LC Live

GROM ILI „ŠAJETA“: termoelektrana „Plomin C“, zastarjela, novac potrošen i prije negoli je počela izgradnja! 3. DIO

GROM ILI „ŠAJETA“: termoelektrana „Plomin C“, zastarjela, novac potrošen i prije negoli je počela izgradnja! 3. DIO

12.8.2014. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Končar će nabavljati ugljen?

Tvrtka „Kermas energija" u vlasništvu Danka Končara spominjala se kao mogući partner u dobavljanju ugljena, glavne sirovine Plomina C. Ako se zna da u objavljenim kriterijima za izbor strateškog partnera HEP-a u gradnji „Plomina C", izrijekom naglašeno kako će se u odabiru budućeg partnera posebno vrednovati razina udjela domaćih tvrtki u projektu, kao i da se osim financiranja i gradnje te upravljanja od budućeg partnera očekuje i da osigura među ostalim nabavu ugljena.


„Kermas energija", jedna je od mlađih Končarovih tvrtki u Hrvatskoj, osnovana za proizvodnju i trgovinu električnom energijom. Iz odgovora njena direktora Nenada Končara moglo se zaključiti da „Kermas energija" razmatra uključenje u projekt „Plomin C".

 

"Ne mogu ništa konkretno reći o tome. No energetski sektor nas zanima, a posebice svaka veza koja se može uspostaviti između brodogradnje i metaloprerađivačke industrije s energetikom", bio je odgovor Nenada Končara. Danko Končar inače svoj dosadašnji biznis temelji na uspjehu ostvarenome s rudnicima kroma kupljenima u Južnoafričkoj Republici te ga se do danas nije dovodilo u vezu s ugljenom. Ako se uzme u obzir da je dio poslovnog uspjeha izgradio i u Rusiji, logično bi bilo i da se poveže s ruskim kandidatom pretkvalifikacijskog postupka, tvrtkom „Inter RAO", no u ovom slučaju, ipak ga se prije dovodi u kombinatoriku s talijanskim Enelom. TE Plomin C, trebao bi proraditi krajem 2016, odnosno početkom 2017., godine.

 

Gdje je DORH tu je i politika

 

Porezna uprava Rijeka, evidentirala je poslovne odnose između člana HEP-a, tvrtke "Urbis 72, d.d." iz Pule, preko kojeg je novac iz HEP-a, za projekt "Plomin C" transferiran u tvrtke Alfreda Viškovića i njegovog brata. Tko je poslao poreznu da "kopa", ne zna se.

 

U sve se upleo i "bestrzajni" DORH na čelu sa Dinkom Cvitanom, koji su zaprimili prijave o korupciji na "Plominu C", te raspolažu kompletnom dokumentacijom, no umjesto da se krene u postupak po zaprimanju prijave, Cvitan "preustrojava" lokalna odvjetništva, pa se stječe dojam da mu upravo takav preustroj i služi za uklanjanje nezgodnih tema od očiju javnosti. No ima tu i politike, jer gdje je DORH, tu je i politika, koja ne želi da se sve makinacije, transferi i prljavštine i bez ugljene prašine i crnih čestica, objelodane i izbace u javnost, jer je radi o investiciji koja će Hrvatskoj donijeti veliko zagađenje , još veću ovisnost o uvozu energenta, ugljena jer nema svojih zaliha za "Plomin C", pa ćemo tako dobiti, osim svega navedenog I povećanje emisije Co2, i duplo skuplju energiju iz "Plomina C".

 

Zagađenje i ozbiljan zdravstveno-ekološki problem radioaktivnosti

 

No, stručnjaci ukazuju na posve ozbiljan, zdravstveno-ekološki neriješeni problem radioaktivnosti deponija, kao prioritet i neodgodivi zadatak u zadovoljavanju građana Labinštine, no ne samo njih, već i šireg prostora koji će biti podložan utjecaju deponija.

 

Zbog povećanja prirodne radioaktivnosti te kumuliranja zagađenja iz više izvora; Tvornica cementa Koromačno, Tvornica vapna s ogromnim kamenolomom u Mostu Raši, Tvornica kamene vune Rockwool u najplodnijoj Tupljanskoj dolini, kao i TE Plomin 1 i 2 s 340 metara visokim dimnjakom, Labinština, ali i vrlo mali geografski prostor unutar radijusa od 10 - 20 kilometara ima izravan utjecaj i na Park prirode Učka, NP Brijuni, i ne samo cijelog poluotoka, već i šireg geografskog prostora.

Povjerenstvo, koje je dalo pozitivnu ocjenu „Ekonergovoj" studiji utjecaja na okoliš u kojoj nema valjanog podatka, o rješenju nadasve štetnog utjecaja niti rješenja za milijun tona radioaktivnog deponija, nedopustivo je. No, razlozi su evidentni: studiju je naručio HEP, istovremeno i „proizvođač" opasnog otpada.


Rizik od obolijevanja od raka

U studiji je izostavljena i uloga Agencije za posebni otpad - firme kćeri HEP-a, kao i zdravstvenog sektora, koji su na temelju zaključaka studija Instituta za medicinska istraživanja i Instituta Ruđer Bošković bili obavezni pratiti stupanj oštećenja zdravlja, inicirati i provoditi mjere sanacije i prevencije da bi se rizik pojave zloćudnih oboljenja sveo na najmanju moguću razinu, kod radnika TE Plomin i kod stanovništva. Odgovornost Agencije za posebni otpad koja je nakon što je Hrvatska primljena 1993. god. u International Atomic Energy Agency (IAEA) te uključena u Technical Co-operation Preoject on Environmental Restoration in Central and Eastern Europe, kada je IAEA u potpunosti prihvatila prioritetni Projekt RH, koji je Agencija za posebni otpad trebala realizirati u tri faze:
1. Identifikacija i karakterizacijom radioaktivnosti prostora; 2. Pripremom za restauraciju i 3. Saniranje u prvotno stanje prostora koje je obuhvaćeno lokacijom radioaktivnog deponija oko TE Plomin.

 

Agencija za posebni otpad (APO) u projektu predstavljena kao "Hazardous Waste" za koji je, vrlo vjerojatno dobila i financijsku potporu za realizaciju. U srpnju 2000. zamjenik direktora Agencije u razgovoru za APO Novosti rekao je kako je „Projekt sanacije izradila tvrtka „B.E.S.T. Projekt" iz Zagreba".

 

Projekt je već predan ovlaštenom Ministarstvu da bi Management Agency from Zagreb, koordinator projekta za Hrvatsku, mogao pridobiti dozvole za gradnju i zahvat. Bude li sve kako treba, sanacija će se provoditi a problem plominskog odlagališta ide prema konačnom rješenju".

 

Pojava zloćudnih bolesti

No u dokumentima ministarstava deponij plominskih termoelektrana nije evidentiran kao radioaktivni otpad. Bura i dalje nosi oblake prašine i radioaktivne čestice, koje se udisajem unose u organizam, te su uzrokom pojave porasta zloćudnih bolesti. Kliničko-epidemiološka pilot istraživanja utvrdila su, značajnost pojave plućnih oboljenja i hospitalizacije odraslih, kao i malignoma dječjeg uzrasta u Labinštini.


Obzirom na nedostatak studije utjecaja na okoliš o izgradnji bloka TE Plomin 3, strateški partneri neće imati temeljni dokument koji zadovoljava zakone i direktive EU, kao niti mogućnost uvida nezaobilaznih uvjeta Arhuške konvencije. U RH je zakonom obvezna Studija o procjeni utjecaja na okoliš, međutim, temeljem ustavnih prava kao i postojećih Zakona o zaštiti okoliša i prirode kao i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, stanovništvo Labinštine i Istre tražilo je izradu znanstveno-stručne studije o procjeni utjecaja na zdravlje, koja će verificirati aktualni stupanj oštećenja zdravlja, kao i procjenu budućeg utjecaja rada termoelektrane koja kao energent koristi uvozni ugljen", rekao je prim.dr.sc. Lucijan Mohorović., znanstveni suradnik Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

 

Zna li Vlada što radi? Ima li odgovore na bezbroj pitanja?

 

Ali Vlada će se okititi "uspjehom" kako je ipak dovela investitore i kako će se ipak nešto raditi.

Ali hvaljeni i očekivani investitori nebi se uopće odazvali da Vlada nije spremila potpisivanje ugovora za dva puta veću cijenu energije od trenutne i to na rok od 25 godina. Od spomenutih 45 ponuđača, o kojima je "sanjao" Radimir Čačić, ostala su jedva tri, no medijski embargo na temu "Plomin C", dovoljno govori o sprezi politike i medija koji prešućuju činjenice kojima bi se objektivno obavijestila javnost o čemu se zapravo radi na TE Plomin 1, 2 i 3, pa se nameću pitanja o 800 milijuna investicije: Hoće li hrvatske tvrtke dobiti novac od projekta, jer je poznato da će dobavljači opreme biti uglavnom strane tvrtke. Tko će montirati TE Plomin 3? Hrvatske ili strane tvrtke? U čiju će se kasu sliti novac od velikog posla, jer se pretpostavlja da bi najviše do 20 posto od ukupnog iznosa investicije, ostalo u Hrvatskoj. Koga Hrvatska financira i čiji je na kraju "veliki strateški projekt" - hrvatski ili strani? Koliko će TE "Plomin 3" zapošljavati radnika, nakon puštanja u pogon, i što se time rješava u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj? Tužba Zelenih, vezana za naziv "Plomin C", je prijevara, kako su napisali u prijavi Dinku Cvitanu i DORH-u, ne radi se o zamjenskom bloku elektrane Plomin 1, već o sasvim novj građevini na novoj parceli, pa je stoga Plomin 3, a ne blok C, nije bio predviđen prostornim planom Županije.

 

No kako bilo, detektirano je oko milijun 650 tisuća kuna, koje su z HEP-a završile na računima braće Višković "u ime termoelektrane".

 

 

Valja se prisjetiti da je Mladen Bajić otišao s mjesta Glavnog državnog odvjetnika za zamjenika u DORH-u, a njegov zamjenik Cvitan postao njemu šef. Ako je Bajić šutio o "Plominu C", i držao u ladici predmet, nije jasno zašto bi ga Cvitan sada izvadio i procesuirao. Konačno, od kada je Cvitan zamijenio mjesto s Bajićem, je li netko uvidio, osjetio neku naznaku promjene na bolje u ovoj zemlji?

 

Bolje da nas opali grom, nego da uvozimo ugljen i plaćamo dvostruko više struje negoli sada. Tada bi osjetili toplinu, gomilu oslobođene energije i tek tada Cvitan ne bi imao što za procesuirati, jer je to prirodna pojava. Baš kako se prirodnima čine predmeti u ladicama, danas.

 

Autor: Vedrana Milas

Izvor

 

 

tep c te plomin te plomin 3 te plomin hep gospodarstvo