Šetnja Labinom: Zelenilo oplemenjeno ljudskom rukom
27.5.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
Grad ne čine samo beton i asfalt, čine ga i zelene površine na kojima se osjeća dodir ljudske ruke. U tom smislu Labin ima što pokazati: stogodišnju Pinetu ispod zidina starog grada, Park hrvatskih branitelja Domovinskog rata podno zgrade Pučkog otvorenog učilišta, brojne drvorede, živice, gredice i najnovije cvjetne otoke kružnih tokova.
Komunalno poduzeće Prvi maj održava i oblikuje oko 240 tisuća četvornih metara zelenila raspoređenog na tridesetak lokacija u Labinu i Rapcu.
O tome što bi na njima najprije pokazali strancu, a domaćine uputili da u prolazu pažljivije pogledaju, razgovarali smo s voditeljicom projekta planiranja, oblikovanja i održavanja zelenih površina Lori Luketa Dagostin i Milovanom Brescom, poslovođom Radnje jedinice hortikultura.
U šetnji gradom saznali smo da se, primjerice, između zgrade OŠ Matije Vlačića i crkvice nalazi drvored japanskih šljiva koje u proljeće cvatu među prvima, a u Parku hrvatskih branitelja možemo vidjeti lipe, kojima cvjetovi mirišu ovih dana, uz ladonje, tamaris i murve.
Na Zelenicama kod pošte u cvatu je lovor-višnja, a društvo joj čine libocedrus i pittosporumi. Park kod Doma zdravlja sastoji se od crnih borova i cedrova, a lijep primjer visećeg cedra može se naći u parku između Zelenica i Rudarske ulice. Na autobusnom kolodvoru raste clerodendron tvoreći sklad sa skulpturom ptica akademskog kipara Josipa Dimnića. Groblje je mjesto gdje se posve očekivano nalaze čempresi, ali ovdje se može vidjeti i vanhuteova suručica i jedini ginko u gradu. Kružni tok na Zelenicama ukrašen je kombinacijom limunžutih i plavih kadifica, a »goruća ljubav« korištena je na kružnom toku na Vinežu gdje predstavlja rijeku. Kružno raskrižje kod stadiona odlikuje se zelenim portalom od tisa.
- Ispočetka se nije previše marilo za zelenilo, zasadilo bi se nešto tek tako, da se vidi. Ozbiljnije se pristupilo 1971. godine kada je Tito došao u grad. Tada su očišćeni svi oni kokošinjci oko Novih zgrada, a Komunalno je u suradnji sa Šumarijom posadilo sadnice nabavljene u Italiji. Istovremeno je ozelenjen prostor oko hotelskog naselja Girandella. Otad se to sve više razvija, veli Brezac koji je završio prestižnu vrtlarsku školu u Vinici i sakupio četrdeset godina staža u hortikulturi.
Luketa Dagostin, diplomirana inženjerka pejzažne arhitekture, u upravljanje gradskim zelenilom unosi sofisticirani pristup koji odgovara 21. stoljeću.
- Za vanjsku ogradu dvorišta škole na Katurama predložili smo sadnju zelene ograde od tise jer je ona dobra zapreka ispušnim plinovima. Istom vrstom nadopunili bismo ogradu oko OŠ Matije Vlačića te u suradnji s njima oblikovali park ispred škole. U sklopu tog projekta nudimo školama predavanja o biljnim vrstama užeg zavičaja, kaže ona.
Planovi za budućnost obuhvaćaju nadopunjavanje živice i pomlađivanje lovor-višanja u središtu grada, a na ulazu iz smjera Pule bit će posađeno stotinu oleandara.
Bit će imenovana komisija koja će izraditi plan sanacije ili uklanjanja starih stabala uz sadnju novih. Umjesto dviju ladonja koje rastu u Istarskoj ulici bit će posađene platane, pa će tamošnji drvored postati jedinstven, a izvađena drveća će svoja nova mjesta naći na Katurama. Platane će zamijeniti i divlje kestenove u drvoredu kod Spomenika rudaru.
zelenilo hortikultura lori luketa dagostin milovan brezac