“Prometne gužve” u mozgu uzrokuju simptome shizofrenije
31.8.2009. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija
Znanstvenici još uvijek ne znaju što uzrokuje ovaj ozbiljan duševni poremećaj koji pogađa i do 1% populacije, a rezultira halucinacijama, gubitkom pamćenja i povlačenjem iz društva. Međutim, novo istraživanje Sveučilišta Nortwestern iz SAD-a otkriva zanimljive nove aspekte bolesti i liječenja shizofrenije. Radeći s genetički modificiranim miševima kao modelnim organizmima, znanstvenici su otkrili da su simptomi bolesti potaknuti niskom koncentracijom proteina u mozgu odgovornog za komunikaciju među neuronima. U mozgu miševa i ljudi, kalirin je bjelančevina potrebna za izgradnju guste mreže dendrita - nastavaka živčanih stanica koji omogućuju prijenos informacija između neurona (podsjećaju na mrežu cesta). Znanstvenici su otkrili da bez dostatne količine kalirina, prednji režanj mozga osoba sa shizofrenijom, umjesto mreže ima samo nekoliko užih dendritičkih nastavaka ("uskih cesta"). Informacije iz neurona stoga se nakupljaju poput automobila stisnutih u jednu prometnu traku u vrijeme "špice" po međunarodnoj autocesti. "Bez dovoljno putova, informacijama je potrebno mnogo više vremena kako bi se izmjenjivale među neuronima, a mnoge od njih na odredište nikada ni ne stignu", izjavio je Peter Penzes, profesor psihologije pri fakultetu Feinberg School of Medicine i jedan od autora istraživanja objavljenog u nedavnom broju časopisa Proceedings of the National Academy of Science. Glavni autor rada je Michael Chill, doktorant neuroznanosti pri istom fakultetu. Penzes je učinak ove bjelančevine otkrio radeći s modelnim organizmima s niskom razinom kalirina - miševima koji su prvi put modificirani tako da kao adolescenti (miševi u dobi od dva mjeseca) razviju simptome shizofrenije. Kod normalnog razvoja, mozak tijekom adolescencije počinje povećavati produkciju kalirina. "Naši rezultati otkrivaju novi pravac liječenja razarajućih simptoma shizofrenije", kaže Penzes. "Zasad ne postoji lijek. No ako se stimulira i poveća aktivnost proteina kalirina koji preostaje u mozgu, možda možemo umanjiti simptome bolesti." Trenutačno, jedini lijekovi za shizofreniju su antipsihotici. "Lijekovi djeluju protiv halucinacija i umiruju pacijenta, no oni ne poboljšavaju radnu memoriju (mogućnost mozga da privremeno skladišti i koristi informacije potrebne za kompleksne umne zadatke kao što su učenje i zaključivanje), sposobnost mišljenja ili socijalnog ponašanja", pojašnjava Penzes. "Tako dobivamo pacijente koji se, i uz korištenje lijekova, ne mogu uklopiti u društvo. Mnogi pokušaju i samoubojstvo." Sličnosti ljudskog i mišjeg mozga Prije nekoliko godina, tijekom posmrtnih pregleda ljudskog mozga koji je bolovao od shizofrenije, drugi su znanstvenici otkrili manje poveznica između stanica prednjeg režnja mozga i niže razine kalirina. Ali tada nisu znali ima li jedno stanje veze s drugim. S novim modelom, Penzes je mogao demonstrirati da niska razina kalirina rezultira manjim brojem dendrita u prednjem režnju mozga (dijelu odgovornom za rješavanje problema, planiranje i zaključivanje) jer ostali dijelovi shizofrenog mozga imaju normalan broj dendritičkih nastavaka. "Ljudski i mišji mozak dijele brojne sličnosti u načinu funkcioniranja", pojašnjava Penzes. "Ovako modificirani miševi ispoljavaju više simptoma shizofrenije od drugih modelnih organizama, što takve miševe čini posebno prikladnima za testiranje lijekova", rekao je Penzes. Miševi s niskim količinama kalirina imaju malu radnu memoriju, asocijalni su i hiperaktivni. Penzes smatra kako će se buduća istraživanja usmjeriti na pojačavanje funkcije kalirina u mozgu u nastojanjima da se isprave kognitivni simptomi shizofrenije. Izvor: Biology News Net Suradnica: Kristina Duvnjak, prof. biologije Biologija.com.hr
biologija znanost prometna gužva psihologija simptpomi šizofrenija istraživanja