LC Live

HEP: Osvrt na istup Mirele Holy na okruglom stolu o TE Plominu C

HEP: Osvrt na istup Mirele Holy na okruglom stolu o TE Plominu C

24.2.2015. // Radio Labin // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

U subotu, 21. veljače 2015. u Puli, održan je okrugli stol „Plomin C – referendum da/ne“ na kojem je saborska zastupnica i predsjednica ORAH-a Mirela Holy iznijela više neistinitih poruka, netočnih tvrdnji i nagađanja u vezi s projektom TE Plomin C. Zadržat ćemo se na nekoliko najvažnijih tema.

EMISIJE ČESTICA SMANJIT ĆE SE ZA 13 POSTO

Gđa Holy je ustvrdila da se „najsporniji dio ovog projekta odnosi na mogućnost znatnog povećanja emisija lebdećih čestica, koje imaju vrlo negativan učinak na zdravlje ljudi“. Činjenica je da je Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš za zahvat rekonstrukcije TE Plomin C, 21. lipnja 2012. donijelo pozitivno mišljenje u postupku procjene utjecaja zahvata TE Plomin C na okoliš. Predsjednik Povjerenstva, ujedno i pomoćnik ministra zaštite okoliša bio je prof.dr.sc. Davor Škrlec, današnji potpredsjednik ORAH-a i zastupnik u Europskom parlamentu. U Mišljenju stoji da se „elektrofiltrom može postići izdvajanje čestica s efikasnosti većom od 99,9%“ te je potvrđen izračun iz Studije utjecaja na okoliš da će se emisija čestica s lokacije TE Plomin smanjiti za 13 posto tako da će zrak u okolici TE Plomina i dalje biti najbolje – prve kategorije.
Iznenađuje nas ovakav obrat u stajalištu bivše ministrice zaštite okoliša i prirode, jer je primjerice u intervjuu za Glas Istre   (http://www.glasistre.hr/vijesti/hrvatska/mirela-holy-nisam-a-priori-protiv-ugljena-364586), svojedobno izjavila: „Tehnologija planirana za novi blok u Plominu trebala bi dovesti do poboljšanja u nekim ključnim ekološkim parametrima. Prvenstveno mislim na sumporove i dušikove spojeve, smanjivanje emisija lebdećih čestica u odnosu na postojeće stanje. To je nešto što kao osoba koja je zainteresirana za zaštitu okoliša u svakom slučaju pozdravljam. Radi se o boljoj, modernijoj tehnologiji koja sigurno donosi pozitivne pomake.“

I ORAH ZA UVOZNI UGLJEN U PLOMINU

Predsjednica ORAH-a Mirela Holy ustvrdila je i da je „stav naše stranke dobro poznat jer mišljenja smo da ne trebamo graditi termoelektrane na ugljen s obzirom da Hrvatska ne raspolaže ugljenom kao energentom, već ga moramo uvoziti".

U više smo navrata obrazlagali zašto je iz ekonomskih, energetskih i strateških razloga važno zadržati ugljen kao energent i njegov udjel u energetskom miksu, a posebno na lokaciji uz morsku obalu, s već izgrađenom infrastrukturom za prihvat i korištenje ugljena. Timu ORAH-a koji je pripremao nacrt Sektorske politike održive energetike i održivog transporta/prometa (https://www.orah.hr/images/dokumenti/Energetika/Sektorska_energetska_politika.pdf), također su poznate te činjenice tako da (na str. 17) predlaže na lokaciji Plomin izgradnju „IGCC TE na ugljen 400 MW do 2030. godine“. S obzirom da Hrvatska ne namjerava (ponovo) početi eksploatirati ugljen, pretpostavljamo da bi ugljen za tu elektranu ipak dolazio iz uvoza.

ODUSTAJANJE OD IZGRADNJE UGROŽAVA OPSKRBU

M. Holy također upozorava da je „70 eura po megawattu (…) vrlo nekonkurentna cijena s obzirom da u ovom trenutku cijena megawatta iznosi 40 eura“.

I u vezi s ovom temom smo više puta naglašavali da se isplativost i opravdanost jedne pojedinačne elektrane ne promatra isključivo u odnosu na trenutnu prosječnu veleprodajnu cijenu na europskim burzama, nego kao dio ukupnog proizvodnog portfelja i na očekivani projektirani životni vijek elektrane. Kad bismo uzeli samo ovaj kriterij, onda ne bismo (ne samo HEP, nego nitko u Hrvatskoj) smjeli graditi ama baš nijednu vrstu nove elektrane.

S obzirom da ćemo 1. siječnja 2018. zbog primjene strožih graničnih vrijednosti emisija i zbog njihove starosti ostati bez nekoliko termoelektrana koje su danas u pogonu, to bi značilo da će dio građana ostati bez grijanja, tvornice bez industrijske pare, a svi građani bez dugoročno sigurne opskrbe električnom energijom, jer neće biti elektrana koje mogu uskočiti kad nema vode, vjetra ili sunca. To će značiti da ćemo zbog uvoza energije kao gotovog proizvoda pogoršati deviznu bilancu, da ćemo umjesto u Hrvatskoj, investicije poticati u Europi, zapošljavati radnu snagu u inozemstvu, naknade plaćati nekim drugim gradovima u Europi. Istovremeno nećemo smanjivati emisije CO2 jer ugljen u europskom miksu sudjeluje s jednom trećinom (i to u elektranama sa znatno manjom efikasnošću od TE Plomina C) , niti ćemo poboljšati kvalitetu zraka, primjerice u Istri kojoj 90 posto onečišćenja dolazi izvan granica Hrvatske.

Srećom, i ORAH-ov tim za izradu politike održive energetike zna da se planovi ne rade prema kriteriju trenutne cijene na burzama pa tako samo u plinskim elektranama predlažu izgradnju „1000 MW do 2020. godine, 1800 MW do 2030. godine“ (isti dokument, također na 17. str.).

Hrvatska elektroprivreda sagledava dugoročni učinak investicijskih ulaganja u pogledu strukture i raspoloživosti kao i konkurentnosti svog ukupnog proizvodnog portfelja. Uspješni napredak pregovora s preferentnim ponuditeljem dokazuje da je ponuda iznimno konkurentna prema svim strukturnim elementima: s aspekta tehničke učinkovitosti bolja je od zahtijevane u natječaju, s aspekta cijene izgradnje na donjoj je razini cijene usporedivih projekata te je u kontekstu ukupnih okolnosti povoljna s aspekta troškova financiranja.

 

Link

 

Foto:  http://zaustavimoplominc.org/

 

 

tep c reagiranje gospodarstvo te plomin te plomin 3 zeleni hep mirela holy