San Marino: najstarija republika u Europi
28.4.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Zabava
San Marino je najstarija republika u Europi smještana u podnožju planine Titano u blizini jadranske obale.
San Marino je treća najmanja zemlja u Europi, nakon Vatikana i Monaka. Ima svega 61 kvadratnih kilometara površine i oko 30.000 stanovnika.
Povijest države
Smatra se da je San Marino najstarija postojeća republika na svijetu koju je osnovao kršćanski svetac sv. Marin 301. godine, bježajući od carskog progona.
Papa je priznao suverenost i nezavisnost San Marina 1631. godine. Prva zemlja koja je službeno priznala njegovu nezavisnost bila je Francuska 1797. godine pod vlašću Napoleona. Ostale europske zemlje učinile su to 1815. na Bečkom kongresu.
Iako je službeno nezavisan, San Marino u velikoj mjeri ovisi o Italiji čijim je teritorijem u potpunosti okružen.
San Marino je podijeljen u devet općina koje se nazivaju "dvorci" (castelli) koji imaju status gradova: Acquaviva, Borgo Maggiore, Chiesanuova , Montegiardino, Domagnano, Faetano, Fiorentino, San Marino (grad) i Serravalle.
Klima
Klima u San Marinu je mediteranska (sa toplim ljetima i blagim zimama).
Dobro očuvani dvorci i prekrasan pogled na jadransku obalu svake godine privuku 3.5 milijuna posjetitelja godišnje.
San Marino (službeno ime La Serenissima Repubblica di San Marino) je najstarija i najmanja republika u Evropi i jedna od najmanjih na cijelom svijetu. Teritorija San Marina je enklava unutar italijanskog teritorija u podnožju planine Monte Titano u blizini jadranske obale
Smatra se da je San Marino najstarija do danas postojeća republika na svijetu jer ju je po tradiciji osnovao kršćanski svetac sv. Marin (San Marino) 301. godine, bježajući od carskog progona. Stalno u centru sukoba između porodica Rimini i Monefeltro, San Marino je uspio odbraniti svoju nezavisnost i vremenom čak i proširiti svoju teritoriju.
Papa je priznao suverenost i nezavisnost San Marina 1631. godine. Francuska pod vlašću Napoleona je prva zemlja koja je zvanično priznala nezavisnost San Marina (1797. godine, a ostale evropske zemlje su to učinile 1815. godine na Bečkom kongresu. Unatoč službenoj nezavisnosti, San Marino u velikoj mjeri zavisi od Italije budući da je nakon ujedinjenja Italije u 19. vijeku postala potpuno okružena italijanskim teritorijem.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, njemačke snage su po Hitlerovoj naredbi 1943. godine okupirale i San Marino. Nešto kasnije prelazi u ruke saveznika, ali je Nijemci ponovo zauzimanju u kontraofenzivi. Konačno je oslobođena 1945. godine kada je ponovo uspostavljena demokratska vlast. San Marinom je do 1957. godine vladala koalicija socijalista i komunista, koju je zamijenila vlada demokršćana. Od 1973. godine sve do danas, San Marinom upravlja koalicija socijalista i demokršćana.
Vlada i politika
Zakonodavna vlast je Il Consiglio Grande e Generale (Opće i veliko vijeće) kojeg narod bira na direktnim izborima svakih pet godina. Ovo vijeće izabire iz svojih redova dva tzv. Upravna kapetana (Capitanes Regentes) na period od šest mjeseci. Ova dva kapetana i Vijeće ministara vrše izvršnu vlast u San Marinu.
Opće i veliko vijeće takođe bira tzv. Vijeće dvanaestorice (Consiglio dei XII) koji vrši sudsku vlast do sljedećih izbora.
Političko - administrativno uređenje
San Marino je podijeljen u devet općina koje se nazivaju "dvorci" (castelli) koji imaju status gradova:
Položaj
unutar Italije i nalazi se u vijencu Apenina. Najviša točka je Monte Titano (749 metara iznad mora). Ne postoje važniji vodeni tokovi.
Klima je mediteranska, sa toplim ljetima i blagim zimama.
San Marino je treća najmanja zemlja u Europi, nakon Vatikana i Monaka.
San Marino država italia najstarija republika Europa država zanimljivosti Monako republika dvorci najmanje
