektom TE Plomin C. Između ostalog, uputila je poziv Vladi da iz više razloga, kako navode u svojim priopćenjima, zaustavi projekt. Donosimo odgovor HEP-a na svaki pojedini navodni razlog:

1.       „TE Plomin C je štetan za zdravlje ljudi"

Cijenimo ulogu i aktivnosti nevladinih udruga u nastojanjima da osiguraju zdrav okoliš i upozore na stvarne i potencijalne rizike za ljudsko zdravlje. Ne možemo, međutim, odluke o prihvatljivosti bilo kojeg zahvata donositi na temelju njihovih stavova, uvjerenja i tvrdnji. Primjedbe udruga i ostale zainteresirane javnosti dobrodošle su i dragocjene tijekom javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš. U postupku provedenom za TE Plomin C na njih je primjereno odgovoreno, a neke su bile i poticajem Povjerenstvu Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode da propiše dodatne mjere zaštite okoliša. Povjerenstvo MZOIP-a (kao i nadležno tijelo u susjednoj Republici Sloveniji) zahvat je ocijenilo prihvatljivim za okoliš. Pozitivna ocjena temelji se na činjenicama kao što su(navodimo iz Rješenja MZOIP-a):

-          Emisija onečišćujućih tvari u zrak iz Bloka C-500 bit ce znatno manja od graničnih vrijednosti utvrđenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08. 05109 ispr.) i graničnih vrijednosti iz propisa EU koji ce vrijediti za nove termoelektrane (Direktiva o industrijskim emisijama 201 OI7S/EZ).

-          Utjecaj na zdravlje ljudi je prihvatljiv jer neće doći do prekoračenja graničnih vrijednostikoncentracija S02, NOx i čestica

-          utjecaj na ekosustav i vegetaciju je prihvatljiv jer su prosječne godišnje koncentracije barem jedan red veličine manje od graničnih vrijednosti.

Regulativa Europske unije koja se odnosi na kvalitetu zraka može se provjeriti na stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/environment/air/quality/legislation/existing_leg.html.

Pozivamo udruge da nakon što prouče propise i postavljene granične vrijednosti emisija, upoznaju javnost uklapa li se ili ne TE Plomin C u te najstrože svjetske propise.Mi odgovor znamo, a za dodatnu ilustraciju okolišne prihvatljivosti projekta dajemo sljedeći podatak - kad bi sve europske elektrane koje su danas u pogonu radile s razinom tehnologije i mjerama zaštite okoliša kakve će biti u TE Plominu C, emisije bi se na razini Europe smanjile deset puta. I još nešto, zbog prekograničnog karaktera industrijskog onečišćenja, znatno više onečišćenja dolazi nego što izlazi iz Hrvatske.

2.       „TE Plomin  C je ekonomski neisplativ"

Za potrebe Studije utjecaja na okoliš rađena je analizau usporedbi s najboljom termoelektranom na prirodni plin, koja je pokazala da će TE Plomin C uz cijene emisijskih prava od 20 eura po toni CO2, proizvoditi 25 posto jeftiniju električnu energiju. Trenutna je cijena emisija CO2 deset puta manja - oko 2 eura, tako da je računica još povoljnija za TE Plomin C. Enco Tireli, na čiju se analizu pozivaju udruge, koristio je potpuno krive ulazne podatke: cijenu CO2 od 30 eura i gotovo trostruko nižu cijenu plina, cijenu na američkom tržištu (a nama taj plin ipak fizički nije dostupan).

S Tirelijevom analizom očito nisu upoznati najveći europski proizvođači električne energije. Naime, zbog visoke cijene plina njemačke su elektrane još u studenome 2012., prema analizi Bloomberg New Energy Financea, u prosjeku gubile 11,70 eura u proizvodnji megavatsata električne energije iz plina, a zarađivale 14,22 eura pri korištenju ugljena kao goriva. Takav se trend, još izraženije nastavio i u 2013.godini. Njemačke tvrtke E-on i RWE, francuski GdF, španjolska Centrica i drugi proizvođači redom zatvaraju plinske elektrane ili ih koriste sa znatno smanjenim kapacitetima, odnosno drže ih u pričuvi samo za razdoblja najveće potražnje za električnom energijom.

Svima je jasno da to nije samo kratkotrajno stanje, pa tako, prema podacima VBG PowerTecha (Europske udruge proizvođača električne energije i topline) u Europskoj se uniji u razdoblju do 2020. godine planira izgradnja termoelektranana ugljen ukupne snage 49 GW (snaga sto Plomina C!), što čini 17,5 posto ukupne planirane nove izgradnje. U Njemačkoj, predvodnici primjene obnovljivih izvora energije u Europi, do 2020. godine predviđa se izgradnja 15 termoelektrana na ugljen, od ukupno 69 novih elektrana snage veće od 20 MW. Od toga, izgradnja deset termoelektrana na ugljen je u tijeku, a za pet termoelektrana na ugljen provodi se proces ishođenja suglasnosti (Podaci BDEW-a, Njemačke savezne udruge energetike i vodoprivrede). Kako izgleda jedan od aktualnih projekata TE na ugljen njemačkog RWE-a (za kojeg udruge tvrde da se uvjerio u neisplativost ugljena), može se pogledati na linku: http://www.rwe.com/web/cms/en/348148/rwe-technology-the-power-plant-specialist-in-the-rwe-group/construction-projects/new-build-projects/westphalia/

3.       „TE Plomin C nas vodi u energetsku ovisnost"

Svaka mudra država nastoji biti elektroenergetski neovisna, što je realno moguće ostvariti, kada već nije moguće ostvariti energetsku neovisnost. Električna energija je najvrjedniji energetski proizvod i svatko ga nastoji proizvesti na vlastitompodručju, neovisno o tome što će primarnu energiju za to manjim ili većim dijelom uvesti. Dugoročno i na razini Europe, taj će uvozni dio samo rasti (ovog trenutka je više od 50 posto).

S obzirom na izgrađenu infrastrukturu za prihvat ugljena na lokaciji, za TE Plomin C dostupniji je uvozni ugljen od plina. Za lokaciju Plomin ugljen se nabavlja na svjetskom tržištu i dovozi brodovima do pristaništa u Plominskom zaljevu gdje se iskrcava i sustavom zatvorenih traka doprema do odlagališta. Svjetsko tržište ugljena je slobodno tržište sirovinom, koje u usporedbi s naftom ili prirodnim plinom, gotovo ne podliježe političkom utjecaju ili utjecaju stvaranja kartela. Cijena ugljena za TE Plomin formira se prema ponudama na godišnjim međunarodnim natječajima za dobavu ugljena.

Činjenica je da Hrvatska iz proizvodnje na svom području podmiruje oko 60 posto potreba za plinom, a da će u budućnosti, zbog rasta potrošnje, taj udjel padati (tome će svakako doprinijeti i HEP kao najveći kupac plina u Hrvatskoj, zahvaljujući planiranoj ili započetoj izgradnji četiri nova plinskih bloka). Dakle, svaka nova potrošnja plina, potrošnja je, ne domaćeg, nego uvoznog plina.

Za temu energetske (ne)ovisnosti zanimljiv je primjer Danske. Danska izvozi otprilike polovinu vlastite proizvodnje plina, dok istodobno uvozi ugljen za termoelektrane, jer je ekonomska računica pokazala da je dobit od izvoza plina veća od troškova uvoza ugljena, upravo, između ostalog, zahvaljujući mogućnosti dobave morskim putem.

4.       „TE Plomin C doprinosi klimatskim promjenama"

Budimo dosljedni pa ustvrdimo da klimatskim promjenama doprinosi i bilo koja termoelektrana na plin i proizvodnja panela za fotonaponske elektrane i promet i razvoj stočarstva, primjerice.

Zbog sagledavanja objektivne slike, treba iznijeti nekoliko podataka. Hrvatska danas ima emisiju CO2 oko sedam tona po stanovniku, dok Europska unija ima oko 11 tona. Dakle, tek kada države EU smanje emisije za trećinu, tek tada će doći na prosjek današnje emisije Hrvatske. Sektor za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj ima manje emisije stakleničkih plinova od prosjeka EU, zahvaljujući visokom udjelu hidroelektrana.

Kako to izgleda u slučaju Plomina? Postojeća TE Plomin 1 ima emisiju 0,65 Mt (megatona) CO2. TE Plomin C će imati godišnju emisiju oko 2,6 Mt CO2. Povećanje emisije CO2 s lokacije TE Plomin na svjetskoj razini emisija stakleničkih plinova, a klimatske promjene potaknute emisijama stakleničkih plinova i jesu globalni problem, iznosit će 0,0077 posto.

Činjenica je da su HEP-ove termoelektrane većinom zastarjele, da imaju nisku učinkovitost i relativno visoke emisije stakleničkih plinova po jedinici proizvedene električne energije.  One se, u skladu sa strateškim razvojnim odrednicama, postupno zamjenjuju novim visokoučinkovitim proizvodnim jedinicama na fosilna goriva. Na taj način će se, unatoč očekivanom povećanju ukupnih emisija uzrokovanim trendom rasta potrošnje električne energije, smanjiti specifične emisije stakleničkih plinova po jedinici proizvedene električne energije iz termoelektrana HEP-a. Projekt TE Plomin C treba promatrati i u tom kontekstu, i u tom smislu on je prema okolišu, europskoj regulativi i globalnim dogovorima, odgovoran projekt.

5.       „TE Plomin C je u suprotnosti s prostornim planom Istarske županije"

Zahvat rekonstrukcije TE Plomin ima svoje prostorno‐plansko uporište u dokumentima najviše državne razine, Strategiji i programu prostornog uređenja. U njima je utvrđeno da do 2010. godine Hrvatska treba osigurati novih oko 1.500 MW snage (do 2020. još 600 MW) i to modernizacijom, rekonstrukcijom, proširenjem postojećih objekata (uz uvođenje nove tehnologije, kombiniranjem energetskih izvora), te da se na sjevernom Hrvatskom primorju potrebe mogu zadovoljiti modernizacijom i povećanjem kapaciteta na postojećim lokacijama i primjenom odgovarajućih tehnologija u novim i postojećim objektima (Plomin, Urinj).

Ograničenje snage i uvjetovanje plina kao energenta u Prostornom planu Istarske županije, nije u skladu s glavnim odrednicama razvitka infrastrukturnih sustava Strategije prostornog uređenja RH i Programa prostornog uređenja RH (1999.). Prostorni plan Istarske županije trebao bi utvrditi minimalne uvjete lokacije koje budući zahvat u prostoru mora zadovoljiti. Planirani zamjenski blok TEP C, sukladno projektiranim parametrima i Studiji utjecaja na okoliš, zadovoljit će kriterije znatno strože i od važećih u europskoj direktivi 2001/80/CE.

HEP je zahtjev za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije TE Plomin, podnio u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš, što znači da je između ostalog dostavio odgovarajuće mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja da je za zahvat moguće pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš budući da je sukladan odredbama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš zatražilo je dodatno tumačenje koje je 5. rujna 2011. izdala Uprava za prostorno uređenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. U njemu između ostalog stoji:

-      U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1995. kao jedan od ciljeva energetskog razvoja navodi se "zadržati sve postojeće lokacije energetskih objekata kao podlogu za širenje i razvitak energetskog sustava".

-      U točki 3‐16 Programa prostornog uređenja RH propisana je obveza supstitucije elektrana koje će do 2015. izaći iz sustava.

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, u svibnju 2011. izdalo je pozitivno tumačenje o usklađenosti zahvata rekonstrukcije TE Plomin s provedbom Strategije energetskog razvoja RH (2009.) te sa Strategijom i Programom prostornog uređenja RH u smislu izbora energenta.

HEP d.d. je 19. listopada 2012. od Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva ishodio lokacijsku dozvola za TE Plomin C, izdanu u skladu s Prostornim planom Općine Kršan

Zaključno

Nakon što smo opovrgnuli sve razloge protiv projekta, predstavnicima grupe udruga javno upućujemo pitanje vjeruju li doista da je projekt TE Plomin C najveći zdravstveni problem i rizik za zdravlje ljudi u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Udruge, naime, navode procjenu da svake godine u EU od posljedica bolesti kojima je uzrok zagađenje zraka umire 450.000 ljudi, a da se u svijetu dogodi 2 milijuna preuranjenih smrti (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, SZO). Ne daju, međutim, podatke o strukturi izvora onečišćenja zraka koje uzrokuje smrtne posljedice iz kojih bi bilo vidljivo da je na prvom mjestu promet.

Nadalje, prema službenim statistikama, blizu 6 milijuna ljudi godišnje u svijetu umire od posljedica pušenja. U Hrvatskoj od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9 000 ljudi ili gotovo svaka peta umrla osoba (Akcijski plan Ministarstva zdravlja, 2013.), a SZO 88 posto svih smrti od raka pluća u Hrvatskoj pripisuje pušenju. Koliko su članaka na svojim web stranicama u posljednjih godinu dana (toliko smo razdoblje analizirali) ove tri udruge(Zelena akcija, Zelena Istra i Greenpeace) posvetile ovom najznačajnijem zdravstvenom problemu u Hrvatskoj? Nijedan!

Najintenzivniju kampanju protiv TE Plomin C ove udruge provode na području u blizini TE Plomin. Suočeni s pokazateljima neznatnog utjecaja na zdravlje na području Labinštine (Studija utjecaja na okoliš je pokazala da eksterni troškovi na lokalnoj razini iznose jedan posto ukupnog eksternog troška što udruge nisu demantirale), odgovaraju da „onečišćenje zraka nije ograničeno samo na područje Labinštine ili istočni dio Istre". Nažalost, to isto prešućuju lokalnom stanovništvu, te čak štoviše, morbidno plaše postavljanjem ljudskih silueta uz ogradu elektrane.

Razumijemo (donekle) potrebu ove grupe udruga da skrenu pozornost na svoj rad. Nemamo, međutim, razumijevanja za metode koje uključuju manipulaciju podacima i zastrašivanje ljudi, a nikako nemamo razumijevanje za poigravanje s odgovorno pripremljenim projektom, u skladu s državnim strategijama i europskim normama zaštite okoliša. Nažalost, dok strastveno upiru prstom u Plomin i HEP, stvarni uzročnici teških posljedica za zdravlje i okoliš, za njih ostaju nevažni i sporedni.

 

HEP

 

 

hep zeleni ekologija gospodarstvo reagiranje