Vrijeme za sadnju gomolja i podanaka
4.3.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
Pred nama je vrijeme sadnje i razmnožavanja, odnosno dijeljenja gomoljastog bilja i onog koje ima rizome ili podanke. Među takve prvenstveno ubrajamo dalije, kane, perunike i sl. Podanke i gomolje ovih biljaka još čuvamo u zaštićenom prostoru koji se ne smrzava. Najbolje je ako su još u sandučićima s finim pijeskom ili zemljom.
Ako su se gomolji i podanci dobro održali i ostali zdravi, pripremamo se za njihovo dijeljenje, odnosno razmnožavanje. Primijetimo li da su u toplom prostoru biljke već počele tjerati, hitno ih stavljamo na svijetlo prohladno mjesto da bismo usporili rast i zaustavili etioliranje, odnosno njihovo izduživanje, jer u tom slučaju ne možemo dobiti kvalitetnu novu biljku. Osnovno je pravilo da biljke koje cvatu na proljeće ili rano tijekom ljeta vadimo po cvatnji van i razmnožavamo dijeljenjem. Biljke koje završavaju kasnije cvatnju spremamo na prezimljavanje i razmnožavamo pred proljetnu sadnju na otvorenom.
Povremeno orošavanje
Samo diobu gomolja i rizoma obavljamo oštrim nožem. Pri diobi gomolja dalije obavezno je pri svakom gomolju ili odrezanom novom dijelu ostaviti i dio korijenovog vrata na kojem mora biti bar jedan, možda čak i neprimjetan pup iz kojeg će kasnije niknuti i razviti se nova raskošna biljka. Kod diobe kane ili perunike postupak je jednostavniji jer je kod njih puno uočljiviji pup iz kojeg će se razviti nova biljka. Kod kana uvijek ostavljamo od jedan do tri takva pupoljka po rizomu. Tako ćemo dobiti gušći sklop. Ovdje su pupovi vrlo uočljivi i izgledaju poput roščića. Diobu obavljamo oštrim nožem da ne bismo oštetili gomolje ili rizome koje smo razmnožili.
Najbolje je rezni dio namočiti u ugljenu prašinu da bi rana čim prije zarasla. Po obavljenom razmnožavanju, ako je vrijeme jako suho i nema zračne vlage, obvezno moramo do sadnje na otvorenom tako razmnožene gomolje i podanke povremeno orošavati da se ne bi previše zasušili te tako propali. Najbolje je, ako je moguće, te razdvojene gomolje i rizome ostaviti nekoliko dana da rane dobro zacijele.
Preranom sadnjom gomolja i rizoma koji nisu dobro zacijeljeli oni mogu zagnjiliti, poglavito ako po sadnji budu obilnije kiše. Želimo li dobiti raniju cvatnju, tada možemo razmnožene dijelove zasaditi u lonce i smjestiti ih u nešto topliji prostor od onoga vani. Tu će nam biljke ubrzo početi tjerati te ih dnevnim prozračivanjem pripremimo za presađivanje vani.
Oprez s korijenjem
Pri presađivanju iz lonca u vrt moramo biti oprezni da ne bismo oštetili mlade, tek razvijene žilice korijenova sustava jer bi to moglo negativno utjecati na razvoj mladih biljaka ili bi ih razvojem moglo vratiti unazad dok ponovo ne formiraju nove kvalitetne žilice kojima će crpiti hranu. Dubina sadnje ne smije biti prevelika da bi mladi pupovi koji će nositi razvoj cijele biljke mogli lako izviriti iz zemlje i početi se razvijati.
Zemlja za sadnju u vrtu neka bude bogata hranjivima, takva zemlja dat će nam i bogatiju cvatnju. Pri sadnji gomolja i rizoma svakako uz zasađenu biljku postavite kolčić kojim će vam biti označeno mjesto sadnje da kasnije hodanjem po vrtu ne biste nehotice oštetili tek zasađene biljke ili one koje su baš počele tjerati vegetativne pupove. Najbolje je ako pojedine vrste sadimo u skupine jer će tada pri cvatnji najviše doći do izražaja njihova raskoš i bogatstvo cvjetova.
Ne zaboravite za visoke dalije obavezno postaviti potpore uz koje ćete ih vezati da ih vjetar ne bi slomio. Pri sadnji pazite i na razvrstavanje boja kod svih vrsta jer ćete njihovim pravilnim slaganjem postići skladno zasađenu kompoziciju cvjetne gredice.
vrijeme sadnje gomoljasta biljka cvatnja radovi agronomija poljoprivreda