Povijest Olimpijskih igara
12.8.2008. // Idesh magazin // Objavljeno u kategoriji Zabava
Kažu da u Staroj Grčkoj i kod pripadajućih joj ih Grka, za olimpijskih igara vladalo Olimpijsko primirje tijekom kojega su prestajala sva neprijateljstva i ratovi. Sami početak ovogodišnjih igara pokazuje da se u zadnjih tri tisuće godina svijet okrenuo naglavačke, i puno se stvari promijenilo. Zato smo pripremili ovaj povijesni pregled Olimpijskih igara.
1. U Staroj Grčkoj vladala je velika konkurencija na polju sportskih mega zbivanja. Uz Olimpijske, igrale su se Pitijske, Nemejske i Istmijske igre. Petstotinjak godina prije nove ere, odlučeno je da Olimpijske dobiju eksluzivu.
2. Mit veli da je Igre započeo Heraklo, Zeusov sin, nakon što je pobijedio u jednoj utrci u Olimpiji, pa je odlučio da se njegova pobjeda slavi svake četiri godine. Ekstemniji mit propovijeda da je Igre pokrenuo sam Zeus u slavu svoje pobjede nad Kronom, njegovim ocem.
3. Olimpijada bilo je razdoblje između dvaju Olimpijskih igara, i službeni način mjerenja vremena u tadašnjoj Grčkoj. Prije usvajanja takvog mjerenja, svaka država u sklopu Grčke mjerila je vrijeme na svoj način, što je dovodilo do velikih zabuna i Zeusu stvaralo prilične probleme kada je htio dogovoriti termin za manikuru.
4. Na prvim Igrama, jedina disciplina bila je stadionska utka u kojoj su se stari, doduše tada mladi, Grci natjeravali na oko 180 metara dugačkoj stazi. Dvadeset trkača sudjelovalo je u utrci, a ako bi bilo izjednačenja na finišu, utrka se ponavljala.
5. Trkači su na grčkim olimpijskim igrama trčali goli. Priča se da je za sve kriv prvi službeni streaker, jedan od tkača kojemu su za gore spomenute utrke spale hlače. Kasnije su i ostali prihvatili taj običaj. Na žalost, žene tada nisu sudjelovale u Igrama. Naravno, postojao je i problem njihajućih trećih nogu, koji je riješen tankom kožnom uzicom kojom je nestaško privezan za struk.
6. Prvi zabilježeni pobjednik Igara bio je Coroebus iz Elieje, pekar po struci. Ipak, nije ubo zlato, nego tek grančicu masline, sreće li.
7. Pankratan (kombinacija hrvanja i boksa) u program Igara uveden je 748. godine p.n.e, četrdeset godina kasnije uvedeno je klasično hrvanje i petoboj, 688. godine uvedena je inačica današnjeg boksa, osam godina kasnije utrke kočijama… Zadnja dodana utrkivačka disciplina bila je hoplitodromos u kojoj su sudionici trčali pod punom ratnom spremom, s oklopom, oružjem i štitom.
8. U danima najveće slave, u 5. i 6. stoljeću prije Krista, Igre su trajale pet dana. Prva tri dana odvijala su se sportska natjecanja, a zadnja dva razni religiozni obredi u slavu Zeusa. Zadnjeg dana svi učesnici pojeli bi 500 volova, zaklanih prvog dana kao žrtva Zeusu.
9. Stare Olimpijske igre ukinuo je Rimski car Teodozije i to zbog utjecaja ranog kršćanstva. Igre su tada, zbog novih trendova, smatrane poganskim običajem.
10. Olimpijske igre obnovljene su 1896. godine i održane su u Ateni. Za to je zaslužan Pierre de Coubertin, kojemu je jedan od motiva za oživljavanje tradicije bio seljenje natjecanja s ratnih bojišta na sportske terene.
