Demetlika: "Ono što smo zacrtali, to smo i ostvarili"

29.1.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Politika

Tulio Demetlika (IDS) gradonačelnikom je postao 1. srpnja 2007. kada je tu dužnost preuzeo od Bruna Hrvatina (SDP) prema ranijem dogovoru dviju stranaka u gradskoj koaliciji. Proteklu godinu u Gradu ocjenjuje uspješnom.
- Podaci u svim segmentima, od socijalnog do ekonomskog, govore tome u prilog. Proračun je ostvaren s minimalnim razlikama i možemo reći da, ono što smo zacrtali, to smo i ostvarili. Najznačajnije investicije odnosile su se na infrastrukturne objekte vezane uz cestovni promet koji je znatno poboljšan.

U to smo uložili oko 16 milijuna kuna, što nam ne bi uspjelo bez suradnje s državom i Županijom te s gradskim i županijskim poduzećima. Bili smo domaćini projekta EDE i predstavili se kao grad izvrsnosti. Među osamnaest takvih hrvatskih gradova svrstali smo se na drugo mjesto, za što smo dobili priznanje te smo pozvani da ove godine sudjelujemo na Svjetskom danu poduzetnika u Londonu. Turizam je dao odlične rezultate, ne samo u broju noćenja, nego i financijski, a u akciji HTZ-a Rabac je osvojio Plavi cvijet sa zlatnim odličjem za najuređenije mjesto na Jadranu. Nisam zadovoljan što, bez obzira na lobiranja preko saborskih zastupnika te županijskih i gradskih službi, nismo uspjeli učiniti više u otklanjanju prometne izoliranosti Labinštine.

Nezaposlenost pada, prihodi rastu

- Nakon tematske sjednice vijeća o gospodarstvu ostalo je nejasno je li Labin u uzletu ili padu. Jeste li spremni korigirati neke od tada iznesenih tvrdnji?
- Nema se što korigirati, a nema ni prostora za diskusije o uzletu ili padu. Otvaranjem novih pogona ne može izostati smanjenje nezaposlenosti, a iz prihoda koje proračun ostvaruje od poreza na dohodak vidljivo je da u posljednjih sedam godina imamo konstantan rast. Sjednica je okarakterizirana kao iznošenje statističkih podataka, ali da bismo napravili strateške planove, moramo krenuti od trenutne situacije. Ona je pokazala da je ulaganje u znanje i obrazovanje poduzetnika jedina sigurna investicija koja će za Labin biti dugoročno isplativa. Ovaj grad ima snažan intelektualni kapital i mi ćemo ga i dalje podržavati jer znamo da je to najozbiljniji izvor društvenog, a time i gospodarskog razvoja.

- S obzirom na to da ove godine nema većih investicija te da se planira donošenje projekta ukupnog razvoja, možemo li 2008. nazvati godinom uzimanja zaleta?

- Za taj projekt smo nedavno potpisali ugovor o izradi u idućih šest mjeseci i, ako u njegovoj realizaciji uspijemo postići sinergiju svih građana, on će biti dobra osnova za uzlet u 2009. godini. Iz proračuna je vidljivo da je ovo godina projektiranja. Lani smo krenuli s urbanističkim rješenjem Pjacala, pripremljen je natječaj za urbanističko rješenje ulaza u grad s novim raskrižjem i rekonstruiranom cestom od Štrmca do benzinske crpke. Također pripremamo natječaj za Dom umirovljenika, rekonstrukciju ceste Presika - Vlastelini te natječaj i otkup zemljišta za sjeveroistočnu obilaznicu, a izrada stručnih podloga za stambeno-poslovne i parkirne zgrade u starom gradu je pri kraju. Uz to ćemo donijeti urbanističke planove Kapalice, Vineža i Rapca te detaljne planove poslovnih zona Vinež i Ripenda-Verbanci. Očekujem da će nadležno ministarstvo prepoznati važnost druge faze uređenja luke Rabac i da će u ovoj godini pristići njihova pomoć jer su sav dosadašnji trošak od 22 milijuna kuna snosili Grad i Istarska županija.

- Koje su najznačajnije investicije u ovoj godini?

- U veljači očekujemo početak sanacije odlagališta otpada Cere. U poduzetničke zone Vinež i Dubrova nastojat ćemo do kraja godine ili početka sljedeće dovesti plin kao jeftini energent, čime investitorima postajemo još privlačniji. Lani smo prodali i posljednju parcelu, a u ovoj godini želimo početi s drugom fazom zone jer zahtjeva ima još. Također je moguće da ćemo krajem godine početi ostvarivati neke navedene projekte ako dobijemo građevinske dozvole.

TE Plomin samo na plin

- Ekološke udruge vas kao člana Županijskog poglavarstva zaduženog za gospodarstvo prozivaju zbog trećeg bloka TE Plomin. Naime, tvrdilo se da ga neće biti ako ne bude na plin, a sada se govori o »najčišćoj metodi spaljivanja ugljena«. Vaš komentar?

- Želim vjerovati da imamo konsenzus kada govorimo o tome da je energetski razvoj važan dio strategije razvoja Istre, pa tako i Hrvatske. Mi lokalno, od Grada do Županije, imamo o tome vrlo jasne stavove. Naši zaključci su provedeni kroz prostornoplansku dokumentaciju, a izmjene i dopune upućene nadležnim ministarstvima potvrđuju da je na području Plomina moguća gradnja samo termoelektrane na plin kao energent. HEP bi trebao odbaciti ideju o ugljenu i zbog toga što EU već odavno inzistira na čistim energentima kao izvorima energije.

Velika termoelektrana na plin može se izgraditi isključivo ako je u blizini terminal za dovoz ukapljenog plina – LNG. Takav se terminal predviđa, a gdje će biti smješten, još nema službenog podatka. Luka Bršica je jedna od mogućih lokacija. Postoji projekt razvoja eko-energetske doline rijeke Raše s mogućnošću njenog uključivanja u dovoz sirovina za proizvodnju energetski prihvatljivih goriva te gradnje energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energija sa smanjenim emisijama ugljičnog dioksida.

- Imate li primjedbi na pisanje Glasa Istre?
- Razumijem da većina komercijalnih medija živi od toga koliko ih ljudi gleda, sluša ili čita. Vjerujem da i Glas Istre provodi svoju uređivačku politiku na sličan način i ne osjećam potrebu da se po tom pitanju očitujem.

RIJEČ OPORBE U GRADSKOM VIJEĆU:

Nova administracija opterećuje proračun

Klaudio Korva (HSU): Zadovoljni smo što su se ostvarile investicije koje smo mi pokrenuli: cesta prema groblju, cesta Marcilnica - Vinež i tri kružna toka. Nezadovoljni smo zbog niza neostvarenih projekata, a tu prije svega mislim na Dom umirovljenika za koji prošle godine nije učinjeno ništa, te na multimedijalnu dvoranu koja bi koristila svima, od djece u dječjem vrtiću do umirovljenika. S donošenjem urbanističkog plana Labina kasnilo se godinu dana, zbog čega su građani trpjeli, a trpe i dalje zbog kašnjenja urbanističkih planova ostalog gradskog područja. Smatramo da je sadašnja vlast odgovorna što u prošlogodišnji proračun nisu prispjele planirane kapitalne pomoći, pa je ostvarenje bilo pet posto manje od planiranog. Novim ustrojem Grada predviđeno je previše novih radnih mjesta, pa dva posto ovogodišnjeg proračuna odlaze na plaće, odnosno on nije ni razvojni ni socijalan. Smatramo da je tematska sjednica o gospodarstvu bila promašaj i da gospodarstvu treba prići na drugačiji način.

Ivan Stanić (Lista za Labin): Konačno smo donijeli urbanistički plan grada koji mi iz opozicije nismo potpuno podržali, ali on otvara prostor za daljnju gradnju. Je li dobar ili loš, pokazat će budućnost. Projekti cesta prema groblju, cesta Marcilnica - Vinež i rotori bili su planirani još u našem mandatu. Nismo podržali program restrukturiranja gradske uprave jer smatramo da je došlo do povećanja administracije, što nije bila osnovna intencija tog programa kada smo ga mi počeli. On dodatno opterećuje proračun, a to je nešto čime nitko ne može biti zadovoljan. Njime su gospoda iz koalicije djelomično zadovoljili potrebe za zapošljavanjem svojih ljudi. Posebno sam nezadovoljan što ovogodišnji proračun služi za »svakodnevnu potrošnju« umjesto da rješavamo neke od krupnih infrastrukturnih problema, a prije svega potičemo razvoj, za što nije sačinjena strategija i stvari su prepuštene da idu svojim tokom.

Slivano Vlačić (HDZ): Labinski IDS je i prošle godine nastavio s višegodišnjom praksom političkog kadroviranja, pa se na odgovorne pozicije i dalje imenuju samo podobne osobe. Vladajuća koalicija IDS-SDP obećala je racionalizaciju gradske uprave, ali se umjesto toga broj novozaposlenih stalno povećava, pa su pod maskom tobožnje reorganizacije nastavili s politikom udomljavanja političkih kadrova. Mladim školovanim Labinjanima kao da poručuju: što će vam vaši fakulteti, magisteriji i doktorati ako niste članovi naših stranaka?! No, bilo je i pozitivnih stvari. U to spadaju investicije u komunalnu infrastrukturu, premda mi u HDZ-u smatramo da izgradnja onako skupog potpornog zida uz novu cestu prema groblju u ovom trenutku nije bila prioritet. Za pohvalu je što je napokon donijet urbanistički plan Labina, ali smatramo da je kod donošenja tako važnog dokumenta ipak trebalo više uvažiti mišljenje građana. Nekada je Labin privlačio stanovništvo s cijele Labinštine, ali danas smo došli u situaciju da je u odnosu na okolne općine sve manje privlačan za stanovanje. Nema novčanih potpora za novorođenu djecu, dok neke općine u tu svrhu daju i do četiri tisuće kuna, ne plaća se prijevoz svim učenicima kao neke općine, a čak se i umirovljenicima daju manje božićnice. Zar je moguće da su općine u toliko boljem gospodarskom stanju od Grada Labina?

Robi Selan